Hamas je u ponedeljak objavio da do daljeg neće oslobađati taoce zbog, kako je saopšteno, izraelskog kršenja sporazuma o primirju.

Izraelski ministar odbrane Israel Katz rekao je da se odlukom Hamasa o taocima krši primirje i naložio vojsci da bude u najvišem stanju pripravnosti u Gazi i da brani izraelske zajednice. Iz izraelske vojske je kasnije saopšteno da je nivo pripravnosti povišen i predviđene dodatne snage za odbrambene misije.

Trump je razgovoru sa novinarima, dok je potpisivao niz uredbi u Bijeloj kući, kazao da će odluka o nastavku primirja na kraju zavisiti od Izraela.

Ali on je upozorio da će „izbiti pakao“ ako preostali taoci ne budu pušteni, dodajući da se plaši da su mnogi mrtvi. „Govorim u svoje ime“, rekao je Trump. „Izrael to može da odbije.”

Trump je naveo i da bi mogao da ukine pomoć Jordanu i Egiptu ako ne budu htjeli da prime palestinske izbjeglice iz Gaze.

Palestinska ekstremistička grupa trebalo je da neke taoce oslobodi u subotu u zamjenu za Palestince koji su bili u izraelskim zatvorima, kao što je to bio slučaj prethodne tri nedelje.

Portparol vojnog krila Hamasa Abu Ubaida optužio je međutim Izrael da krši dogovor time što odlaže povratak Palestinaca u sjeverni dio Gaze, granatira ih i puca na njih i sprječava ulazak pomoći u enklavu.

Primirje se uglavnom poštovalo od stupanja na snagu 19. januara, mada je bilo nekoliko incidenata kada su izraelske snage ubile Palestince za koje su tvrdili da su pripadnici Hamasa i da su predstavljali bezbjednosni rizik. Količina humanitarne pomoći Gazi se povećala od primirja, navode humanitarne agencije, prenosi agencija Reuters.

Međutim, Ubaida je rekao da će biti odloženo oslobađanje talaca, planirano za subotu, dok Izrael ne bude poštovao sporazum o primirju.

Netanjahu je u ponedeljak održao bezbjednosne konsultacije, rekao je jedan izraelski zvaničnik, dok bi bezbjednosni kabinet trebalo da se sastane u utorak.

Egipatski bezbjednosni izvori rekli su za Reuters da posrednici strahuju od kolapsa sporazuma o primirju. U postizanju dogovora su posredovali Katar, Egipat i SAD.

Grupa koja zastupa porodice talaca zatražila je od pregovarača da spriječe da dogovor propadne, dok je još jedna organizacija koja zastupa izraelske vojne veterane optužila vladu da namjerno sabotira sporazum.

Prema prvoj fazi sporazuma, trebalo je da budu oslobođena 33 taoca. Za sada je na slobodu pušteno 16, uz petoro Tajlanđana koji su oslobođeni odvojeno.

Izrael je oslobodio stotine palestinskih zatvorenika, od onih osuđenih na doživotne kazne zatvora zbog smrtonosnih napada do Palestinaca pritvorenih tokom rata i držanih bez formalne optužnice.

Hamas je optužio Izrael da odugovlači sa dozvolom da pomoć ulazi u Gazu, što je jedan od uslova prve faze sporazuma. Izraelske vlasti negiraju te optužbe.

Izrael pak optužuje Hamas da ne poštuje plan oslobađanja talaca i da ih zlostavlja tako što ih javno izvodi pred veliki broj ljudi, prije nego što ih predaje Crvenom krstu.

Kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanjahua prethodno je saopštio da se izraelska delegacija vratila iz Katara, gdje se pregovara o drugoj fazi primirja. Nije poznato zašto su se vratili.

Palestinski zvaničnik, blizak razgovorima, rekao je da se napredak odlaže zbog nepovjerenja između dvije strane koje se međusobno optužuju za kršenje uslova primirja.

Razgovori o drugoj fazi, u okviru koje bi bili oslobođeni preostali taoci i izraelske snage se povukle iz Gaze, počeli su prošle nedelje ali bez velikog napretka.

Neočekivana objava dolazi usred rastućih sumnji u ionako krhki prekid vatre, iako porodice izraelskih talaca pozivaju vladu da se drži dogovora, a stanovnici Gaze pokušavaju da počnu obnavljati svoje živote u razorenoj enklavi.

Hamas je u subotu trebao osloboditi neke izraelske taoce u zamjenu za palestinske zatvorenike i druge Palestince koji se drže u izraelskom pritvoru, kao što se dogodilo u protekle tri sedmice.

Glasnogovornik vojnog krila Hamasa Abu Ubaida rekao je da su izraelska kršenja uključivala Izrael koji je odgađao Palestince da se vrate u sjevernu Gazu, gađao Palestince granatiranjem i pucnjavom i spriječio pomoć da uđe u pojas.

Prekid vatre je uglavnom održan od početka 19. januara, iako je bilo nekih incidenata u kojima su Palestince ubijale izraelske snage. Količina humanitarne pomoći u Gazi povećana je od prekida vatre, kažu humanitarne agencije.

Ali Hamasov Ubaida je rekao da će sljedeće planirano oslobađanje talaca u subotu biti odgođeno dok Izrael ne ispoštuje sporazum o prekidu vatre i "nadoknadi za protekle sedmice".

Izraelski ministar odbrane Israel Katz rekao je da je Hamasova objava prekršila sporazum o prekidu vatre i da je dao instrukcije vojsci da se pripremi na najvišem nivou spremnosti u Gazi i da brani izraelske zajednice.

Izraelski zvaničnik je rekao da premijer održava bezbjednosne konsultacije. Sigurnosni kabinet odabranih ministara, uključujući odbranu, nacionalnu sigurnost i vanjske poslove, sastaće se u utorak ujutro, rekao je zvaničnik.

Dva egipatska sigurnosna izvora rekla su Reutersu u ponedjeljak da se posrednici plaše narušavanja sporazuma o prekidu vatre. Katar i Egipat su posredovali u dogovoru zajedno sa Sjedinjenim Državama.

Grupa koja predstavlja porodice talaca pozvala je posrednike da spriječe raspad sporazuma, dok je druga grupa koja predstavlja izraelske vojne veterane optužila vladu da namjerno sabotira sporazum o prekidu vatre.

OSLOBAĐANJE TALACA

Do sada se kući vratilo 16 od 33 taoca koji će biti oslobođeni u prvoj 42-dnevnoj fazi sporazuma, kao i pet tajlandskih talaca koji su vraćeni neplaniranim oslobađanjem.

U zamjenu za to, Izrael je oslobodio stotine zatvorenika i zatočenika, od zatvorenika koji služe doživotne kazne za smrtonosne napade do Palestinaca koji su bili zatočeni tokom rata i držani bez optužnice.

Ali Hamas je optužio Izrael da odugovlači sa omogućavanjem pomoći u Gazi, što je jedan od uslova prve faze sporazuma, optužba koju je Izrael odbacio kao neistinitu.
Zauzvrat, Izrael je optužio Hamas da ne poštuje redoslijed kojim su taoci trebali biti pušteni i da je organizirao uvredljive javne demonstracije pred velikim masama kada su predani Crvenom križu.

Ranije je ured izraelskog premijera Benjamina Netanyahua rekao da se izraelska delegacija vratila s pregovora o prekidu vatre u Kataru, usred već rastućih sumnji u proces okončanja rata uz posredovanje Egipta i Katara.

Nije bilo neposrednih detalja o razlozima povratka sa pregovora, čiji je cilj da se dogovore osnove za drugu fazu višefaznog sporazuma o prekidu vatre i razmjene talaca za zarobljenike postignutog prošlog mjeseca.

Palestinski zvaničnik blizak diskusijama rekao je da napredak usporava nepovjerenje između dvije strane, koje su jedna drugu optuživale za kršenje uslova primirja.

Izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa da Palestince treba iseliti iz Gaze, ostavljajući obalnu enklavu da se razvije kao projekat nekretnina na obali pod kontrolom SAD-a, promijenile su očekivanja za poslijeratnu budućnost.

Fox News je u ponedjeljak objavio izvod intervjua s Trumpom. Upitan o planu i da li će Palestinci imati pravo na povratak, odgovorio je: "Ne, ne bi".

"Govorim o izgradnji stalnog mjesta za njih, jer ako se moraju vratiti sada, proći će godine prije nego što biste ikada mogli - nije pogodno za stanovanje." Rekao je da misli da bi mogao sklopiti dogovor sa Egiptom i Jordanom da ih preuzme.

Netanyahu je podržao Trumpove komentare kada se vratio iz posjete Washingtonu tokom vikenda, što je izazvalo iritaciju u Egiptu, gdje su sigurnosni izvori rekli da Izrael "postavlja blokade na putu" nesmetanom napretku sporazuma o prekidu vatre, uključujući odlaganje povlačenja svojih trupa i nastavak zračnog nadzora.

Pregovori o drugoj fazi sporazuma o prekidu vatre, kako bi se dogovorili oslobađanje preostalih talaca i potpuno povlačenje izraelskih snaga, započeli su prošle sedmice, ali su pokazali malo znakova ozbiljnog napretka.

"Postoji osjećaj nepovjerenja, posebno jer Hamas vidi nedostatak implementacije prve faze sporazuma kada je riječ o humanitarnom protokolu i puštanju materijala u Gazu prema sporazumu", rekao je zvaničnik.

Izraelsko javno mnijenje šokirano je iznemoglom pojavom Ohad Ben Amija, Eli Sharabija i Or Levyja, trojice talaca koji su oslobođeni u subotu, što je zakomplikovalo napredak u dogovoru.

Zvaničnik Ujedinjenih naroda rekao je da je glad uglavnom izbjegnuta, s više od 12.600 kamiona pomoći ušlo je u enklavu od početka primirja. Ali ako se primirje ne produži, prijetnja od gladi bi se mogla vratiti, rekao je.

"Uslovi su i dalje užasni, a ljudi su i dalje gladni", rekao je šef humanitarne organizacije Tom Fletcher za Associated Press nakon dvodnevne posjete Gazi. „Ako prekid vatre padne, ako se prekid vatre prekine, onda će se vrlo brzo ti uslovi [slični gladi] ponovo vratiti.”

Dok je bio na u avionu Air Force One-u na putu za Super Bowl, Trump je rekao novinarima da gubi strpljenje sa situacijom nakon što je vidio iznemogle taoce koje je oslobodio Hamas.

“Gledao sam taoce kako se danas vraćaju i izgledali su kao preživjeli Holokaust. Bili su u užasnom stanju. Bili su mršavi. Izgledalo je kao da su prije mnogo godina preživjeli Holokaust, i ne znam koliko još možemo to izdržati”, rekao je.

Ponovio je svoje obećanje da će Sjedinjene Države preuzeti Gazu i da će Palestinci biti premješteni.

“Posvećen sam kupovini i posjedovanju Gaze. Što se tiče obnavljanja, možemo je dati drugim državama na Bliskom istoku da izgrade njene dijelove. Drugi ljudi to mogu učiniti kroz naše pokroviteljstvo.

Ali mi smo posvećeni tome da je posjedujemo, da je uzmemo i da se pobrinemo da se Hamas ne vrati. Nema se u šta vratiti. Mjesto za rušenje. Ostatak će biti srušen”, rekao je on.

IZRAEL SE POVUKAO SA KORIDORA

Novi korak postignut je u nedjelju u slabom prekidu vatre između Izraela i Hamasa u Gazi, s izraelskim trupama koje su se povukle iz koridora Netzarim, uskog pojasa zemlje koji dijeli teritoriju.

To je omogućilo većem broju Palestinaca da se vrate u sjeverni sektor gdje su nekada živjeli, ali veliki dio zemlje je sravnjen s zemljom tokom 15 mjeseci borbi.

Automobili natrpani stvarima, uključujući rezervoare za vodu i kofere, viđeni su kako idu na sjever kroz cestu koja prelazi šest kilometara dugačak Netzarim. Prema primirju, od Izraela se tražilo da dozvoli automobilima da prođu bez pregleda, a činilo se da nije bilo vojnika u blizini puta.

Glasnogovornik Hamasa Abdel Latif Al-Qanoua rekao je da je povlačenje pokazalo da je Hamas "natjerao neprijatelja da se pokori našim zahtjevima" i da je osujetio "Netanyahuovu iluziju o postizanju potpune pobjede".

Izraelski zvaničnici nisu otkrili koliko se vojnika povuklo niti kamo. Trupe trenutno ostaju duž granica Gaze s Izraelom i Egiptom, a očekuje se da će se o potpunom povlačenju pregovarati u kasnijoj fazi početnog primirja od 42 dana koji traje do početka marta.

Ali gotovo nikakav napredak nije postignut u pregovorima o produžetku primirja, što bi trebalo dovesti do oslobađanja još talaca koje drži Hamas i palestinskih zatvorenika u Izraelu.

Netanyahu je slao delegaciju u Katar, ključnog posrednika u razgovorima između strana, ali misija je uključivala niže zvaničnike. Očekuje se i da će izraelski lider ove sedmice sazvati sastanak ključnih ministara kabineta kako bi razgovarali o drugoj fazi primirja, čije produženje nije zagarantovano.

Odvojeno u nedjelju, palestinsko ministarstvo zdravlja saopćilo je da su dvije žene u 20-im godinama, uključujući i jednu koja je bila u osmom mjesecu trudnoće, smrtno stradale od izraelske pucnjae na zapadnoj obali, okupiranoj na sjeveru, gdje izraelske trupe izvode široku operaciju protiv militanata.

Tokom prve šestosedmične faze primirja, Hamas postepeno oslobađa 33 izraelska taoca zarobljena tokom napada na Izrael 7. oktobra 2023. u zamjenu za pauzu u borbi, slobodu za stotine palestinskih zatvorenika i poplavu humanitarne pomoći u Gazu. Dogovor je također predviđao da će se izraelske trupe povući iz naseljenih područja Gaze, kao i koridora Netzarim.

U drugoj fazi, svi preostali živi taoci bi bili pušteni u zamjenu za potpuno izraelsko povlačenje iz Gaze i "održivo primirje". Ali detalji su nejasni i o njima tek treba pregovarati.

Pakt o prekidu vatre doveden je u dodatna previranja prošle sedmice kada je američki predsjednik Donald Trump, stojeći uz Netanyahua na konferenciji za novinare u Bijeloj kući, pozvao na američko vlasništvo nad Gazom na kraju rata, a kasnije je izjavio da će Izrael predati teritoriju duž Sredozemnog mora.

Hamas, arapske nacije i američki saveznici i protivnici podjednako su osudili prijedlog, iako ga je Netanyahu pozdravio kao potencijalni proboj koji mijenja igru i vodi ka miru na Bliskom istoku. Brojne zemlje rekle su da i dalje podržavaju stvaranje nezavisne palestinske države, a ne raseljavanje Palestinaca u susjedne zemlje kako je Trump predložio.

Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Michael Waltz rekao je u nedjelju za NBC-jev “Meet the Press” da Trump “pita, na human način, šta će se dogoditi ovim ljudima. I svi u regionu kažu da im se srce slama za Palestince, s pravom. Ali onda dođite do stola sa svojim planom ako vam se ne sviđa njegov plan.”

Netanyahu je pod velikim pritiskom svojih krajnje desnih političkih saveznika da nastavi rat nakon prve faze kako bi Hamas, koji je izveo najsmrtonosniji napad na Izraelce u njihovoj istoriji, mogao biti poražen. On je također suočen s pritiskom Izraelaca koji su željni da se više talaca vraća kući i žele da se primirje nastavi, posebno nakon što su oskudna pojava trojice zarobljenika oslobođenih u subotu zapanjila naciju.

Rat u Gazi potaknut je šokantnim terorističkim napadom Hamasa na Izrael u oktobru 2023. u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i dovelo do hvatanja 250 talaca. Izraelska kontraofanziva ubila je više od 47.000 Palestinaca, više od polovine žena i djece, prema lokalnim zdravstvenim vlastima. Izrael kaže da broj poginulih uključuje 17.000 militanata koje je ubio.

Nakon što je Hamas, američka teroristička grupa, oslobodio tri izraelska taoca u subotu, Izrael je oslobodio 183 palestinska zatvorenika u posljednjoj razmjeni talaca za zatvorenike. To je bila peta razmjena od kada je primirje stupilo na snagu prošlog mjeseca.

Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su od Associated Pressa, agencije France-Presse i Reutersa.

Mnogi u Japanu bili su zabrinuti zbog Ishibine posjete Bijeloj kući u petak, kako bi se sastao s predsjednikom Donaldom Trumpom. Ali izgleda da je premijer uspio da izgradi odnos.

Ishiba je rekao da je inspiriran Trumpovim nepokolebljivim duhom da pobijedi na izborima i ispuni svoju misiju, čak i nakon pokušaja atentata.

„Nastavit ćete svoju prepoznatljivu inicijativu 'Učinimo Ameriko ponovo velikom'. Također ćete udvostručiti svoje napore da donesete mir u svijet. I zato vas je Bog spasio u tom iskustvu”, rekao je Ishiba.

Proglasili su „novo zlatno doba” za SAD i Japan. Ishibina posjeta dolazi usred Trumpovih ranih vanjskopolitičkih poteza koji su eskalirali pritisak ne samo na američke protivnike već i na saveznike i partnere.

Američki predsjednik je uveo nove carine od 10% za Kinu i 25% za Kanadu i Meksiko - iako su posljednje dvije odgođene, barem privremeno. Upozorio je na moguće carine protiv drugih zemalja, posebno onih sa kojima SAD imaju trgovinski deficit, poput Japana.

Trump je u petak rekao da će uvesti recipročne carine za trgovinske partnere.

Ishiba je odbio da kaže da li će uzvratiti.

Još jedan bilateralni problem je ponuda japanske kompanije Nippon Steel za kupovinu kompanije US Steel sa sjedištem u Pittsburghu od 15 milijardi dolara.

Bivši predsjednik Joe Biden blokirao je sporazum u posljednjim sedmicama svog mandata, navodeći zabrinutost za nacionalnu sigurnost. U petak se činilo da je Trump otvoren za pregovore.

„Oni će više gledati na investiciju nego na kupovinu. Ideja nam se nije svidjela. US Steel je za nas veoma važna kompanija”, rekao je Trump.

Japan se složio da poveća ulaganja u ključne američke sektore, kao i da kupuje više američkog tečnog prirodnog gasa – važne tačke dnevnog reda za Trumpa.

„Oni su u stanju da iskoriste svoju polugu na vrlo strateški način, istovremeno pokušavajući s Trumpom promovirati stvari koje ih zanimaju, osiguravajući da američke snage ostanu u Japanu, osiguravajući da SAD ostanu privržene Indo Pacifiku”, kaže Jeffrey Hornung iz američke think tank organizacije RAND Corporation.

Na sigurnosnom planu, čini se da su SAD i Japan na pravom putu da nastave saradnju u odvraćanju nuklearnih prijetnji Sjeverne Koreje i kineske agresije u Tajvanskom moreuzu, Južnom kineskom moru i Istočnom kineskom moru.

Očekuje se da će se nastaviti odbrambeni aranžmani između Washingtona i Tokija, uključujući trilateralne napore s drugim saveznicima kao što su Južna Koreja i Filipini.

U ekskluzivnom intervjuu za New York Post, specijalni izaslanik Keith Kellogg rekao je da postoji mnogo prostora za povećanje sankcija Rusiji, posebno u ruskom energetskom sektoru. On je okarakterisao sprovođenje sankcija Rusiji na "samo oko 3" na skali od 1 do 10 o tome "koliko bolan može biti ekonomski pritisak".

Kellogg je za Post rekao da razumije da će i Moskva i Kijev morati da naprave ustupke.

U intervjuu, Kellogg je također bio kritičan prema pristupu administracije bivšeg predsjednika Joea Bidena da "podržava Ukrajinu koliko god je potrebno".

Kelogg je rekao da je Trumpova administracija fokusirana na "holistički pristup" okončanju rata, kombinujući podršku Ukrajini sa povećanim pritiskom na Rusiju.

Kelloggov šef osoblja Ludovic Hood ponovio je te osjećaje kada je u četvrtak za GLOBSEC Transatlantic Forum u Washingtonu rekao: "U ovoj fazi ništa nije van stola" što se tiče pregovora o mirovnom sporazumu.

U međuvremenu, ukrajinska predsjednička stranica objavila je da je specijalni izaslanik SAD razgovarao u četvrtak i sa šefom ureda ukrajinskog predsjednika Andrijem Jermakom. U saopćenju, Ured ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kaže da su njih dvoje razgovarali o Kelloggovoj predstojećoj posjeti Ukrajini, kao i o situaciji na linijama fronta i sigurnosnim pitanjima za ukrajinske civile.

U saopštenju se navodi da su njih dvojica posvetili "posebnu pažnju" u svom razgovoru predstojećoj Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, koja bi trebala početi za nedelju dana.

U odvojenom intervjuu za Associated Press u četvrtak, Jermak je naglasio važnost "aktivnog angažmana" između Ukrajine i Trumpove administracije, posebno u svim mirovnim pregovorima.

Yermak je naglasio važnost ažuriranja Trumpove Bijele kuće i pružanja tačnih informacija o situaciji na bojnom polju. On je rekao da je direktna komunikacija sa američkim partnerima ključna za uspostavljanje zajedničkog stava, jer je nemoguće formirati bilo kakve mirovne planove bez Ukrajine.