Protesti su izbili u Siriji zbog paljenja božićnog drvca 23. decembra u gradu sa većinskim kršćanima u Hamahu usred drugih izvještaja o uznemiravanju, što je potaknulo pozive novim islamističkim vlastima da preduzmu korake za zaštitu etničkih manjina.

Prema Sirijskoj opservatoriji za ljudska prava (SOHR), nezavisnoj organizaciji za ljudska prava sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, „uzbekistanski naoružani ljudi zapalili su božićno drvce u Al-Saqilibiya u Hamahu... koja je naseljena kršćanskim stanovnicima.”

Državna sirijska arapska novinska agencija izvijestila je o Sharaainom sastanku s katoličkim, pravoslavnim i anglikanskim sveštenicima, uključujući objavljivanje slika sa događaja.

Sirijski katolički nadbiskup Jacques Mourad od Homsa, koji je prisustvovao sastanku, rekao je da je Sharaa izbjegavao korištenje izraza „manjina”, prema francuskoj La Croix International, katoličkoj publikaciji od opšteg interesa.

„Rekao je da su kršćani i druge grupe dio sirijskog naroda”, rekao je nadbiskup za La Croix. „On je svjestan da smo mi kršćani temelj ove zemlje.”

Nada i skepticizam

Rafif Jouejati, naučnica na Institutu za Bliski istok sa sjedištem u Washingtonu, izrazila je optimizam u pogledu javnih skupova na kojima se zahtijeva odgovornost.

„Ako gledate demonstracije koje se održavaju u Siriji, odmah vidite da ljudi slobodno izražavaju svoje stavove”, rekla je ona za Glas Amerike. „Ovo nije nešto što smo mogli da uradimo za pola vijeka.”

Također je podijelila svoje uvjerenje da se Sirija kreće u pravom smjeru, odbacujući zabrinutost oko tranzicije zemlje u islamističku državu.

Ali drugi nisu tako sigurni.

Richard Ghazal, izvršni direktor neprofitne organizacije „U odbrani kršćanja”, rekao je za Glas Amerike da nema „razlike [između HTS-a] i njihovog organizacionog prethodnika, Jabhat al-Nusre, što je Nusra front, al-Qaide ili čak [Islamske države]”.

„Izvukli su lekcije iz grešaka ISIS-a i al-Qaide”, rekao je, koristeći drugi izraz za Islamsku državu, koja je također poznata kao ISIS, ISIL, IS ili Daesh. „Koristili su to da uglancaju svoje poruke, njihov medijski angažman i pokušaj da zavaraju Zapad, ako ne i uvjere Zapad.”

Iako je Sharaa brzo naglasio jezik tolerancije nakon svrgavanja Assada s vlasti, proglašavajući „Siriju za sve” dan nakon zauzimanja Damaska, Ghazal kaže kako će oni vladati ostaje da se vidi.

Jouejati ukazuje na 2016. godinu, kada su se čelnici HTS-a distancirali od radikalnijih militantnih grupa.

„Oni su se pokazali kao daleko umjereniji od svojih islamističkih kolega”, rekla je ona. „Primjećujemo postepeni pomak od bilo kakvog privida islamske diktature. Oni sve više počinju više ličiti na civile nego na vojnike.”

Sankcije

Američki zvaničnici nedavno su ukinuli nagradu od 10 miliona dolara za Sharaau, odluku koju je najviši američki diplomata za Bliski istok Barbara Leaf nazvala „političkom odlukom” koja ima za cilj olakšavanje angažmana s HTS-om.

Izaslanik UN-a za Siriju Geir Pedersen je krajem decembra izrazio nadu u brzo ukidanje sankcija UN-a Sharaainoj organizaciji kako bi se olakšao ekonomski oporavak Sirije.

Jouejati zamišlja da će Sirija evoluirati u „demokratiju bliskoistočnog stila”.

„Vjerujem da ćemo imati zemlju koja se zasniva na... svim ljudskim pravima. Vjerujem da imamo priliku da uspostavimo državu koja se temelji na vladavini prava, koja uključuje tranzicionu pravdu, koja ima slobodne i poštene izbore, koja ima podjelu vlasti, i možda najvažnije, razdvajanje vjere i države”, rekla je.

Izvještaj američkog State Departmenta o međunarodnoj vjerskoj slobodi u vezi sa Sirijom za 2023. napominje da otprilike 2,5% stanovništva koje je ostalo u zemlji čine kršćani.

Gazal je rekao da očekuje novi talas emigracije.

Znakovi netolerancije

Ghazal je rekao da su znakovi netolerancije već evidentni, uključujući zabranu alkohola, odvajanje žena od muškaraca u javnom prevozu i prisustvo zastava Islamske države u blizini nekih predgrađa Damaska.

„Vrlo je alarmantno što ovo vidimo u kršćanskim četvrtima”, rekao je za Glas Amerike. „Ovakvi znakovi vam govore da, iako još nije zabilježeno nasilje u velikim razmjerima, bojim se da bi ono moglo prijetiti u budućnosti.”

Jouejati je naglasila važnost jedinstva i zajedničkog sirijskog identiteta za budućnost zemlje.

„Verujem da su trenutno najveći problem manjina njihov sopstveni strah“, rekla je ona za Glas Amerike. „Vidjeli smo i čuli primjere ove potpune spremnosti da se prihvati da postoje kršćanske i druge manjine. Vidjeli smo da veoma poštuju sve, a ne samo manjine.”

Nadine Maenza, iz Međunarodnog sekretarijata za vjerske slobode sa sjedištem u Washingtonu, zabilježila je najmanje desetak izjava očevidaca o napadima na vjerske i etničke manjine u regiji Shehba izvan Alepa krajem decembra.

„I HTS i milicije koje podržava Turska imaju historiju teških vjerskih kršenja protiv [manjina]”, rekla je ona za Glas Amerike. „Zvjerstva se nastavljaju protiv Kurda, Jezida, kršćana i drugih vjerskih manjina, ali posebno ih vidimo od islamističkih milicija koje podržavaju Turci.”

Ghazal je rekao da očekuje egzodus vjerskih manjina iz zemlje.

„Jedini razlog zašto kršćani koji su trenutno u Siriji nisu migrirali na zapad u Evropu, u Sjedinjene Države, Australiju, nije zato što to nisu htjeli”, rekao je za Glas Amerike. „To je jednostavno zato što nisu imali prilika i to je tragični dio.”

Jouejati je, međutim, opisla izvještaje o uznemiravanju kao izolovane slučajeve, a ne kao konzistentan obrazac šire netolerancije.

Upitan da prokomentariše Sharaain direktan angažman s kršćanskim vođama, talijanski nadbiskup Mario Zenari, papin izaslanik u Siriji, rekao je da činjenica samog sastanka dovoljno govori.

„Ovaj događaj bi bio nezamisliv prije samo tri sedmice, a biskupi i svećenici... otišli su s osjećajem nade za budućnost Sirije”, rekao je Zenari.

Ova priču je uradio jermenski servis Glasa Amerike.

Zvaničnici u regionu rekli su na kratkoj konferenciji za novinare da je još 130 povrijeđeno, javila je državna televizija CCTV.

Državni mediji izvještavaju da je, pored smrtnih slučajeva, oštećeno oko 1.000 kuća, a 130 ljudi je povrijeđeno, pozivajući se na štab za pomoć u potresu na Tibetu.

Američki geološki zavod saopćio je da je potres bio magnitude 7,1 i da je bio relativno plitak na dubini od oko 10 kilometara. Kina je zabilježila magnitudu od 6,8.

Epicentar zemljotresa bio je oko 75 kilometara sjeveroistočno od Mont Everesta, koji se nalazi na granici Kine i Nepala. Područje je seizmički aktivno i na njemu se sukobljavaju indijska i euroazijska ploča i uzrokuju izdizanje u planinama Himalaja dovoljno snažno da promijene visine nekih od najviših svjetskih vrhova.

Zabilježeno je oko 50 naknadnih potresa u tri sata nakon potresa, a područje Mount Everesta na kineskoj strani zatvoreno je nakon potresa.

Oko 1.500 vatrogasno-spasilačkih radnika angažovano je u potrazi za ljudima, saopštilo je Ministarstvo za vanredne situacije. Dvije stotine vojnika se pridružilo potrazi, saopštila je CCTV.

Kineski lider Xi Jinping je pozvao na sveobuhvatne napore u spašavanju ljudi, smanjenju žrtava i preseljenju onih čiji su domovi oštećeni. Potpredsjednik premijera Zhang Guoqing, poslat je u to područje da vodi radove.

CCTV navodi da postoji nekoliko zajednica unutar 5 kilometara od epicentra, koji je bio 380 kilometara od Lhase, glavnog grada Tibeta, i oko 23 kilometra od drugog najvećeg grada u regiji Shigatsea.

Prosječna nadmorska visina u području oko epicentra je oko 4.200 metara, objavio je Kineski centar za mreže potresa u objavi na društvenim mrežama.

U Nepalu su vlasti zatražile od zvaničnika u planinskom području u blizini epicentra da potraže eventualne žrtve ili štetu.

Nacionalni operativni centar za hitne slučajeve u Katmanduu saopćio je da su ljudi na sjeveroistoku Nepala snažno osjetili potres, ali nema neposrednih izvještaja o povrijeđenim ili oštećenjima kuća.

Pošto su potvrđeni rezultati Elektorskog koledža za 50 država i Washington, Kongres je aklamacijom sertifikovao rezultate izbora, pobjedu Donalda Trumpa i izabranog potpredsjednika JD Vancea.

„Predsjedavajući sjednicu proglašava okončanom”, objavila je predsjedavajuća zajsedanjem, američka potpredsjednica Kamala Harris, koja je poražena u izbornoj trci sa izabranim predsjednikom Trumpom.

On je u izbornoj trci osvojio 312 elektorskih glasova, dok je Harris ostvarila skor od 226.

Rezultate su potvrdila oba doma Kongresa - Senata i Predstavničkog doma - tako što su sertifikovati glasove Elektorskog koledža i pobjedu republikanskog kandidata Donalda Trumpa.

„Kongres potvrđuje našu veliku izbornu pobedu - veliki historijski trenutak. MAGA!”, napisao je Trump na društvenoj mreži „Istina”.

To je ujedno i posljednja instanca izbornog procesa - prije predsjedničke inauguracije 20. januara - obavezna po američkom Ustavu.

Kongresna potvrda rezultata događa se tačno na četvorogodišnjicu nasilnog upada u Capitol, sjedište američke zakonodavne vlasti u Washingtonu, kada je dio Trumpovih pristalica protestovao zbog neutemeljenih tvrdnji o nepravilnostima koje su, kako su smatrali, utjecale da ga 2020. porazi odlazeći predsjednik Joe Biden.

Navode o neregularnostima odbacile su sudske instance širom zemlje.

Uoči kongresnog zasjedanja potpredsjednica Harris je potvrdu izbornih rezultata označila svetom obavezom koju će ispuniti.

„Vođena ljubavlju prema zemlji, Ustavu i nepokolebljivom voljom u američki narod”, rekla je Harris u video poruci koju je objavio ABC News.

Odlazeći predsjednik Biden poručio je da ne treba zaboraviti napad 6. januara, ali je potrebno je pristupiti mirnoj tranziciji vlasti.

Biden, čiji mandat ističe za dvije nedjelje, rekao je da koristi zakonska ovlaštenja kako bi zaštitio priobalna područja duž istočne i zapadne obale, istočnog Meksičkog zaliva i dijelova severnog Beringovog mora uz Alasku od buduće eksploatacije nafte i prirodnog gasa.

"Moja odluka odražava ono što priobalne zajednice, kompanije i posjetioci plaža znaju već duže vrijeme: da bušenje na ovim obalama može da izazove nepovratnu štetu mjestima koja su nam draga i da je ono nepotrebno da bi se zadovoljile energetske potrebe naše nacije", naveo je Biden u saopštenju.

"Kako klimatska kriza nastavlja da ugrožava zajednice širom zemlje, a mi prelazimo na ekonomiju čiste energije, sada je vrijeme da zaštitimo ove obale za našu djecu i unuke", rekao je on.

Bidenove uredbe ne bi utjecale na velike dijelove Meksičkog zaliva, gdje se vrši većina američkih priobalnih bušenja morskog dna, ali bi zaštitile obale duž Kalifornije, Floride i drugih država od budućih bušenja.

Bidenove akcije, kojima se u zaštitu stavlja više od 625 miliona hektara federalnih voda, mogle bi da otežaju pokušaje novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da ih poništi, jer će vjerovatno biti neophodno da Kongres reaguje da bi bile ukinute.

Trump je 2020. godine potpisao memorandum kojim je naložio sekretaru za unutrašnju bezbjednost da zabrani bušenje u vodama uz obale Floride, kao Georgije i Južne Karoline do 2032. godine.

Prvobitno je planirao da znatno proširi bušenje na moru, prije nego što se povukao usred širokog protivljenja na Floridi i drugim priobalnim državama.

Trump je obećao da će uspostaviti ono što on naziva američkom "energetskom dominacijom" širom svijeta, dok nastoji da podstakne američko bušenje nafte i gasa.

Zagovornici zaštite životne sredine pozdravili su Bidenovu akciju, rekavši da nova bušenja nafte i gasa moraju biti oštro ograničena kako bi se smanjile emisije gasova staklene bašte koji doprinose globalnom zagrijavanju. Godina 2024. bila je najtoplija u zabilježenoj ljudskoj historiji.

"Ovo je epska pobeda okeana", rekao je Joseph Gordon, direktor kampanje ekološke grupe Oceana.

Gordon je zahvalio Bidenu "što je slušao glasove priobalnih zajednica" koje se protive bušenju i doprinio "dvopartijskoj tradiciji zaštite naših obala".

Bidenove akcije se zasnivaju na nasljeđu poteza demokratskih i republikanskih predsjednika kojima se štite priobalne vode od bušenja, rekao je Gordon, dodajući da su američke obale dom desetinama miliona Amerikanaca i da podržavaju milijarde dolara ekonomske aktivnosti koje zavise od čiste životne sredine, raznolike populacije divljih životinja i ribarstva.

Biden je rekao da je jasno da oblasti u kojima zabranjuje eksploataciju fosilnih goriva pokazuju "relativno minimalan potencijal" koji ne opravdava moguće ekološke, ekonomske i rizike u oblasti javnog zdravstva koji bi proizašli iz novog zakupa i bušenja.

Trumpova portparolka ismijala je Bidena, rekavši: "Joe Biden očigledno želi da visoke cijene gasa budu njegova zaostavština".

Portparolka Karoline Levitt nazvala je Bidenovu akciju "sramotnom odlukom koja je osmišljena da se izvrši politička osveta američkom narodu koji je predsjedniku Trumpu dao mandat da poveća bušenje i snizi cijene benzina".

"Budite sigurni, Joe Biden neće uspjeti, a mi ćemo 'bušiti, dušo, bušiti'", izjavila je ona.

Biden je predložio mogućnost izdavanja do tri dozvole za zakup nalazišta i eksploataciju nafte i gasa u Meksičkom zalivu, ali nijednu na Alasci, dok pokušava da se balansira između zahtjeva energetskih kompanija koje traže veću proizvodnju nafte i gasa i aktivista za zaštitu životne sredine koji žele da se obustave nova bušenja na moru u sklopu borbe protiv klimatskih promjena.

Prema odredbama zakona o klimi iz 2022. godine, vlada mora da ponudi najmanje 24,2 miliona hektara za zakup u cilju eksploatisanja nafte i gasa na moru u bilo kom jednogodišnjem periodu, prije nego što može da ponudi lokacije za zakup i podizanje vetrogeneratora na moru.

Biden, čija je odluka da odobri veliki projekat nafte na Alasci izazvala oštru osudu ekoloških grupa, ranije je ograničio bušenje na moru u drugim oblastima Alaske i Arktičkog okeana.