Radi se o simbolima koje je Ustavni sud BiH poništio 2006. godine sa zvaničnih obilježja u Republici Srpskoj, ocijenivši da diskriminišu Bošnjake i Hrvate u tom bh. entitetu.

Prijedlog izmjena Zakona o upotrebi himne, grba i zastave RS usvojen je sa 61 glasom za i četiri protiv.

Prema usvojenim izmjenama, u institucijama tog bh.entiteta mogu se isticati zastave i grbovi, te izvoditi himne stranih država sa kojima RS ima sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa.

S obzirom na to da RS ima takav sporazum sa Srbijom, to praktično znači da se na sjednicama entitetskog parlamenta može emitovati himna Srbije "Bože pravde". Ispred i unutar zgrade Skupštine RS moći će se vijoriti zastava Srbije s grbom Nemanjića.

„To znači da kada budemo otvarali bolnicu Trebinje, recimo da je investitor Azerbejdžan, biće himna Azerbejdžana i grb Azerbejdžana, ali sa ove strane će biti na zastavi i amblem RS i ovaj grb Nemanjića kao zvaničan, a ne kao nešto što se koristi protokolarno. I 'Bože pravde' će biti zvanična himna koja se izvodi po zakonu, a ne zato što to u protokolu neko hoće, a neko neće da stavi”, pojasnio je predsjednik Skupštine RS Nenad Stevandić, tokom rasprave o izmjenama 30. oktobra.

Predstavnici probosanskih stranaka ranije su najavili apelacije zbog predloženih izmjena ukoliko budu usvojene.

U usvojenom prijedlogu se navodi da će se moći koristiti himne i grb država sa kojima „pojedini ili svi konstitutivni narodi ili Ostali ili građani u RS imaju zajedničko istorijsko, kulturološko i tradicionalno nasljeđe”.

U predloženom tekstu, ali ni u obrazloženju nije navedeno o kojim se državama radi.

Na zastavi RS, nakon presude Ustavnog suda BiH iz 2006. godine nema nikakvog grba, a entitetska himna „Moja Republika”, ozakonjena je 2008. godine.

Zvanična državna zastava BiH ne može se naći na ili u zgradama institucija u RS, a državna himna emitira se samo na početku sjednice državnog parlamenta.

Portparol Pentagona general-major Patrick Ryder rekao je da postoje naznake da će se sjeverokorejske trupe uključiti u borbe ili pružiti podršku u borbama.

Dodao je da se ukupno u Rusiji nalazi između 11.000 i 12.000 sjevernokorejskih vojnika.

Sjeverokorejske trupe ušle su u Rusiju prošlog mjeseca, a ruske trupe obučavaju te snage u pješadijskoj taktici, dejstvu bespilotnih letjelica, artiljerijskoj taktici, čišćenju rovova i slično, rekli su zvaničnici.

Rusi su sjeverokorejskim trupama obezbijedili ruske uniforme i opremu.

„Vidjećemo kako su tačno ove snage integrisane u ruske operacije i kako su posvećene bojnom polju”, rekao je on.

Iz Evropske unije je potvrđeno da bi saradnja s Ribarom značila kršenje sankcija Unije, jer je pod njima već prvi čovjek Ribara.

Automatizovani odgovori na Telegram kanalu Ribara, jedne od najvećih tvornica ruskih dezinformacija na svijetu, daju utisak razgovora sa stvarnom osobom dok nude novinaru online kurs korištenja ove aplikacije na ruskom jeziku.

Ribar već godinama širi svoj uticaj van granica Rusije. U aprilu 2024. godine pohvalili su se da su održali predavanje za 500 osoba na Balkanu kako da upravljaju kanalima na Telegramu, aplikaciji koju ruski propagandisti od početka invazije na Ukrajinu gotovo isključivo koriste kako bi zaobišli sankcije i ograničenja za širenje dezinformacija.

Prvi čovjek Ribara, kojeg su zemlje Evropske unije stavile na listu sankcija zbog podrške akcijama koje potkopavaju i prijete teritorijalnom integritetu, suverenitetu i nezavisnosti Ukrajine, svoj fokus sada želi staviti na Republiku Srpsku.

Mihail Zvinčuk već je najmanje dvaput dolazio u Banju Luku i sastajao se sa direktorima vladinih agencija najavljujući saradnju o kojoj nije objavio više detalja.

Detektor sada može otkriti detalje koji ranije nisu bili poznati i potvrditi da agencija Vlade Republike Srpske planira potpisati sporazum o saradnji sa Ribarom o pokretanju medijske škole i saradnji sa domaćim fakultetima.

Prema automatizovanim odgovorima Ribarovog Telegram kanala, taj je proces još uvijek u svojim počecima. Nakon prijave za pohađanje škole u Republici Srpskoj, iz Ribara su odgovorili kako “će se škola na Balkanu uskoro otvoriti” i dodali da „rade na regrutaciji za online obuku na srpskom jeziku“.

Novinar Detektora je ponovio pitanje o školi u Republici Srpskoj na koje nije dobio odgovor. Potom je uslijedila Ribarova ponuda online kursa na ruskom jeziku. Poslali su link za prijavu i kazali kako se za online kurs na srpskom ipak “mora sačekati”.

Nakon toga Ribar je prestao odgovarati na pitanja novinara Detektora.

Za kurs kojim su se hvalili kako ga je za više od 500 ljudi u Republici Srpskoj i Srbiji održao lično Mihailo Zvinčuk, nekoliko ljudi u Banjoj Luci je čulo i dobijalo pozive, ali Detektor nije mogao pronaći niti jednog učesnika niti lokaciju gdje je takav trening mogao fizički biti održan.

Novinar iz Banje Luke Aleksandar Stojanović upoznao je Zvinčuka u tom gradu.

“Lično sam bio spriječen da prisustvujem predavanju, a kako sam obavješten predavanje nije ni održano. Ostale detalje ne znam”, kaže Stojanović za Detektor.

Ribar je možda preuveličao svoj dosadašnji rad u RS-u, ali on bi uskoro mogao biti ozvaničen pristupom fakultetima, koji će ovoj organizaciji dati mogućnost da dodatno pojača ruski uticaj u BiH.

Olena Čuranova, novinarka redakcije StopFake iz Kijeva koja se bavi lovom na dezinformacije tokom ruske invazije na Ukrajinu, naglašava kako je Zvinčuk zapravo bivši oficir vojske Rusije.

“Naravno, sada kaže da ne radi”, objašnjava ona i dodaje kako postoji sumnja da rusko ministarstvo odbrane dostavlja informacije koje kanal širi.

Junski pokušaj

Dok ostaje nejasno da li je predavanje zaista održano na proljeće, agencija Vlade Republike Srpske povezala se sa Zvinčukom te zvanično dogovorila saradnju tokom njegove posjete u junu.

“Naša ekspanzija je dostigla novi nivo”, objavljeno je na mrežama Ribara 17. juna 2024. godine.

“Šef Ribara i Dražen Višnjić, direktor Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije, dogovorili su saradnju na Balkanu u okviru medijske škole i drugih zajedničkih projekata”, dodaje se u ovoj objavi.

Iz Agencije su u julu 2024. godine za Detektor potvrdili da će započeti saradnju sa Zvinčukom. Na dodatna pitanja sredinom oktobra da li je ugovor potpisan nisu odgovarali.

“Agencija za informaciono-komunikacione tehnologije Republike Srpske radi na izradi sporazuma o saradnji sa medijskom organizacijom Ribar iz Ruske Federacije”, potvrđeno je iz Agencije, a među ciljevima je i “otvaranje škole za moderne medije”.

Takve škole su prema odgovoru agencije koji je potpisao direktor, ključne u savremenom društvu, a kao cilj vidi unapređenje znanja svih vrsta novinarstva, među kojima nabraja i ratno.

Programom su planirane obuke u pet oblasti – digitalno novinarstvo, multimedijalna produkcija, marketing i društveni mediji, etika i zakon u medijima, analiza podataka i medijska analiza, otkriva Detektor.

Škola će biti otvorena za javnost, navodi se u odgovoru.

“Ideju za otvaranjem ovakvog tipa škole je predložila medijska organizacija Ribar tokom prezentacije svojih kapaciteta i mogućih modela saradnje”, objasnili su iz Agencije u odgovoru.

Saradnja sa Ribarom je, prema Agenciji, dio aktivnosti identifikacije međunarodnih partnera kako bi se ojačali domaći mediji. Oni su naveli EU kao primjer.

“U EU postoji čitav niz inicijativa koje se direktno i indirektno odnose na ovaj segment”, smatraju u Agenciji.

Ali osnivač Ribara je pod sankcijama Evropske unije i to ne samo zbog činjenice da je tvorac medija “koji širi dezinformacije i prorusku propagandu”. Prema javno dostupnim dokumentima, Zvinčuk je član radne skupine koju je ruski predsjednik Vladimir Putin osnovao u decembru 2022. radi koordinacije mobilizacijskih napora Rusije u pružanju podrške ratu protiv Ukrajine.

Ribar vidi prostor BiH kao jedan od frontova. Tako je krajem ljeta, tokom trajanja vježbe EUFOR-a, Ribar objavio mapu BiH sa lociranim mjestima vježbi, brojem vozila, letjelica i vojnika koji će u njoj učestvovati.

Godišnju redovnu vježbu Ribar je povezao sa posjetom Williama Burnsa, direktora CIA-e, Sarajevu i Beogradu te u objavi naglasio kako su vježbe dobar izgovor za povećanje broja trupa na terenu, ali nije ponudio dokaz da je to slučaj i sa EUFOR-om.

Iz Službe za vanjske poslove Evropske unije u Bruxellesu za Detektor su pojasnili da bi svaka saradnja sa Zvinčukom značila kršenje sankcija na koje se BiH obavezala.

“Bilo kakva saradnja između njega, njegovih saradnika i vlasti Republike Srpske bila bi ne samo neprihvatljiva nego jasno kršenje postojećih sankcija EU na koje se BiH također obavezala”, objasnio je Petar Stano, glasnogovornik EU za vanjske poslove i sigurnost.

“Evropska unija je podsjećala i naglašavala više puta ruske napore širom svijeta da destabilizuju zemlje, uključujući kroz koordinirane informacijske manipulacije i miješanje u zemlje Zapadnog Balkana. Ovo je vrlo ozbiljna tekuća aktivnost i jedan od razloga zbog čega smo sankcionisali RT Balkan, dezinformacijski kanal koji podržava ruska država”, dodao je.

Ribarov kanal na Telegramu prati 1,3 miliona ljudi, a Zvinčuk – koji je tokom nekoliko mjeseci održao više sastanaka u Banjoj Luci – redovno negira genocid u Srebrenici, najavljuje rat na Balkanu i dolazak Rusije na Dunav.

Među prvim sastancima kao dio pripreme terena za školu u Republici Srpskoj jeste onaj u Centru za Društveno-politička istraživanja, čiji je osnivač Vlada Republike Srpske a koji je, prema pisanju Radio-televizije Republike Srpske (RTRS), i doveo Ribar u Republiku Srpsku.

RTRS je u svom tekstu o Zvinčuku iz aprila 2024. naveo kako je upravo Centar pozvao Zvinčuka u BiH. Direktor Dušan Pavlović za Detektor nije želio da priča o prirodi susreta sa Zvinčukom.

Iz Centra su na upit Detektora o susretu sa Zvinčukom i saradnji s Ribarom, kazali da nisu u mogućnosti odgovoriti.

“Nakon konsultacija sa nekim od Vaših kolega iz medija, predočeno mi je da je medijska kuća za koju radite kompromitovana u profesionalnom smislu jer je u javnosti obznanjeno da sarađujete sa stranim strukturama čije agende nisu dobronamjerne za izgradnju i očuvanje suživota i stabilnosti u BiH”, stoji u Pavlovićevom obrazloženju.

Pavlović je 2022. godine u Moskvi učestvovao na konferenciji u organizaciji Fonda “Gorčakov”. Ova organizacija je pod sankcijama Evropske unije i ocijenjena je kao alat širenja ruske “meke moći”. Između ostalog, “Gorčakov” je jedna od ruskih organizacija, koju je kreirala vlada, a koja u BiH umanjuje ratne zločine počinjene u posljednjem ratu, uključujući i genocid u Srebrenici.

Ribar u Ukrajini

Zvinčuk je čovjek povezan sa zvaničnim državnim aparatom u Moskvi. Njegovo djelovanje može biti smatrano megafonom vlasti u Kremlju, smatraju stručnjaci.

The Bell, ruski list kritičan prema Kremlju, u jednom od tekstova posvećenih Ribaru navodi tvrdnje o finansijskoj povezanosti Zvinčuka i preminulog vođe “Wagnera” Jevgenija Prigožina. Također, The Bell je list koji je otkio identitet kreatora Ribara u novembru 2022. godine, s obzirom na to da su Zvinčuk i njegov partner s kojim je osnovao kanal dugo čuvali anonimnost.

Analitičarka i digitalna forenzičarka Nataša Kilibarda kaže kako se većina stvari u vezi s Kremljom ne iznose direktno.

“Ali naziru se tragovi u smislu ne samo narativa nego i pristupa i davanja informacija. Odakle izvor tih informacija? A jedini trag koji bi mogao da bude jesu Moskva i Kremlj. Plasiranje tih narativa, dostupnost informacijama koje niko nema i možda tragovi o finansiranju, iako nije dosta jasna, postoji sumnja da su finansirani od strane Kremlja”, kaže ona.

Jedan od najvećih Telegram kanala dobro je poznat u Ukrajini – posebno od početka invazije 2022. godine – po dezinformacijama. Iako je njihov sadržaj u slobodnim dijelovima zemlje blokiran i ne može mu se pristupiti bez VPN-a, kaže Čuranova. Dezinformacije koje dospijevaju na slobodnu teritoriju često su Ribarov proizvod koji prenose drugi kanali i mediji.

“Ribar je opasan jer izgleda kao pouzdan izvor informacija o ruskoj strani na ukrajinskom ratištu”, kaže Čuranova i podjeća da je Ribar pisao da su ukrajinske snage bombardovale sopstvenu branu te da ubijaju one koji sarađuju sa Rusima.

Zvinčuk nije jedini uposlenik Ribara povezan sa ruskom vojskom i vlastima. Ruski novinar Andrej Zatirko od početka ruske invazije na Ukrajinu istražuje ljude povezane sa Ribarom. Radi to iz Litvanije gdje je morao da izbjegne, jer je u Rusiji proglašen za stranog agenta i zbog bavljenja novinarstvom bi mogao otići u zatvor.

On navodi primjer Tatjane Kosterove, koje su i američke vlasti povezale sa Ribarom.

“U jednoj od procurjelih informacija ona se pojavila kao službenica vojne policije Zapadnog vojnog okruga”, rekao je Zatirko i dodao da je njen suprug Aleksander Kosterov označen kao pripadnik ruske jedinice “706. Centar za informaciono ratovanje”.

Na sva zvona

Objava o otvorenju medijske škole dolazi nakon Zvinčukovog proljetnog boravka u Republici Srpskoj i Srbiji, odnosno susreta u Centru za društveno-politička istraživanja. U njoj se navodi kako su postignuti dogovori o održavanju redovnih ličnih majstorskih kurseva uz učešće autora ruskih Telegram kanala.

“Naš cilj je pokazati da možete bez Twittera/X-a, Facebooka i Instagrama. Da se rusko iskustvo u informacionom ratu može i treba uzeti u obzir. Telegram je platforma koja vam to omogućava. (…) Dugo smo proučavali pristupe Zapada u vođenju informacionog rata protiv nas. Došao je trenutak da svoje znanje primijenimo i obučimo naše saradnike pravim pristupima i privučemo ih u Telegram”, stoji između ostalog na objavi na kanalu Ribar.

Ali Čuranova kaže kako je Ribar jedna od glavnih dezinformacionih platformi, a da je jedan od ciljeva Rusije kontrolisanje informacionih prostora u različitim zemljama, posebno tamo gdje postoje neki problemi, naprimjer, sa NATO-om.

“Trenutno, čak ni Ukrajina nije glavni problem Rusije. NATO je glavni neprijatelj Rusije. Već razgovaram o tome sa kolegama iz Albanije, gdje Rusija radi na širenju poruka da Albanija mora izaći iz NATO-a i da nema smisla biti tamo. I Bosna i Hercegovina želi u NATO, a za Rusiju je veoma važno da širi ove poruke – da nema smisla pridružiti se NATO-u. ‘To je slab savez. Mogli ste da vidite šta se dešava u Ukrajini. Nema tu pomoći’. Balkan je veoma važan region za Rusiju”, objašnjava Čuranova.

Zvinčuk je svaki put, odmah nakon ili prije Banje Luke, odlazio u Beograd, gdje je imao javne susrete i održane časove svoje škole. U aprilu i junu 2024., Zvinčuk je održao predavanja u beogradskom hotelu “Moskva”.

“U Beogradu su oni angažovani kao stručnjaci za vizuelnu propagandu, za Telegram novinarstvo, to se plasira kao proizvod. Ono što su oni radili od 2022. ili 2020. plasira se kao proizvod kako bi se novinari na ovim prostorima učili da rade slične stvari. Oni navode da su polaznici novinari, PR, državni službenici, što je samo po sebi izuzetno problematično. (…) Oni jesu najprominentniji na ruskom govornom području. Da li su na Zapadnom Balkanu toliko zastuppljeni da imaju puno pratilaca? Ne, ali imaju ljude koji su medijski potkovani da šire tu propagandu i ruski maligni utjecaj”, kaže digitalna forenzičarka Kilibarda.

Oba puta školi je prisustvovao Vladimir Prebiračević, direktor srpsko-ruskog centra Majak koji i sam vodi Telegram kanal koji prati 15.000 osoba i na kojem preovladavaju vijesti iz Rusije i sa ukrajinskog ratišta.

Čuranova smatra kako novi kadrovi na Balkanu mogu pomoći u širenju onoga što ona smatra ruskom propagandom.

“On [Zvinčuk] je stalno ponavljao, kada je počela invazija, da su angažirali puno ljudi iz Ukrajine, koji daju različite informacije gdje je ukrajinska vojska ili gdje je locirano oružje. Dakle, možda nije imao bazu koja radi za Ribar, ali on je definitivno imao mrežu ljudi koji mu samo daju informacije'”, smatra Čuranova.

Krajem septembra 2024. godine, Ribar je objavio fotografije i tekst u kojem navodi kako je škola održana u Kirgistanu, u saradnji sa Univerzitetom Bishkek. Osim Kirgistana, Ribar održava kurseve u nekoliko mjesta u Ruskoj Federaciji.

Krajem oktobra, Ribar je objavio da Zvinčuk održava predavanja tokom “Dana Ministarstva odbrane” na Državnom institutu za međunarodne odnose u Moskvi, koji je povezan sa Ministarstvom vanjskih poslova Ruske Federacije.

Ribar nije odgovorio na zahtjev za razgovor za Detektor.

Harris, demokratska kandidatkinja, uputila se u Michigan na gornjem srednjem zapadu, jednu od sedam država u kojima ankete pokazuju da je ishod izbora neizvjestan.

Politička matematika pokazuje da će svaki kandidat koji osvoji četiri ili više od sedam država ključnih država vjerovatno postati 47. predsjednik zemlje.

Trump, republikanski kandidat koji želi postati tek drugi predsjednik koji je služio dva neuzastopna mandata, uputio se u tri druge ključne države, organizirajući skupove u manjim gradovima gdje se nada da će povećati broj glasova u ruralnim područjima, dok u gradovima dominiraju demokrate.

Trump je svoj dan započeo u Lititzu, Pennsylvania, prije nego što se popodne uputio u Kinston u Sjevernoj Karolini i završio večernjim skupom u Maconu, Georgia.

Harris je prisustvovala bogosluženju crnačkoj crkvi u Detroitu, središtu američke automobilske industrije u Michiganu, prije nego što je dalje krenula u Livernois i Pontiac i na večernji miting na Državni univerzitet Michigan.

Više od 76 miliona ljudi već je prijevremeno glasalo poštom ili na biračkim mjestima. To je skoro polovina od 158 miliona koliko je glasalo na dan izbora 2020.

I Trump i Harris nastojali su u posljednjim danima kampanje prikazati onog drugog kao nesposobnog da upravlja zemljom u naredne četiri godine.

Na svojoj platformi za društvene mreže Truth Social, Trump je glasačima rekao: „Svaki problem sa kojim se suočavamo može se riješiti – ali sada je sudbina naše nacije u vašim rukama. U utorak, morate ustati, i morate reći Kamali da vam je dosta, ne možete više, 'Kamala Harris, otpuštena si!'”

Na svojim skupovima, Harris je nastojala uvjeriti birače da će smanjiti troškove života, što su ankete pokazale kao glavnu brigu u cijeloj zemlji. Ona je također okarakterizirala Trumpa kao opasnog.

„Imamo priliku na ovim izborima da okrenemo stranicu decenije Donalda Trumpa koji pokušava da nas drži podijeljene i da se bojimo jedni drugih. Završili smo s tim”, rekla je ona u Charlotteu u subotu.

Trump je tvrdio da bi Harris, kao potpredsjednica skoro četiri godine, trebala snositi odgovornost za rast potrošačkih cijena i desetke hiljada migranata koji preko Meksika ulaze u Sjedinjene Države u posljednjih nekoliko godina.

On je migrante prikazao kao posljedičnu političku prijetnju zemlji i da njihovo prisustvo finansijski šteti državnim i lokalnim vlastima širom SAD-a.

„Jedina besplatna pomoć koju će dobiti je besplatna vožnja kući”, rekao je u subotu na skupu u Greensborou u Sjevernoj Karolini.

Anketa u posljednji trenutak pokazuje da je utrka Harris-Trump gotovo izjednačena u ključnim državama.

Anketa ABC Newsa pokazuje da je Trump pobijedio u pet od sedam ključnih država, ali anketa Washington Posta daje Harris prednost u četiri države. New York Times kaže da je Trump ispred u četiri države, a Harris u dvije, te da je utrka izjednačena u Pennsylvaniji.