Hamas, kojeg Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom, ukopao se u svoj glavni zahtjev u tekućim pregovorima da Izrael prekine svoj napad i povuče se iz Gaze. Na konferenciji za novinare u Alžiru, Hamasov zvaničnik Osama Hamdan okrivio je Izrael za sprječavanje dogovora.

Na pitanje da odgovori na Trumpove komentare, Hamdan je odgovorio: "Mislim da američki predsjednik mora davati disciplinovanije i diplomatskije izjave."

Zapanjujući teroristički napad palestinske grupe na civile u Izraelu izazvao je brutalni sukob koji je od tada zapalio region i ubio desetine hiljada civila.

Trumpov izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff rekao je da je njegov tim "na rubu" dogovora i da će otputovati na Bliski istok u narednim danima.

"Ne želim da povrijedim vaše pregovore", rekao je Trump Witkoffu, "ali ako se ne vrate do mog dolaska na dužnost, na Bliskom istoku će izbiti pakao i to neće biti dobro za Hamas , i neće biti dobro, iskreno, nikome".

O ratu u Ukrajini

Što se tiče Ukrajine, on je izrazio interesovanje za sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ponovio obećanje da će sukob u Ukrajini "izgladiti". Trump nije objasnio kako bi to uradio.

Na pitanje o ključnom zahtjevu ukrajinskog mirovnog plana - da joj se dozvoli ulazak u NATO - Trump je rekao: "Moje mišljenje je da se uvijek razumjelo" da Ukrajina neće biti primljena u sigurnosni savez.

Neke informacije u ovom izvještaju stigle su od Reutersa.

Kovčeg sa posmrtnim ostacima Cartera u utorak popodne biće dovezen iz Georgije u centar Washingtona, kod Pomorske akademije i mornaričkog memorijala.

Odatle će ceremonijalna povorka krenuti do zgrade Kongresa gdje će tijelo preminulog predsjednika biti izloženo kako bi članovi Kongresa i građani mogli da mu odaju poštu.

Poslije službene ceremonije u četvrtak, Carterovo tijelo će biti prebačeno nazad u Georgiju gdje će biti sahranjen.

Opraštanje od Cartera dešava se u trenutku kada se glavni grad SAD priprema za inauguraciju Donalda Trumpa, pa su bezbjednosne mjere po cijelom gradu pooštrene, postavljene su betonske barijere i visoke metalne ograde.

Carter je preminuo 29. decembra 2024. u 101. godini.

Demokrata, koji je u Bijeloj kući bio od 1977. do 1981. godine, imao je mandat obilježen lošom ekonomskom situacijom i krizom sa američkim taocima u Iranu. Izgubio je izbore od republikanca Ronalda Reagana. Ali, poslije predsjedničkog mandata osnovao je Carter centar, bavio se humanitarnim radom i 2002. je dobio Nobelovu nagradu za mir.

Carter je dvije godine prije smrti proveo na palijativnoj njezi. Posljednji put je viđen u javnosti 2023. na sahrani svoje supruge Rosalynn, sa kojom je bio u braku 77 godina. U augustu prošle godine, Carterov unuk je rekao da je bivši predsjednik glasao za demokratsku kandidatkinju Kamalu Harris koja je izgubila izbore od Trumpa.

Aktuelni predsjednik Joe Biden naredio je da zastave na državnim institucijama budu spuštene na pola koplja 30 dana zbog Carterove smrti. To znači da će biti na pola koplja i tokom Trumpove inauguracije 20. januara, zbog čega je on negodovao na društvenim mrežama.

I Biden i Trump očekuju se na Carterovoj sahrani u četvrtak.

Biden bi trebalo da održi govor na sahrani u 10 ujutro po lokalnom vremenu. Po okončanju ceremonije u Nacionalnoj katedrali, Carterovo tijelo će biti prebačeno nazad u Georgiju. Biće sahranjen u svom rodnom mjestu Plains.

Novinarka Glasa Amerike Kate Bartlett otputovala je na ostrvo Mahe na Sejšelima kako bi saznala više o tome šta Kina i SAD rade da bi osvojile srca tamošnjih stanovnika.

Sejšelski otoci nisu samo savršena slika za mladence, već dugo privlače i globalne velesile.

„Primjećujemo da postoje razne sile, razne države koje žele, kako kažete, da nam se udvaraju. Sejšeli su donijeli odluku da na njihovoj teritoriji neće biti, nikada neće biti vojne baze, strane vojne baze”, kaže ministar vanjskih poslova Sejšela Sylvestre Radegonde.

Strateški položaj arhipelaga u Indijskom okeanu, istočno od Afrike i južno od Zaljevskih država odavno je od interesa za zemlje poput SAD-a, Indije i Kine.

1963. godine, tokom Hladnog rata, SAD su izgradile stanicu za praćenje ruskih satelita na glavnom ostrvu Mahe.

Sedamdesettrogodišnji stanovnik ostrva Paul Chow sjeća se Amerikanaca kada su bili stacionirani na ostrvu.

„Bio sam šef košarkaške, lokalne ostrvske košarkaške ekipe. A nekada smo igrali protiv tehničara sa stanice za praćenje”, prisjeća se on.

Zatim, devedesetih godina, nekoliko godina nakon raspada Sovjetskog Saveza, SAD su zatvorile svoju ambasadu i zatvorile stanicu za praćenje mjesec dana kasnije.

Gotovo tri decenije kasnije, u vrijeme kada se zahuktava američko-kineska konkurencija, Washington ponovo baca oko na Sejšele.

„Ponovno otvaranje ambasade naglašava važnost koju Sjedinjene Države pridaju partnerstvu koje imamo sa Sejšelima”, kaže Adham Loutfi, trenutni zvaničnik Američke ambasade na Sejšelima.

Kineska ambasada u Maheu odbila je zahtjev za intervju.

Ali u godinama odsustva Washingtona, Kina je ostvarivala diplomatske uspjehe na Sejšelima.

Šalje doktore i gradi bolnice, pristupačne stanove, parlament i sudove - sve besplatno. Kina je državnoj televizijskoj kompaniji takođe poklonila novu zgradu.

„Razlika je u tome što je podrška Kine Sejšelima opipljiva. Možete ih vidjeti. Ne vidite podršku koju nam pružaju SAD”, kaže ministar vanjskih poslova Sejšela.

Loutfi kaže: „Umjesto da gradimo zgrade, gradimo kapacitet i gdje god možemo pomoći da pružimo doprinos i stručnost, bilo da se radi o trgovini drogom ili pravnom sustavu ili policijskim snagama, rado to činimo i tu vidi stvarno ulaganje. Sadite sjeme za budućnost. To opet nije isto što i zgrada, ali vjerujemo da je još važnije dati doprinos.”

Ali to možda neće biti dovoljno da osvoji srca nekih stanovnika ovdje.

„Kina puno pomaže Sejšelima, tako da ljudi općenito imaju vrlo pozitivan pogled na Kinu, ali pošto su SAD, oni su otišli još devedesetih, tako da mi zapravo ne stupamo u kontakt s Amerikancima toliko”, kaže stanovnik Sejšela Francis Woodcock

Dok se neki stanovnici boje da se njihova zemlja koristi kao pijun u geopolitičkoj igri moći, riječi predsjednika Wavela Ramkalawana su jasne: „Sejšeli nisu dio ovoga. Primićemo kineske ratne brodove u luci, indijske ratne brodove, evropske ratne brodove, američke ratne brodove, jer smo sa svima prijatelji.”

Sa dvije trećine svjetskih pošiljki nafte, Indijski okean je ključni plovni put, koji Sejšele drži na mapi geopolitičkih rivala kao što su Kina i SAD dok se nadmeću za utjecaj.

Ogroman olujni sistem doveo je do poremećaja čak i u dijelovima zemlje koji obično ostaju izvan gnjeva zime, rušeći drveće u nekim južnim državama, preteći smrzavanjem na Floridi i navodeći ljude u Dallasu da zarone duboko u svoje garderobere tražeći šešire i rukavice.

Do utorka rano, temperature hladnog vjetra mogle bi da padnu i do minus 10,5 stepeni celzijusa od Texasa preko obale Meksičkog zaliva, prema Nacionalnoj meteorološkoj službi. Očekuje se da će se sistem niskog pritiska formirati već u srijedu u blizini južnog Texasa, donoseći potencijal za snježne padavine u dijelovima države koji uključuju Dallas, kao i u Oklahomu, Arkansas i Louisianu.

Polarni vrtlog koji se spustio na jug tokom vikenda držao je veći dio zemlje istočno od Stjenovitih planina u svom hladnom stisku u ponedjeljak, čineći mnoge puteve teško prohodnim i opasnim za vožnju i primoravajući vlasti da zatvore škole, dok su prekidi u snabdijevanju strujom bili rasprostranjeni, a letovi otkazani.

Led i snijeg prekrili su glavne puteve u Kansasu, zapadnoj Nebraski i dijelovima Indiane, gdje su aktivirani pripadnici Nacionalne garde kako bi pomogli zaglavljenim vozačima.

Nacionalna meteorološka služba izdala je upozorenja na zimsku oluju za Kansas i Missouri, gdje su mećave donijele udare vjetra do 72 kilometara na čas. Upozorenja su se proširila na New Jersey do utorka rano ujutru.

Kamionsko stajalište u Kentuckyju bilo je zakrčeno kamionima koji su istjerani sa zaleđenog i snijegom prekrivenog Interstatea 75 u ponedjeljak nedaleko od Cincinattija.

Vozač na duge relacije iz Los Angelesa koji je prevozio tovar ćilima za Georgiju rekao je da je vidio brojne automobile i kamione zaglavljene u jarcima i da je imao muku sa zaleđenim brisačima prije nego što je sišao sa međudržavnog puta.

"Bilo je previše opasno. Nisam želio da ubijem sebe ili bilo koga drugog", rekao je.

Polarni vrtlog ultra-hladnog vazduha obično se okreće oko Sjevernog pola, ali ponekad uranja na jug u SAD, Evropu i Aziju. Studije pokazuju da je Arktik koji se brzo zagrijava djelimično kriv za sve veću učestalost polarnog vrtloga koji širi svoj zahvat.

Temperature padaju širom zemlje

Dvije trećine SAD, na istoku, u ponedjeljak su se suočile sa hladnoćom i hladnim vjetrovima, sa temperaturama u nekim oblastima daleko ispod normale.

Upozorenje izdato zbog hladnoće stupiće na snagu u utorak rano na obali Meksičkog zaliva.

U glavnom gradu Texasa, Austinu i okolnim gradovima, hladnoća od vjetra mogla bi da padne na minus 9,4 C.

Na sjeveroistoku se očekuje nekoliko hladnih dana.

Veliki broj saobraćajnih nesreća, ima i poginulih

Na stotine saobraćajnih nesreća prijavljeno je u Virginiji, Indiani, Kansasu i Kentuckyju, gdje je jedan policajac medicinski zbrinut zbog zadobijenih povreda koje nisu opasne po život nakon što je njegov patrolni automobil udaren.

Državna policija Virginije odgovorila je na najmanje 430 nesreća u nedjelju i ponedjeljak, uključujući i jednu koja je bila fatalna.

Policija je saopštila da su se druge nezgode sa smrtnim ishodom povezane sa vremenskim prilikama dogodile u nedjelju u blizini Charlestona u Zapadnoj Virginiji i u ponedjeljak u Winston-Salemu u Sjevernoj Karolini. U Kansasu su se tokom vikenda dogodile dvije smrtonosne nesreće.

Više od 2.300 letova je otkazano, a još najmanje 9.100 je odloženo širom zemlje od ponedjeljka uveče, prema platformi za praćenje FlightAvare.

Očekuje se više snijega i leda

U Indiani je sneg prekrio dijelove međunarodnih autoputeva Interstate 64, Interstate 69 i američke rute 41, što je navelo vlasti da apeluju na ljude da ostanu kod kuće.

"Snijeg pada toliko jako, grtalice prolaze i onda u roku od pola sata putevi bivaju ponovo potpuno prekriveni", rekao je narednik državne policije Todd Ringle.

Desetine hiljada bez struje, ponegdje i bez vode

Mnogi su bili u mraku dok su temperature padale. Više od 218.000 potrošača bilo je bez struje u ponedjeljak uveče širom Kentuckyja, Indiane, Virginije, Zapadne Virginije, Illinoisa, Missourija i Sjeverne Karoline, prema web stranici za praćenje elektroprivrede PowerOutage.us.

U glavnom gradu Virginije nestanak struje je prouzrokovao privremeni kvar u vodovodnom sistemu, saopštili su zvaničnici u ponedjeljak popodne.

Zvaničnici Richmonda zatražili su od više od 200.000 žitelja grada da se uzdrže od pijenja vode iz česme ili pranja suđa bez prethodnog prokuhavanja vode. Grad je također zamolio ljude da čuvaju vodu, na primjer, kraćim tuširanjem.

Gradski zvaničnici su rekli da rade bez prestanka na vraćanju sistema na mrežu.

Protesti su izbili u Siriji zbog paljenja božićnog drvca 23. decembra u gradu sa većinskim kršćanima u Hamahu usred drugih izvještaja o uznemiravanju, što je potaknulo pozive novim islamističkim vlastima da preduzmu korake za zaštitu etničkih manjina.

Prema Sirijskoj opservatoriji za ljudska prava (SOHR), nezavisnoj organizaciji za ljudska prava sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, „uzbekistanski naoružani ljudi zapalili su božićno drvce u Al-Saqilibiya u Hamahu... koja je naseljena kršćanskim stanovnicima.”

Državna sirijska arapska novinska agencija izvijestila je o Sharaainom sastanku s katoličkim, pravoslavnim i anglikanskim sveštenicima, uključujući objavljivanje slika sa događaja.

Sirijski katolički nadbiskup Jacques Mourad od Homsa, koji je prisustvovao sastanku, rekao je da je Sharaa izbjegavao korištenje izraza „manjina”, prema francuskoj La Croix International, katoličkoj publikaciji od opšteg interesa.

„Rekao je da su kršćani i druge grupe dio sirijskog naroda”, rekao je nadbiskup za La Croix. „On je svjestan da smo mi kršćani temelj ove zemlje.”

Nada i skepticizam

Rafif Jouejati, naučnica na Institutu za Bliski istok sa sjedištem u Washingtonu, izrazila je optimizam u pogledu javnih skupova na kojima se zahtijeva odgovornost.

„Ako gledate demonstracije koje se održavaju u Siriji, odmah vidite da ljudi slobodno izražavaju svoje stavove”, rekla je ona za Glas Amerike. „Ovo nije nešto što smo mogli da uradimo za pola vijeka.”

Također je podijelila svoje uvjerenje da se Sirija kreće u pravom smjeru, odbacujući zabrinutost oko tranzicije zemlje u islamističku državu.

Ali drugi nisu tako sigurni.

Richard Ghazal, izvršni direktor neprofitne organizacije „U odbrani kršćanja”, rekao je za Glas Amerike da nema „razlike [između HTS-a] i njihovog organizacionog prethodnika, Jabhat al-Nusre, što je Nusra front, al-Qaide ili čak [Islamske države]”.

„Izvukli su lekcije iz grešaka ISIS-a i al-Qaide”, rekao je, koristeći drugi izraz za Islamsku državu, koja je također poznata kao ISIS, ISIL, IS ili Daesh. „Koristili su to da uglancaju svoje poruke, njihov medijski angažman i pokušaj da zavaraju Zapad, ako ne i uvjere Zapad.”

Iako je Sharaa brzo naglasio jezik tolerancije nakon svrgavanja Assada s vlasti, proglašavajući „Siriju za sve” dan nakon zauzimanja Damaska, Ghazal kaže kako će oni vladati ostaje da se vidi.

Jouejati ukazuje na 2016. godinu, kada su se čelnici HTS-a distancirali od radikalnijih militantnih grupa.

„Oni su se pokazali kao daleko umjereniji od svojih islamističkih kolega”, rekla je ona. „Primjećujemo postepeni pomak od bilo kakvog privida islamske diktature. Oni sve više počinju više ličiti na civile nego na vojnike.”

Sankcije

Američki zvaničnici nedavno su ukinuli nagradu od 10 miliona dolara za Sharaau, odluku koju je najviši američki diplomata za Bliski istok Barbara Leaf nazvala „političkom odlukom” koja ima za cilj olakšavanje angažmana s HTS-om.

Izaslanik UN-a za Siriju Geir Pedersen je krajem decembra izrazio nadu u brzo ukidanje sankcija UN-a Sharaainoj organizaciji kako bi se olakšao ekonomski oporavak Sirije.

Jouejati zamišlja da će Sirija evoluirati u „demokratiju bliskoistočnog stila”.

„Vjerujem da ćemo imati zemlju koja se zasniva na... svim ljudskim pravima. Vjerujem da imamo priliku da uspostavimo državu koja se temelji na vladavini prava, koja uključuje tranzicionu pravdu, koja ima slobodne i poštene izbore, koja ima podjelu vlasti, i možda najvažnije, razdvajanje vjere i države”, rekla je.

Izvještaj američkog State Departmenta o međunarodnoj vjerskoj slobodi u vezi sa Sirijom za 2023. napominje da otprilike 2,5% stanovništva koje je ostalo u zemlji čine kršćani.

Gazal je rekao da očekuje novi talas emigracije.

Znakovi netolerancije

Ghazal je rekao da su znakovi netolerancije već evidentni, uključujući zabranu alkohola, odvajanje žena od muškaraca u javnom prevozu i prisustvo zastava Islamske države u blizini nekih predgrađa Damaska.

„Vrlo je alarmantno što ovo vidimo u kršćanskim četvrtima”, rekao je za Glas Amerike. „Ovakvi znakovi vam govore da, iako još nije zabilježeno nasilje u velikim razmjerima, bojim se da bi ono moglo prijetiti u budućnosti.”

Jouejati je naglasila važnost jedinstva i zajedničkog sirijskog identiteta za budućnost zemlje.

„Verujem da su trenutno najveći problem manjina njihov sopstveni strah“, rekla je ona za Glas Amerike. „Vidjeli smo i čuli primjere ove potpune spremnosti da se prihvati da postoje kršćanske i druge manjine. Vidjeli smo da veoma poštuju sve, a ne samo manjine.”

Nadine Maenza, iz Međunarodnog sekretarijata za vjerske slobode sa sjedištem u Washingtonu, zabilježila je najmanje desetak izjava očevidaca o napadima na vjerske i etničke manjine u regiji Shehba izvan Alepa krajem decembra.

„I HTS i milicije koje podržava Turska imaju historiju teških vjerskih kršenja protiv [manjina]”, rekla je ona za Glas Amerike. „Zvjerstva se nastavljaju protiv Kurda, Jezida, kršćana i drugih vjerskih manjina, ali posebno ih vidimo od islamističkih milicija koje podržavaju Turci.”

Ghazal je rekao da očekuje egzodus vjerskih manjina iz zemlje.

„Jedini razlog zašto kršćani koji su trenutno u Siriji nisu migrirali na zapad u Evropu, u Sjedinjene Države, Australiju, nije zato što to nisu htjeli”, rekao je za Glas Amerike. „To je jednostavno zato što nisu imali prilika i to je tragični dio.”

Jouejati je, međutim, opisla izvještaje o uznemiravanju kao izolovane slučajeve, a ne kao konzistentan obrazac šire netolerancije.

Upitan da prokomentariše Sharaain direktan angažman s kršćanskim vođama, talijanski nadbiskup Mario Zenari, papin izaslanik u Siriji, rekao je da činjenica samog sastanka dovoljno govori.

„Ovaj događaj bi bio nezamisliv prije samo tri sedmice, a biskupi i svećenici... otišli su s osjećajem nade za budućnost Sirije”, rekao je Zenari.

Ova priču je uradio jermenski servis Glasa Amerike.