Izdvojeno
Kijev pokrenuo napade u Kurskoj oblasti dok Moskva izvještava o pobjedama u Ukrajini
Rusija je u ponedjeljak saopćila da su njene snage postigle važne pomake u istočnoj Ukrajini, dok nastavljaju da odbijaju novu ukrajinsku ofanzivu unutar regije Kursk na zapadu Rusije, gdje je u toku drugi dan žestokih borbi.
Ministarstvo odbrane Rusije saopćilo je da su njegove snage zauzele grad Kurahov, 32 kilometra južno od Pokrovska, ukrajinskog logističkog čvorišta prema kojem ruske snage napreduju mjesecima.
Ministarstvo je saopštilo da zauzimanje Kurahova, koje je trajalo mnogo sedmica, omogućava moskovskim snagama da pojačaju tempo svog napredovanja u ukrajinskom regionu Donjeck. Takođe je rečeno da je zauzeo Dachenske, naselje udaljeno pet milja od Pokrovska.
Ukrajinska grupa za praćenje DeepState, koja prati liniju fronta koristeći otvorene izvore, pokazala je veći dio Kurahova pod ruskom kontrolom.
Obje strane se bore da poboljšaju svoje pozicije na bojnom polju prije nego što novoizabrani američki predsjednik Donald Trump, koji je obećao da će brzo okončati gotovo trogodišnji rat, preuzme dužnost 20. januara.
Glavno dostignuće Ukrajine u proteklih pet mjeseci borbi bilo je zauzimanje i držanje dijela teritorije unutar ruske Kurske oblasti koja bi joj mogla pružiti važnu polugu u mogućim mirovnim pregovorima.
Ukrajina nije otkrila detalje nove ofanzive koju je pokrenula na Kursk u nedjelju, iako je visoki ukrajinski zvaničnik rekao da Rusija „dobiva ono što zaslužuje”.
Ministarstvo odbrane Rusije saopćilo je da je pokušaj ukrajinskog proboja osujećen i da su glavne ukrajinske snage uništene u blizini naselja Berdin, blizu puta koji ide na sjeveroistok prema gradu Kursk.
Viši ruski komandant rekao je da se očekuje dalji napad.
„Naravno, ovo nije kraj. Sada bilježimo koncentraciju neprijateljske opreme u drugom pravcu i naravno razumijemo da će (Ukrajina) pokušati da udari u ovom pravcu. Trenutno neću reći gdje”, rekao je General-major Apti Alaudinov, komandant čečenske jedinice koja se bori za Rusiju u Kursku.
Nezavisni vojni analitičar Franz-Stefan Gady rekao je da Ukrajina pokušava da zadrži teritoriju u Kursku što je duže moguće, iako je Rusija nastavila da se probija dublje u istočnu Ukrajinu.
„Postoji vjerovatnoća da još uvijek nismo vidjeli glavni poticaj ove ukrajinske ofanzivne operacije”, rekao je on za Reuters. „U suštini govorimo o napadima veličine voda, čete sa prilično ograničenim dobitkom do sada. Pošteno je pretpostaviti da je nekoliko stotina ukrajinskih vojnika uključeno u ovaj napad.”
Ostalo je da se vidi da li bi kijevske snage mogle otvoriti još jednu osovinu napredovanja, dodao je Gady.
Procjene Ukrajine i Zapada pokazuju da je oko 11.000 vojnika iz ruskog saveznika Sjeverne Koreje raspoređeno u regiji Kursk da podrže moskovske snage. Rusija nije ni potvrdila ni demantovala njihovo prisustvo.
Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je u ponedjeljak da je više od 1.000 sjevernokorejskih vojnika ubijeno ili ranjeno. Reuters nema pristup ratnoj zoni Kursk i ne može provjeriti podatke o žrtvama.
Reagujući na novu ukrajinsku ofanzivu, Sjedinjene Države, Britanija i Evropska unija ponovo su potvrdile svoju podršku Kijevu.
„Ukrajina ima pravo da se brani, a prema međunarodnom pravu, ovo pravo seže izvan njenih granica”, rekla je visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kallas u izjavi za Reuters.
„Nezakoniti rat Moskve protiv Ukrajine uključivao je brojne ruske napade koji potiču iz regije Kursk. Dakle, ruske vojne snage su tu legitimne mete prema međunarodnom pravu.”
Glasnogovornik američkog State Departmenta rekao je u nedjelju: „Posvećeni smo postavljanju Ukrajine u najjaču moguću poziciju na bojnom polju, uključujući povećanje sigurnosne pomoći i korištenje svih raspoloživih resursa odobrenih od Kongresa.”
Britanija je rekla da će podržavati Ukrajinu „koliko god bude potrebno”.
SAD: Snježna oluja od srednjeg zapada do istočne obale
Veliki zimski udar snijega, leda, vjetra i pada temperatura u SAD-u prouzročio je opasne uvjete putovanja od središnjih i južnih država sve do istočne obale rano u ponedjeljak, zbog čega su se škole i vladini uredi u nekoliko država zatvorili.
Snijeg i led prekrili su glavne ceste diljem Kansasa, zapadne Nebraske i dijelova Indiane, gdje je državna Nacionalna garda bila aktivirana kako bi pomogla zaglavljenim vozačima.
Očekivalo se najmanje 20 centimetara snijega, uz olujne vjetrove do 72 km/h.
Nacionalna meteorološka služba izdala je upozorenja na zimske oluje od Kansasa i Missourija pa sve do New Jerseyja.
"Za lokacije u ovoj regiji koje imaju najveću ukupnu količinu snijega, to bi mogle biti najteže snježne padavine u najmanje deset godina", rekla je meteorološka služba.
Polarni vrtlog ultrahladnog zraka obično se vrti oko sjevernog pola. Ljudi u SAD-u, Evropi i Aziji doživljavaju intenzivnu hladnoću kada vrtlog pobjegne i zaroni prema jugu.
Studije pokazuju da je brzo zagrijavanje Arktika djelomično krivo za sve veću učestalost polarnog vrtloga.
Očekuje se da će zatvaranje škola biti široko rasprostranjeno u ponedjeljak. Okruzi u Indiani, Virginiji i Kentuckyju počeli su najavljivati otkazivanja i odgode u nedjelju poslijepodne.
Državne škole okruga Jefferson u Kentuckyju otkazale su nastavu, izvannastavne aktivnosti i atletiku za svojih gotovo 100.000 učenika.
Nastava je također otkazana u Marylandu, gdje je guverner Wes Moore u nedjelju proglasio izvanredno stanje i najavio da će državna vlada biti zatvorena u ponedjeljak.
SAD će ublažiti ograničenja za pružanje pomoći Siriji dok sankcije ostaju, kažu izvori
SAD se spremaju da ublaže ograničenja za pružanje humanitarne pomoći i drugih osnovnih usluga Siriji uz zadržavanje strogog režima sankcija, rekli su Reutersu ljudi upućeni u to pitanje.
Odluka odlazeće Bidenove administracije će poslati signal dobre volje novim islamističkim vladarima Sirije.
Cilj je utrti put za poboljšanje životnih uslova u ratom razorenoj zemlji uz zadržavanje uticaja SAD na mjestu.
Glasnogovornik američkog Ministarstva finansija nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.
Američki zvaničnici sastali su se nekoliko puta s članovima vladajuće administracije, predvođene bivšim ogrankom Al Qaide Hayat Tahrir al-Shamom (HTS), otkako je munjevita ofanziva pobunjenika donijela iznenadni kraj vladavine porodice Assad.
HTS, frakcija koja je predvodila napredovanje, odrekla se svojih veza s Al Qaidom i borila se protiv grupe, ali SAD i dalje označava HTS kao teroristički entitet.
Washington želi vidjeti kako HTS sarađuje na prioritetima kao što su borba protiv terorizma i formiranje vlade koja uključuje sve Sirijce.
Wall Street Journal je izvijestio da je Bidenova administracija odobrila ublažavanje ograničenja pomoći tokom vikenda, rekavši da taj potez daje ovlaštenje Ministarstvu finansija da izdaje izuzeće grupama za pomoć i kompanijama koje pružaju osnovne potrepštine kao što su voda, struja i druge humanitarne potrepštine.
Bivši američki predsjednici teško su mogli napraviti rezove u vladi
Novoizabrani predsjednik Donald Trump želi smanjiti državnu potrošnju. Predložena savjetodavna komisija pod nazivom Odjeljenje za vladinu efikasnost vodit će te napore. Kako izvještava novinara Glasa Amerike Dora Mekouar, američki lideri pokušavaju smanjiti ulogu vlade gotovo od samog početka.
Milijarder Elon Musk želi smanjiti federalnu potrošnju za dvije hiljade milijardi dolara. On će biti kopredsjedavajući Odjeljenja za vladinu efikasnost, predložene predsjedničke savjetodavne komisije Donalda Trumpa.
Ovo nije prvi put da se američka administracija obavezala da će smanjiti vladine troškove.
„Predsjednici su, na ovaj ili onaj način, govorili o rezovima ili smanjenju uloge vlade od osnivanja republike”, kaže Justin Vaughn, vanredni profesor političkih nauka na Univerzitetu Coastal Carolina u Južnoj Karolini.
Počelo je s trećim predsjednikom Amerike, Thomasom Jeffersonom, početkom 1800-ih. Jefferson je ukinuo neke vojne i državne poslove, privremeno smanjivši troškove.
1930-tih, Franklin Roosevelt proširio je saveznu radnu snagu kako bi se nosio s Velikom depresijom. Rooseveltov „New Deal” zaposlio je milione ljudi, pružajući pomoć siromašnima dok je istovremeno stimulirao ekonomiju. Poslovi su prestali kad je kriza prošla.
Osamdesetih godina prošlog stoljeća Ronald Reagan je formirao Grace komisiju, tražeći od grupe od oko 150 poslovnih lidera da pronađu načine da eliminišu neefikasnost.
„Predsjednik Reagan zatražio je od Grace komisije da promatra vladu s pogledom na to da ona funkcionira više kao biznis”, rekao je Tom Schatz, predsjednik grupe „Građani protiv državnog rasipanja”.
Ali web stranica Predsjedničke biblioteke Ronalda Reagana kaže: „Većina preporuka, posebno onih koje zahtijevaju propise od Kongresa, nikada nije provedena”.
Ipak, neki historičari kažu da je Reagan uspio pomjeriti nacionalne razgovore u korist manje uloge savezne vlade u rješavanju javnih problema.
„Bila je to temeljna promjena u odnosu na, znate, prethodno stoljeće, zapravo, proširenje uloge vlade u društvu”, kaže Vaughn.
Tokom 1990-ih, Bill Clinton je radio na skraćivanju oko 300.000 federalnih radnih mjesta, uglavnom putem penzionisanja i eksternalizacije usluga.
„Svakako jedna od značajnijih administracija u smislu smanjenja uloge vlade u modernoj eri”, kaže Vaughn.
Tokom svog prvog mandata, Donald Trump je naredio federalno zamrzavanje zapošljavanja i druga smanjenja. Sada želi da njegov Odjel za vladinu efikasnost završi posao. Neki dovode u pitanje mudrost poslovnog pristupa vođenja vlade.
„Kada ste vlada, odgovorni ste ljudima. I vaš cilj nije da zaradite novac. Vaš cilj je pružiti usluge i braniti naciju”, kaže historičar James Grossman, koji je izvršni direktor Američkog istorijskog udruženja. „U privatnom sektoru ima puno prevara i rasipanja, tako da nisam siguran da su poslovni ljudi nužno najbolji ljudi koji čak mogu otkriti prevaru i rasipništvo.”
U mnogim slučajevima Kongres se mora složiti prije bilo kakvih rezova.
Trumpovi glavni bliskoistočni saradnici imaju bliske lične veze s njim, poslovno iskustvo
Za Bliski istok, novoizabrani američki predsjednik Donald Trump odabrao je za savjetnike dvojicu biznismena s kojima dijeli bliske lične veze.
Trump je izabrao dugogodišnjeg prijatelja Stevena Witkoffa za svog novog specijalnog izaslanika za Bliski istok. Njujorški investitor u nekretnine redovno je vodio kampanju za Trumpov reizbor.
Taj blizak odnos pomoći će Witkoffu u regionu, kaže analitičarka za nacionalnu sigurnost Allison McManus.
„S obzirom da Witkoff mora da putuje, da se sastaje sa stranim kolegama, šefovima država, na ministarskom nivou, on će moći da donese tu vrstu utjecaja sa sobom, da je neko ko govori u ime predsjednika, ko će imati takvu vrstu autoriteta u tim okruženjima”, rekla je ona.
U Kataru prošlog maja, Witkoff je pohvalio zaljevsku državu za diversifikaciju svog ekonomskog rasta kroz saradnju vlade i privatnog sektora.
„Osjećam to u Kataru. Mislim da su očigledno imali ekonomiju koja je bila mnogo više okrenuta petrohemiji i prirodnom gasu i sličnim stvarima. Oni se šire. Turizam je u porastu. Hoteli ovdje su veličanstveni. Ko se ne bi vratio ovome u ovom regionu?”, rekao je Witkoff.
Stručnjaci napominju da će Witkoff možda morati da se odrekne nekih ugovora o nekretninama sa zaljevskim državama kako bi se povinovao američkim zakonima protiv sukoba interesa.
„To je apsolutno nešto što je velika briga, budući da vidimo neke od ovih osoba iz poslovne zajednice u ulogama u kojima bi se mogli lično obogatiti u pregovaračkim uslovima koji bi mogli biti povoljniji za određene zemlje, poput zemalja Zaljeva, kao i što bi to moglo značiti u smislu njihovog prioritiziranja, opet, interesa”, kaže McManus.
Massad Boulos služit će kao Trumpov viši savjetnik za arapska i bliskoistočna pitanja. On je svekar Trumpove kćerke Tiffany.
Američko-libanski biznismen također je vodio kampanju za Trumpov reizbor, mobilizirajući arapsko-američke glasače u državi Michigan.
Boulos je izvršni direktor SCOA Nigeria, kompanije koja prodaje kamione i teške strojeve u zapadnoafričkoj državi.
Rođen je u manjinskoj hrišćanskoj porodici u sjevernom libanskom selu Kfar Akka, gdje je njegov otac bio gradonačelnik.
Prošlog oktobra, Boulos je rekao da ga je sukob u regionu spriječio da se vrati u Liban.
„Nisam se vratio u svoju rodnu zemlju, svoju domovinu, mnogo godina zbog ove situacije. Volio bih da se vratim. Volio bih da se moja djeca vrate u Liban. Liban je nekada bio poznat kao Švicarska Bliskog Istoka, a Bejrut je bio Pariz Bliskog Istoka. Želimo da se ovo vrati”, rekao je on.
Veliki izazovi čekaju Trumpov novi bliskoistočni tim. Oni uključuju stalne sukobe Izraela s iranskim opunomoćenicima u Gazi i Jemenu, iranski nuklearni program, haotično izlaženje Sirije iz diktatorske vladavine i nedostižan dogovor o normalizaciji odnosa između Izraela i Saudijske Arabije.