Bivši i budući predsjednik SAD obećao je da će produžiti postojeća - i uvesti nova smanjenja poreza; da će raditi na deregulaciji, posebno kada je riječ o proizvodnji energije; da će ponovo uspostaviti snažnu protekcionističku trgovinsku politiku, uključujući značajne uvozne carine (tarife); te da će pokrenuti program "masovne deportacije" u okviru kojeg bi bio protjeran veliki broj od miliona imigranata bez dokumenata koji trenutno borave u SAD.

Iako možda nema sumnje kakvu će politiku Trump sprovoditi, otvoreno je pitanje u kojoj će mjeri to činiti.

"Problem sa kojim se svi ekonomisti suočavaju je to što ne znaju koliko od onoga što je Trump rekao u kampanji treba da shvate ozbiljno", rekao je za Glas Amerike Stiven Kamin, viši saradnik konzervativnog Američkog instituta Enterprise. "Oni ne znaju da li će on uraditi mnogo ovih stvari, ili ako hoće, koliko daleko će ići."

Kada je riječ o carinama, Trump je obećao sveobuhvatno oporezivanje od 10% do 20% na sav uvoz i naknade do 60% na robu koja dolazi iz Kine, za šta stručnjaci upozoravaju da bi bilo ekonomski pogubno.

Njegova retorika o eksploataciji fosilnih goriva sugeriše da će povećati proizvodnju nafte i plina, iako SAD trenutno proizvode više energije nego ikada.

Što se tiče imigracije, on i njegovi savjetnici su se kolebali između ideje da će svi ljudi bez dokumenata biti protjerani i ideje o mnogo više fokusiranoj operaciji.

Poreska politika

Jedna stvar koja se čini sigurnom je da će Trump sarađivati sa Kongresom — u potpunosti pod kontrolom Republikanske stranke — kako bi produžio umanjenja poreza koja su postala dio Zakona o smanjenju poreza i zapošljavanju, kojeg je potpisao 2017. godine u svom prvom mandatu.

Ta smanjenja odnosila su se prevashodno na poreze na prihod koje plaćaju američki radnici. Također je smanjena i najviša kategorija poreza na dohodak preduzeća sa 39% na 21%. Planirano je da sve te odredbe isteknu u narednih nekoliko godina, neke već 2025. godine, a Trump je predložio da postanu trajne.

Budući američki predsjednik je takođe iznio ideju o drugim smanjenjima poreza, uključujući dalje smanjenje poreza na poslovne prihode na maksimalnih 15 posto, kao i neoporezivost prihoda od prekovremenog rada, napojnica i socijalnog osiguranja, a sve to bi smanjilo vladine prihode.

Kamin kaže da stimulativni uticaj Trumpovih predloženih dodatnih poreskih promjena vjerovatno neće biti veliki, ali da bi to moglo da utiče na dug zemlje, jer će izmjene praktično garantovati dodatno zaduživanje vlade za finansiranje deficita.

"Prava briga za ljude koji su zabrinuti za fiskalni bilans — a ja sam jedan od njih — je da cementiranjem velikih fiskalnih deficita, koliko se može vidjeti, čak i u situaciji snažne ekonomske aktivnosti, kada bi to trebali postojati viškovi, to dovodi do povećanja duga", rekao je on.

"To bi, na kraju, trebalo da dovede do istiskivanja privatnih investicija, rasta kamatnih stopa i veće zabrinutosti oko pozicije održivosti vlade", dodaje Kamin. "Ali kada će dug dostići nivo koji će u tom pogledu biti zabrinjavajući, niko ne zna."

Smanjenje troškova

U teoriji, dio deficita koji bi nastao velikim smanjenjem poreza mogao bi biti nadoknađen smanjenjem budžetskih troškova - nešto što je Trump također spominjao u predizbornoj kampanji.

Novoizabrani predsjednik je predložio stvaranje "sekretarijata za vladinu efikasnost", na čijem čelu će biti Elon Musk, milijarder, osnivač kompanije za električne automobile Tesla i proizvođača raketa Spejseks, te vlasnik Eksa, društvene mreže ranije poznate kao Twitter, kao i Vivek Ramaswamy, osnivač farmaceutske kompanije i nekada Trumpov protivkandidat za predsjedničku nominaciju.

Mask je navodio da bi trebalo biti moguće smanjiti federalnu potrošnju za oko 30%, čak dvije hiljade mililjardi dolara godišnje.

Smanjenje tog obima zahtijevalo bi duboke rezove u širokom spektru programa, uključujući elemente mreže socijalne sigurnosti kao što su socijalno osiguranje i zdravstveni programi poput Medicaidea. Nejasno je kako bi Trump uvjerio čak i republikanski Kongres da podrži tako široko smanjenje vladinih usluga.

Imigracija

Ako Trump sprovede politiku masovne deportacije imigranata bez dokumenata, gotovo je izvjesno da će to imati negativan uticaj na ekonomske sektore u kojima su migranti u značajnoj mjeri prisutni kao radnici, posebno u poljoprivredi i građevinarstvu, kaže Marcus Noland, izvršni potpredsjednik i direktor studija na Institutu za međunarodnu ekonomiju Peterson.

"Ako iz radne snage izvučete mnogo ljudi, smanjujete količinu proizvodnje, jer je manje raspoložive radne snage, a time i podižete cijene", rekao je Noland za Glas Amerike.

"Ovi ljudi nisu ravnomjerno raspoređeni po ekonomiji SAD", dodao je. "Oni su koncentrisani u poljoprivredi i građevinarstvu, tako da biste najviše poremetili te sektore, posebno ako to kombinujete sa carinama."

Trgovina

Trumpovi prijedlozi o uvođenju tarifa, posebno ako se bude pridržavao svojih maksimalističkih prijedloga iz predizborne kampanje, mogli bi biti znatno štetni. Iako bi u teoriji trebali stimulisati američku proizvodnju, Noland upozorava da bi mogli imati suprotne posljedice.

"Neki modeli na kojima sam radio ukazuju da će te tarifne politike, umjesto da ožive industrijski sektor, zapravo smanjiti industrijsku aktivnost u SAD", upozorio je.

Opšte carine na uvoz, a posebno visoke tarife na kinesku robu, stvorile bi ozbiljne izazove za američke proizvođače.

"Razlog je taj što biste povećali cijenu materijala i tako bi SAD postale mjesto sa visokim troškovima za proizvodnju", rekao je. „Investicije bi se smanjile — a investicije su intenzivne u industrijske materijale — tako da, ironično, to ima suprotan efekat od onoga što kažu njegovi zagovornici."

Biden odlazi na dva velika ekonomska samita koji se održavaju u Peruu i Brazilu.

U petak i subotu će u Limi učestvovati na forumu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK), koji okuplja 21. ekonomiju koje se zalažu za slobodnu trgovinu u regionu.

Zatim odlazi u Rio de Janeiro, gdje će se u ponedjeljak i utorak sastati sa liderima 20 najvećih svjetskih ekonomija, na samitu G20. Kratko će boraviti u Manausu, u brazilskoj državi Amazonas, gdje će razgovarati o klimatskim promjenama.

Na sastancima, Biden će biti suočen sa saveznicima i partnerima koji su prije četiri godine možda bili skeptični u pogledu njegove poruke da se "Amerika vraća", kao i američke posvećenosti globalnim pitanjima. Ti lideri bili su svjedoci Trumpove odluke tokom prvog mandata da povuče Ameriku iz Pariskog klimatskog sporazuma, te njegovih prijetnji da će povući SAD i iz NATO-a.

Neizvjesnost u pogledu buduće američke politike iskomplikovaće napore da se usaglasi agenda u pogledu pitanja kao što su trgovina, siromaštvo, smanjenje duga, klimatske promjene, održivi razvoj i zeleni izvori energije.

"Biće mnogo žalbi, spekulacija, nagađanja o tome koji će biti prvi potezi nakon kampanje i kako zemlje mogu najbolje da se pozicioniraju u odnosu na to", kaže Victor Cha, predsjednik odsjeka za geopolitiku i spoljnu politiku u Centru za strateške i međunarodne studije.

"Američki saveznici su ključni"

Bidenova poruka liderima biće da su "američki saveznici ključni za američku nacionalnu bezbjednost", rekao je u srijedu savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan.

"Oni nas čine jačim. Jačaju naše kapacitete. Skidaju teret s naših leđa. Doprinose zajedničkim ciljevima", rekao je Saliven. Takođe je naglasio da će Biden učestvovati na samitu APEC-a u trenutku kada su američki savezi u azijsko-pacifičkom regionu na najvišem nivou ikada, sa osnaženim odnosima sa Japanom, Južnom Korejom, Australijom i Filipinima.

Biden će na marginama APEK-a imati trilateralni sastanak sa južnokorejskim predsjednikom Yoon Suk Yeolom i japanskim premijerom Shigeruom Ishibom. Razgovaraće se o značaju "cementiranja" postignutog napretka kako bi se održao tokom tranzicije na novu administraciju, rekao je Sullivan.

Bez obzira na pitanja u pogledu nove administracije, Biden će istaći "vjeru u principe američkog angažmana širom svijeta", kaže Josh Lipsky, direktor u geoekonomskom centru u Atlantskom savjetu.

"On vjeruje da je u najboljem interesu i Amerike i svijeta da se to nastavi. I smatra da to ne mogu da podriju ni jedni izbori niti jedan predsjednik", smatra Lipsky.

Bidenova agenda

Biden će u Brazilu "pokazati snagu principa Amerike zemljama u razvoju i predvoditi G20 u zajedničkom radu na rešavanju globalnih izazova", saopšteno je iz Bijele kuće.

Očekuje se da se sastane da se tokom turneje sastane sa predsjednicom Perua Dinom Boluarte i brazilskim predsjednikom Luizom Incijom Lula da Silvom.

U Limi će podržati inicijativu Perua da se prošire napori APEC-a kada je riječ o ekonomskoj inkluziji, da bi se osnažili radnici u neformalnim ekonomijama, najavio je Matt Murray, visoki zvaničnik SAD za APEC.

U Riju će biti usredsređen na prava radnika i ekonomski razvoj, i prisustvovati pokretanju Globalnog saveza protiv gladi i siromaštva, inicijative brazilskog predsjednika čiji cilj je da se ubrzaju globalni napori da se ti problemi smanje do 2030. godine.

U Manausu, Biden će ući u istoriju kao prvi aktuelni američki predsjednik koji je posjetio brazilski Amazon. Govoriće o očuvanju klime i razgovarati sa liderima starosjedilaca koji pokušavaju da očuvaju prašumu.

Simbolični i kratkoročni napori

Većina Bidenovih poteza tokom turneje biće uglavnom simbolična i kratkoročna, s obzirom na to da bi buduća američka administracija mogla da ima značajno drugačije prioritete kada je riječ o globalnim socijalnim programima i klimatskim promjenama.

Dok svijet proteklih godina prati kako se smjenjuju republikanske i demokratske administracije, kineski predsjednik Xi Jinping pokušava da projektuje stabilnost dok nameće svoju viziju veće uloge Kine na svjetskoj sceni,

Xi će u Peruu otvoriti megaluku vrijednu 1,3 milijardi dolara, koja je dio kineskog programa za ulaganje u infrastrukturu zbog kojeg je kineski lider stekao uticaj u različitim djelovima svijeta.

Peking je povećao diplomatski angažman u regionu, a Xi je posjetio 11 latinoameričkih država od kako je postao predsjednik, prema podacima kineske državne novinske agencije Xinhua. Ovog mjeseca će boraviti u državnoj posjeti Peruu i Brazilu.

Biden će se sastati sa Xijem u subotu u Limi, dok njegov nasljednik Trump na ključne spoljnopolitičke pozicije imenuje kritičare Kine. To bi moglo da dovede do oštrijeg američkog stava prema Pekingu.

Šta god naredna administracije bude radila, moraće da pronađe način da rješava "teške i komplikovane odnose" SAD i Kine, rekao je visoki zvaničnik aktuelne administracije na pitanje šta bi Biden mogao da kaže Xiju kada je riječ o očekivanjima od novih američkih vlasti.

Ministar energetike Eli Cohen, u intervjuu za Reuters, također je rekao da je Izrael bliži nego ikad postizanju sporazuma o okončanju borbi u Libanu i potiskivanju Hezbollaha, kojeg podržava Iran, od granice, istovremeno insistirajući da Izrael zadržava pravo na vojno djelovanje ako se pregovor prekrši.

Izrael je u ratu na više frontova otkako je Hamas, kojeg podržava i Iran, pokrenuo napad iz Gaze na južni Izrael 7. oktobra 2023. Hezbollah je počeo napadati sljedećeg dana.

Izrael je zauzvrat započeo razornu zračnu i kopnenu kampanju u Gazi i posljednjih mjeseci intenzivirao svoje operacije u južnom Libanu.

Milicije koje podržava Iran često su građale Izrael iz Jemena i Iraka, a Izrael i Iran su razmjenjivali direktne napade.

Cohen je rekao da je Trump imenovao osoblje koje "sigurno podržava odlučnu akciju protiv Irana".

"Period prethodne Trumpove administracije karakterizirala je veća regionalna stabilnost", rekao je. "Pred kraj njegovog mandata, sankcije Iranu bile su blizu toga da natjeraju Iran da promijeni svoje ponašanje po pitanju nuklearnog pitanja."

"Tako da se svakako nadamo i vjerujemo da će se politika Trumpove administracije nastaviti s tim, a prije svega, vidimo da je najvažnije pitanje djelovati asertivno protiv Irana", rekao je Cohen.

Tokom svoje kampanje, Trump je rekao da je politika predsjednika Joea Bidena da ne provodi rigorozne sankcije za izvoz nafte oslabila Washington i ohrabrila Teheran, dopuštajući mu da prodaje naftu, akumulira gotovinu i širi svoje nuklearne potrage i utjecaj putem naoružanih milicija.

Trump je za državnog sekretara imenovao američkog senatora Marca Rubija, zagovornika mišićave vanjske politike prema Iranu. Mike Waltz, koji bi trebao postati savjetnik za nacionalnu sigurnost, također se zalagao za čvršći stav.

"Mislimo da on (Trump) cilja na dno. Obuzdati prijeteće aktere i stvoriti nova regionalna savezništva koja su vrlo važna", rekao je Cohen.

Godine 2018, kao predsjednik i uz podršku izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, Trump se povukao iz multinacionalnog sporazuma čiji je cilj bio spriječiti Iran da napravi nuklearnu bombu.

Washington je potom ponovno uveo sankcije kako bi prisilio Teheran na pregovore o širem sporazumu koji se odnosi na njegove projektile i potporu regionalnim opunomoćenicima.

Iran negira da je ikada imao program nuklearnog oružja, iako je vrhovni vođa Ali Khamenei rekao da nas svjetski čelnici "ne bi mogli zaustaviti".

Općenito se vjeruje da Izrael ima nuklearni arsenal, ali to nikada nije potvrdio niti opovrgnuo, održavajući politiku dvosmislenosti po tom pitanju desetljećima.

Također tokom Trumpova prvog mandata, Izrael je potpisao Abrahamov sporazum uz posredovanje SAD-a, koji je normalizirao veze s muslimanskim zemljama, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate i Bahrein.

Izrael se nada da će sklopiti sličan sporazum sa Saudijskom Arabijom, koja kaže da neće normalizirati veze s Izraelom ako ne uključuje barem put do palestinske države.

Što se tiče borbi u Libanu, Cohen je rekao: "Mislim da smo u trenutku kada smo bliže dogovoru nego što smo bili od početka rata."
Ključna tačka spora za Izrael, rekao je, jest osigurati da zadrži slobodu djelovanja ako se Hezbollah vrati u granična područja.

"Manje ćemo opraštati nego u prošlosti kada su u pitanju pokušaji stvaranja uporišta na teritoriji u blizini Izraela", rekao je Choen.

Što se tiče mehanizma za provedbu sporazuma, Cohen je rekao: "Postoje rasprave, ali nije dogovoreno."

Trump je izabrao osobu bez prethodnog iskustva u vladi ili rukovođenju većom kompanijom. Međutim, Hegseth, koji je oficir Nacionalne garde američke armije i voditelj programa "Fox i prijatelji" vikendom, privukao je pažnju pošto je predložio nekoliko izmjena u funkcionisanju Pentagona.

Hegseth se protivi programima koji promovišu rasnu i etničku raznovrsnost, jednakost i inkluzivnost u vojsci, ili DEI, koje je nazvao politički korektnim odnosno "woke".

Doveo je u pitanje ulogu žena u borbenim operacijama - koju je za žene otvorio sekretar za odbranu Ash Carter u januaru 2016. Od tada, žene zauzimaju položaje kao što su "zelene beretke", mjesta u pešadiji i mornarici, kao članice posade za borbene operacije, nakon što polože iste teške testove kao i muškarci.

Hegseth, koji je završio Princenton i Harvard, autor je knjige "Rat protiv ratnika", u kojem se vojni programi raznovrsnosti i inkluzivnosti krive za krizu u regrutaciji novih vojnika.

"Jednostavno nema dovoljno lezbejki iz San Francisca koje žele da uđu u 82. vazdušno-desantnu. Ne samo što se lezbejke ne pridružuju, već ti isti oglasi (namijenjeni njima) odbijaju mlade, patriotske, hrišćanske muškarce koji su tradicionalno popunjavali naše redove", napisao je.

Kandidat za šefa Penatagona takođe je nagovijestio da bi smijenio vojne lidere, uključujući načelnika združenih generalštaba, generala CQ Browna, kako bi uklonio one koji su podržavali DEI programe.

"Prije svega, morate da otpustite načelnika generalštaba i svakog generala, admirala, koji je učestvovao u tome", rekao je ranije ove godine voditelju podcasta Shawn Rynau.

Hegseth je služio u Iraku, Afganistanu i zalivu Gvantanamo kao oficir u pješadiji i zalagao se za to da američka vojska bude "smrtonosnija". Trump ga je hvalio kao "čvrstog, pametnog i osobu koja istinski vjeruje u politiku Amerike na prvom mjestu".

Hegsethovu nominaciju treba da potvrdi većina u Senatu. Republikanci trenutno imaju većinu od najmanje tri mjesta.

Jedan bivši zvaničnik Pentagona, koji je govorio za Glas Amerike pod uslovom da ostane anoniman pošto govori o nominaciji prije glasanja u Senatu, hvalio je Hegsethovu posvećenost američkim vojnicima i veteranima.

"Boriće se za njih pošto mu je zaista stalo do njih", rekao je taj bivši zvaničnik.

Drugi zvaničnici za nacionalnu bezbjednost, koji su također govorili za Glas Amerke pod uslovom da ne budu imenovani, rekli su da su iznenađeni Trumpovim izborom.

Nakon što je kongresmen Mike Walz sa Floride izabran za Trumpovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost, mnogi su očekivali da mjesto sekretara za odbranu popuni neko od etabliranih republikanaca kao što je kongresmen Mike Rodgers iz Alabame, koji predsjedava Odborom za oružane snage, ili neko od članova istog odbora u Senatu, kao što su Joni Ernst iz Ajove ili Tom Cotton iz Arkansasa - oboje veterani.

Pentagon je nadležan za više od 2,5 miliona vojnika na aktivnoj dužnosti i pripadnika Nacionalne garde, i ima budžet za koji se očekuje da će ove godine prevazići 800 milijardi dolara.

Trump je u prvoj administraciji imao buran odnos sa svojim sekretarima za odbranu. Njegov prvi sekretar, penzionisani general Jim Mattis podnio je ostavku u znak protesta zbog Trumpovog ponašanja prema saveznicima i odluke da povuče sve američke vojnike iz Sirije. Drugi sekretar za odbranu Mark Esper, kasnije je rekao da je Tramp "nepodoban za položaj predsednika".

Poslije izbora, Trump je rekao voditelju podcasta Joeu Roganu da je njegova "najveća greška" u prvom mandatu bila što je imenovao "loše ljude", uključujući "neokonzervativce".

Hegseth je bio direktor grupe "Zabrinuti veterani za Ameriku", koju su finansirala braća Koch, a koja se zalaže za veću privatizaciju Sekretarijata za pitanja veterana.

Navodno je razmatran za položaj šefa Sekretarijata za pitanja veterana u prvoj Trumpovoj administraciji.