WHITE HOUSE — 

"Opasna koncentracija moći u rukama vrlo malog broja ultra bogatih ljudi, opasne posljedice ako se njihova zloupotreba moći ne kontrolira", rekao je. "Danas se u Americi oblikuje oligarhija ekstremnog bogatstva, moći i uticaja koji doslovno ugrožava našu cjelokupnu demokratiju, naša osnovna prava i slobode."

Predsjednik nije rekao na koga misli pod oligarhijom. Ali neki od najvećih milijardera u zemlji, uključujući Elona Muska, uspostavili su bliske veze sa novoizabranim predsednikom Donaldom Trampom, koji će biti inaugurisan u ponedeljak.

Musk je potrošio više od 100 miliona dolara na Trumpov reizbor, dok su izvršni direktor Meta Mark Zuckerberg i Amazonov Jeff Bezos dali velike donacije Trumpovom inauguracijskom odboru.

Bez pominjanja imena, Biden je ukazao na Zuckerbergovu nedavnu odluku da će njegova kompanija za društvene mreže, koja posjeduje Facebook i Instagram, prestati raditi s provjeravačima činjenica.

"Slobodna štampa se urušava. Urednici nestaju. Društveni mediji odustaju od provjere činjenica", rekao je Biden. "Istina je ugušena lažima izrečenim radi moći i profita."

Prekid vatre u Gazi

Biden je svoj mandat završio na visokoj noti u vanjskoj politici. Samo nekoliko sati ranije je objavio da su Izrael i Hamas postigli sporazum o prekidu vatre i taocima u Gazi.

"To je rezultat ne samo ekstremnog pritiska pod kojim je Hamas i izmijenjene regionalne jednadžbe nakon prekida vatre u Libanu i slabljenja Irana - već i uporne i mukotrpne američke diplomatije", rekao je Biden u saopćenju. "Moja diplomatija nikada nije prestala u njihovim naporima da to urade."

Dogovor će u velikoj mjeri implementirati dolazeća administracija, a na oproštaju Biden je rekao da nalaže svom timu da buduću administraciju u potpunosti informišu.

Trump je odmah pokušao da preuzme zasluge za dogovor, objavljujući na društvenim mrežama da se "sporazum o prekidu vatre mogao dogoditi samo kao rezultat naše istorijske pobjede u novembru".

Na vanjskopolitičkom frontu, administracija insistira na tome da dolazećoj administraciji ostavlja veoma jaku poziciju.

"Napuštamo Ameriku s više prijatelja i jačih saveza, čiji su protivnici slabiji i pod pritiskom", rekao je Bajden u svom vanjskopolitičkom obraćanju u ponedjeljak. "Ameriku koja ponovo vodi, ujedinjuje zemlje, postavlja agendu, okuplja druge iza naših planova i vizija."

Predsjednik je ponovo branio svoju odluku da povuče Sjedinjene Države iz Afganistana 2021. Republikanci i neki demokrati kritizirali su način na koji je Biden okončao najduži američki rat kao haotičan, koštajući života 13 pripadnika vojske i desetine afganistanskih civila u terorističkom napadu u Kabulu.

Zima opasnosti i mogućnosti

U pismu objavljenom u srijedu ujutro, Biden se osvrnuo na to kako je njegova administracija počela u sjeni COVID-19 i napada na američki Kapitol 6. januara 2021. od strane gomile Trumpovih pristalica s namjerom da ponište rezultate izbora 2020. u kojima je Biden pobijedio.

"Prije četiri godine stajali smo u zimi opasnosti i zimi mogućnosti", naveo je on u pismu. "Ali, okupili smo se kao Amerikanci, i hrabro smo prošli kroz to. Izašli smo jači, prosperitetniji i sigurniji."

To je bilo Bidenovo peto i posljednje službeno obraćanje iz Ovalnog ureda. U svom prethodnom obraćanju u Ovalnom uredu prije šest mjeseci, objasnio je svoju odluku da se povuče i podrži svoju potpredsjednicu Kamalu Harris da se kandiduje protiv Trumpa na izborima 2024. godine.

Predsjednikovo oproštajno obraćanje dolazi dan nakon što je Jack Smith, specijalni savjetnik koji je optužio Trumpa zbog optužbi za nezakonit pokušaj da se uhvati za vlast nakon izbora 2020., objavio svoj konačni izvještaj. U Smithovom izvještaju navodi se da bi dokazi bili dovoljni da se novoizabrani predsjednik osudi na suđenju, da njegova pobjeda na izborima 2024. nije onemogućila nastavak gonjenja.

Trump je više puta negirao nepravde i napao rad specijalnog savjetnika kao politički motiviran.

U julu je američki Vrhovni sud odobrio Trampu široku zaštitu od krivične odgovornosti zbog njegove uloge u pokušaju da potkopa svoj poraz 2020. Biden je iskoristio svoje oproštajno obraćanje da pozove na ustavni amandman kojim bi se ukinuo imunitet aktualnim predsjednicima.

Bidenovo naslijeđe

Biden napušta funkciju sa 39 posto odobravanja, navodi Gallup. Tomas Švarc, predsednički istoričar sa Univerziteta Vanderbilt u Tenesiju, rekao je da će na predsednikovo nasleđe uticati način na koji će Tramp vladati u naredne četiri godine.

„Ako Trump završi kao katastrofa... ili uvođenjem ekonomskog haosa, ili ako bude više svetskog haosa zbog sukoba, Biden će biti u većoj meri zapamćen“, rekao je za Glas Amerike. "Ako se Trump zaista pokaže kao opasan za demokratske norme kao što su Biden i demokrate predložili, onda mislim da bi se mogao smatrati vrlo proročkim."

S druge strane, naslijeđujući snažnu ekonomiju i ukidanje američkih stranih zapleta, Trump ima potencijal da postane predsjednik u kalibru Ronalda Reagana, rekao je Schwartz. U tom slučaju će istoričari zabilježiti Bidena po njegovim zakonodavnim dostignućima, ali "neće ga se tako lijepo sjećati".

Bijela kuća je također objavila opsežnu informativnu listu s detaljima o postignućima Biden-Harris administracije u zemlji i inostranstvu.

Izveštaj je istakao istorijski ekonomski napredak koji je dodao 16,6 miliona radnih mesta, povećao BDP za 12,6% i povećao srednje bogatstvo domaćinstava za 37%. Naglasio je ulaganja u infrastrukturu, čistu energiju i poluprovodnike kroz Bidenovo potpisano zakonodavstvo, Zakon o smanjenju inflacije i Zakon o CHIPS-u.

Bijela kuća je tvrdila da je putem ciljanih olakšica i pravednog oporezivanja, Bidenova administracija obnovila "jaču, pravedniju ekonomiju", stvarajući prilike odozdo prema gore.

Biden je završio svoje oproštajno obraćanje zahvalivši naciji na privilegiji da služi.

"Još uvijek vjerujem u ideju za koju se zalaže ovaj narod, nacija u kojoj su snaga naših institucija i karakter naših ljudi važni i moraju opstati", rekao je.

"Sada je vaš red da čuvate stražu."

WASHINGTON — 

Očekuje se se da će Hamas u toj fazi osloboditi 33 taoca , uglavnom žene, djecu i starije ljude, dok bi stotine palestinskih zatvorenika trebali da budu pušteni iz izraelskih zatvora.

Druga faza koja ima za cilj okončanje rata započela bi 16 dana od implementacije prve faze, čime bi se otvorio put ka okončanju petnaestomjesečnog sukoba, dok bi treća faza vodila finalnim detaljima i dogovoru o permanentnom miru.

"Čak i dok pozdravljamo ovu vijest, prisjećamo se svih porodica čiji su najmiliji ubijeni u Hamasovom napadu 7. oktobra, i mnogih nevinih ljudi ubijenih u ratu koji je uslijedio. Davno je prošlo vrijeme da se borbe završe i da počne rad na izgradnji mira i sigurnosti. Također mislim na američke porodice, od kojih tri imaju žive taoce u Gazi, a četiri čekaju povratak ostataka nakon najstrašnijeg iskušenja koje se može zamisliti. Prema ovom ugovoru, odlučni smo da ih sve vratimo kući", kazao je predsjednik Biden.

Do dogovora dolazi nakon mjesevci mukotrpnih pregovora koji su zajedno s Egiptom i Katarom vodile Sjedinjene Države, a sve to nekoliko dana uoči inauguracije novog američkog predsjednika, Donalda Trumpa. Novoizabrani američki predsjednik je nekoliko outa istaknuo da dogovor mora brzo da se postigne ili će "biti plaćena paklena cijena" ako taoci ne budu oslobođeni.

Izrael vjeruje da od otprilike još stotinu talaca koje Hamas drži, jedna trećina više nije medju živima.

Izraelski mediji su javili da je, kako se čini, specijalni izaslanik novog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff, bio presudan za prisiljavanje Natanjahua da prihvati sporazum.

Iako su iz ureda izraelskog premijera saopcili prije par sati da jos ima nerijesenih pitanja u vezi s sporazumom o primirju, nakon obraćanja predsjendika Bidena više nema sumnje da su obje strane prihvatile sporazum.

U Washingtonu, senator Jim Risch, predsjedavajući Odbora za vanjske poslove američkog Senata, objavio je vijest usred saslušanja za nominaciju senatora Marca Rubija, koji je izabran za državnog sekretara izabranog predsjednika Donalda Trumpa.

Risch je, u iznošenju vijesti, također pozvao na oprez.

Međutim, prije nego što svi proslavimo, očigledno ćemo svi htjeti vidjeti kako će to funkcionirati, rekao je.

Vijest je dočekana sa dvostranačkom podrškom, a senator Chris Murphy, demokrata, odgovorio je Rischu: "To su zaista dobre vijesti."

Osnovni parametri prijedloga o prekidu vatre odvijali bi proces u nekoliko faza, a tri američka zvaničnika potvrdila su za Associated Press da će "neki" taoci biti oslobođeni.

Hamas bi oslobodio taoce koje drži otkako su militanti izveli napad na Izrael u oktobru 2023., dok bi izraelske vlasti oslobodile palestinske zatvorenike.

Izraelske trupe bi izvršile postupno povlačenje iz Gaze, a nekim Palestincima raseljenim zbog sukoba bi bilo dozvoljeno da se vrate, zajedno sa porastom pomoći za palestinske civile.

Katarski premijer Šeik Mohamed bin Abdulrahman Al Tani potvrdio je sporazum o prekidu vatre Izraela i Hamasa. On je na konferenciji za novinare u Dohi, gdje se odvijala poslednja faza pregovora, rekao da sporazum stupa na snagu u nedelju.

Donald Tramp je pozdravio vijest o postizanju sporazuma.

"Imamo sporazum o taocima na Bliskom istoku. Uskoro će biti oslobođeni. Hvala vam!", napisao je Trump na društvenoj mreži Truth prije nego što se javnosti obratio predsjednik Biden.

Njegov izaslanik za Bliski istok Steven Witkoff, rekao je za izraelski Kanal 12 da je do sporazuma došlo "zahvaljujući mnogima i on pokazuje da politika mira kroz snagu pobjeđuje.

"Hvala izraelskom mirovnom timu, Kataru, Egipćanima, Bidenovoj administraciji i, prije svih, Donaltu Trumpu čija je politika mira kroz snagu pobijedila", naveo je Witkoff.

U Izraelu, oslobađanje talaca, moglo bi u određenoj mjeri da smanji javni pritisak i ljutnju na premijera Benjamina Netanyahua i njegovu desničarsku vladu koju mnogi okriviljuju za bezbjednosne propuste koje su doveli do napada 7. oktobra, najsmrtonosnijeg u istoriji zemlje, ocjenjuje agencija Reuters.

Državni sekretar Antony Blinken iznio je u utorak argument za plan za poslijeratnu obnovu i upravljanje Gazom.

"Imamo odgovornost da osiguramo da strateška postignuća u posljednjih 15 mjeseci opstanu i postave temelje za bolju budućnost", rekao je Blinken za Atlantic Council, organizaciju za istraživanje politike sa sjedištem u Washingtonu. "Prečesto smo na Bliskom istoku vidjeli kako mjesto jednog diktatora može popuniti drugi ili ustupiti mjesto sukobu i haosu."

Porodice i prijatelji talaca koje drži Hamas, ali i Palestinci u Khan Younis izašli su na ulice nakon vijesti o primirju, radujući se i slaveći potencijalni mir i dogovor o prekidu vatre.

Stanovnici Gaze su palili vatre i i ispaljivali male svijetleće rakete u znak radosti,, plešući ulicama, a jedan stanovnik Gaze je rekao Cekamo na ovu radosnu vijest već godinu i pol, naša se radost ne može opisati riječima!

Vijest o primirju je dočekana u Izraelu s s radošću ali i sa velikom strepnjom porodica koje sada čekaju oslobađanje svojih najmilijih iz Hamasovog zarobljeništva.

Izrael je započeo napad na Hamas u Gazi nakon što su Hamasovi borci 7. oktobra 2023. upali preko njegovih granica, ubivši 1.200 ljudi i uzevši više od 250 talaca, prema izraelskim podacima. Hamas je proglašen terorističkom organizacijom od strane Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Evropske unije i drugih.

Od tada je više od 46.600 ljudi ubijeno u Gazi, od kojih su većina žena i djece, prema palestinskim zdravstvenim zvaničnicima, iako Izrael kaže da broj poginulih uključuje hiljade boraca Hamasa koje je ubio.

Veliki dio Gaze je uništen tokom borbi i zahvaćen humanitarnom krizom, a većina od 2,3 miliona stanovnika je raseljena, često više puta.

Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.

Glavni propagandni televizijski kanal, Prvi kanal, izgubio je četvrtinu gledalaca od početka pune ruske invazije na Ukrajinu 2022.

Stručnjaci, koji su govorili za ruski servis Glasa Amerike, kažu da je to postao stabilan trend koji Kremlj za sada ne uspijeva da preokrene, čak i nakon izdvajanje više novca za državne medije.

Milioni Rusa prestali su da prate medije bliske Kremlju 2024. Neki mediji izgubili su do trećinu publike, a Prvi kanal je prvi put u istoriji pao na peto mjesto po TV rejtingu.

Broj čitalaca i gledalaca pada uprkos povećanom finansiranju državnih medija, navodi se u projektu "Možemo da objasnimo" (We Can Explain), koji je proučavao statistiku iz istraživanje koje je sproveo LiveInternet.

Među najvećim "žrtvama" je tabloid Komsomolskaja Pravda (KP), koji se smatra omiljenim dnevnim listom predsjednika Vladimira Putina. Tokom jedne godine, prosječni broj posjetilaca na sajtu tabloida pao je sa 6,5 na 4,3 miliona.

U malo boljoj poziciji su Moskovski Komsomolets i Gazeta.ru, koji su izgubili 22, odnosno 14 odsto čitalaca. Popularnost Ria Novosti i Lenta.ru pala je za 12 odnosno 11 procenata.

Znatno je pao i rejting federalnih TV kanala. Prema podacima istraživačke kompanije Mediaskop (Mediascope), Prvi kanal - koji je uvijek bio omiljeni ruski televizijski kanal, u decembru prošle godine je prvi put u istoriji pao na peto mjesto po prosječnom dnevnom broju gledalaca. Od početka ruske invazije na Ukrajinu, kanal je izgubio oko četvrtinu publike.

U međuvremenu, prema budžetu, propaganda će u ovoj godini poreske obveznike u prosjeku koštati 11,4 milijardi rublji mjesečno ili 2,6 milijardi nedeljno. Glavni dobitnici tih sredstava i dalje su državni televizijski kanali.

Pad popularnosti medija bliskih Kremlju je realtivno stabilan trend, kaže sociolog i publicista, bivši generalni sekretar novinarskog sindikata Rusije Igor Jakovenko. Prema njegovom mišljenju, to potvrđuje nekoliko parametara.

"Naročito je zabilježen pad broja gledalaca ruske propagandne televizije. U prvom planu su sada zabavni kanali kao što su REN TV, TNT...Međutim rejting glavnih "kanala mržnje" stalno pada. Ako govorimo o pojedinačnim programima, glavni politički kontakt programi (Vladimira) Solovjova i (Olge) Skabejeve (oba se prenose na TV kanalu Rossiya-1) pali su sa spiska TOP 50 2023. godine, a prošle godine im je rejting još više pao", kaže Jakovenko.

Takođe ističe da je to svakako katastrofalno za propagandu.

"Broj onih koji vole Solovjova, Skabejevu i druge vodeće propagandiste se značajno smanjio. Naravno, to ne znači da je pala podrška Putinu - održavaju je oni koji su ravnodušni. Međutim, očigledno je da se smanjuje broj pristalica "ludačke mržnje". Postoji i zamor među publikom do određenog stepena. Propaganda retorika ne mijenja se gotovo tri godine. Možete da gledate rusku televiziju u bilo koje vrijeme i čućete iste fraze", objašnjava Jakovenko.

Jakovenko je siguran da novac neće riješiti situaciju.

"Nada da mediji bliski Kremlju mogu barem djelimično da povrate popularnost zahvaljujući ubacivanju ogromnih količina novca je neosnovana. Ljudi su umorni i okreću se zabavnim programima. Međutim, to ne znači da je propaganda oslabljena. Nastavlja se i prilično je efikasna, ali se uglavnom premjestila na druge platforme - Telegram, društvene mreže. I sve to se naravno obilato finansira. A kada je riječ o glavnim formatima, "kanali mržnje" i dalje predastavljaju određenu rijetkost", zaključuje Igor Jakovenko.

Budžet Rusije za 2025. obuhvata 137,2 milijarde rublji za finansiranje državnih televizijskih kanala, medija i internet projekata. To je 15,9 milijardi više nego prethodne godine.

Andrej Kolesnikov, kolumnista za website newtimes.ru i Novaju Gazetu, upozorava međutim da treba biti oprezan kada su u pitanju mogući zaključci o padu uticaja državnih medija u Rusiji.

Prema njegovom mišljenju, postoje dva glavna faktora.

"Opšti pad interesovanja za tradicionalne medije (TV, novine, pad broja njihovih gledalaca i čitalaca, mladi takođe nisu veoma zainteresovani za tu vrstu medija) i sve veći zamor kada je riječ o političkom i vojnom sadržaju. Uprkos tome, državni mediji i dalje određuju dominantno mišljenje većine Rusa", kaže Kolesnikov za Ruski servis Glasa Amerike.

Ističe i da je važno razumjeti da se narativ Kremlja aktivno širi na društvenim mrežama i da se, u suštini, danas sve može nazvati medijom.

"Na primjer, Z-kanali na Telegramu se uspješno takmiče sa anti-ratnim i anti-Putinovskim resursima. I blokiranje YouTubea značajno je smanjilo broj posjetilaca alternativnih kanala i strimova", ističe Kolesnikov.

Zaključuje i da oni koji ne znaju kako i, što je najvažnije, ne žele da dobijaju alternativne informacije, na kraju ih neće ni dobiti.

"Tu rade odbrambeni mehanizmi zbog kojih ljudi kažu da podržavaju rat - ako je to državi potrebno, oni će to podržati. I mnogi ne znaju kako da razlikuju propagandu od činjenica i ponovo, što je najvažnije, ne žele da znaju. Postoji još jedan podfaktor: okretanje ličnom životu (što je dio "ratnog zamora). Ljudi pokušavaju da se na sve moguće načine distanciraju od rata", zaključuje Andrej Kolesnikov.

U pismu objavljenom u srijedu ujutro, Biden se osvrnuo na to kako je njegova administracija počela u sjeni COVID-19 i napada na američki Kapitol 6. januara 2021. od strane gomile Trumpovih pristalica s namjerom da ponište rezultate izbora 2020. Bajden je pobedio.

„Prije četiri godine stajali smo u zimi opasnosti i zimi mogućnosti“, naveo je on u pismu. “Ali, okupili smo se kao Amerikanci i hrabro smo to prošli. Izašli smo jači, prosperitetniji i sigurniji.”

Predsjednikovo oproštajno obraćanje dolazi dan nakon što je Jack Smith, specijalni savjetnik koji je optužio Trumpa zbog optužbi za nezakonit pokušaj da se uhvati za vlast nakon izbora 2020., objavio svoj konačni izvještaj.

U Smithovom izvještaju stoji da bi dokazi bili dovoljni da se novoizabrani predsjednik osudi na suđenju, da njegova pobjeda na izborima 2024. nije onemogućila nastavak gonjenja.

Trump je više puta negirao optužbe i napao rad specijalnog savjetnika kao politički motiviran.

Bidenov govor uslijedio je nakon primjedbi koje je iznio u ponedjeljak u američkom State Departmentu, braneći svoje rezultate u vanjskoj politici i bit će njegovo peto i posljednje službeno obraćanje iz Ovalne kancelarije. U svom prethodnom obraćanju u Ovalnom uredu prije šest mjeseci, Biden je objasnio svoju odluku da se povuče i podrži svoju potpredsjednicu Kamalu Harris da se kandiduje protiv Trumpa na izborima 2024.

Biden se osvrnuo na okvir "bitke za dušu Amerike" za koji je vodio kampanju 2020. kada je pobijedio Trumpa.

“Kandidirao sam se za predsjednika jer sam vjerovao da je duša Amerike u pitanju”, napisao je Biden, tvrdeći da je to još uvijek slučaj i da je ideja Amerike zasnovana na uvjerenju da smo “svi stvoreni jednaki, obdareni od našeg Stvoritelja određenim neotuđivim pravima, među kojima su život, sloboda i potraga za srećom.”

„Nikada nismo u potpunosti ispunili ovu svetu ideju, ali nikada nismo ni odustali od nje“, rekao je. “I ne vjerujem da će američki narod sada otići od toga.”

Bidenovo naslijeđe

Biden napušta funkciju sa 39 posto odobravanja, navodi Gallup. Posljednje sedmice svoje administracije koristio je da učvrsti svoje naslijeđe.

Tomas Švarc, predsjednički istoričar sa Univerziteta Vanderbilt u Tenesiju, rekao je da će na Bidenovo naslijeđe uticati kako će Trump vladati u naredne četiri godine.

"Ako Trump završi kao katastrofa... ili uvođenjem ekonomskog haosa, ili ako bude više svjetskog haosa zbog sukoba, Biden će biti zapamćen u boljem sjećanju", rekao je za Glas Amerike. “Ako se Trump zaista pokaže kao opasan za demokratske norme kao što su Biden i demokrate predložili, onda mislim da bi ga se moglo smatrati prorokom.”

S druge strane, naslijeđujući snažnu ekonomiju i ukidanje američkih stranih zapleta, Trump ima potencijal da postane predsjednik u kalibru Ronalda Reagana, rekao je Schwartz. U tom slučaju će istoričari zabilježiti Bidena po njegovim zakonodavnim dostignućima, ali "neće ga se tako lijepo sećati".

Bijela kuća je također objavila opsežnu informativnu listu s detaljima o postignućima Biden-Harris administracije u zemlji i inostranstvu.

Lista je naglasila „istorijski“ ekonomski napredak koji je dodao 16,6 miliona radnih mjesta, povećao BDP za 12,6% i povećao srednje bogatstvo domaćinstava za 37%. Naglasio je ulaganja u infrastrukturu, čistu energiju i poluprovodnike kroz Bidenovo potpisano zakonodavstvo, Zakon o smanjenju inflacije i Zakon o CHIPS-u.

Bijela kuća je tvrdila da je putem ciljanih olakšica i pravednog oporezivanja, Bidenova administracija ponovo izgradila "jaču, pravedniju ekonomiju", stvarajući prilike odozdo prema gore.

Na vanjskopolitičkom planu, administracija insistira na tome da dolazećoj Trumpovoj administraciji ostavlja "veoma jaku situaciju".

„Napuštamo Ameriku sa više prijatelja i jačih saveza, čiji su protivnici slabiji i pod pritiskom“, rekao je predsjednik u svom spoljnopolitičkom obraćanju u ponedeljak, „Ameriku koja ponovo vodi, ujedinjuje zemlje, postavlja agendu, donosi drugi zajedno iza naših planova i vizija."

Predsjednik je ponovo branio svoju odluku da povuče SAD iz Afganistana 2021. Republikanci i neki demokrati kritizirali su način na koji je Biden okončao najduži američki rat kao haotičan, koštajući života 13 pripadnika vojske i desetine afganistanskih civila u terorističkom napadu u Kabul.

Biden je u pismu rekao da je "privilegija mog života da služim ovoj naciji više od 50 godina".

"Nigdje drugdje na Zemlji dijete koje je mucalo, iz skromnih početaka u Scrantonu, Pennsylvania, i Claymontu, Delaware, jednog dana ne bi moglo sjediti za Stolom odluka u Ovalnoj kancelariji kao predsjednik Sjedinjenih Država," dodao je on. "Dao sam moje srce i moju dušu našoj naciji. A ja sam zauzvrat milion puta blagoslovljen ljubavlju i podrškom američkog naroda.”

Upitan o njegovim post-predsjeničkim ulogama, Biden je prošle sedmice rekao: "Neće biti daleko od očiju daleko od srca."

Izraelske odbrambene snage saopćile su da su gađale Hamasove mete u gradu Gaza, Khan Younis i Deir al-Balah.

Američki i katarski zvaničnici izrazili su u utorak optimizam da su Izrael i Hamas blizu dogovora, upozoravajući da još treba razraditi neke detalje.

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je u govoru u Washingtonu: "Vjerujem da ćemo postići prekid vatre", ali je dodao da je na Hamasu da da svoj konačni pristanak. "Na ivici je. Bliže je nego ikada prije."

Portparol katarskog ministarstva vanjskih poslova Majed al-Ansari opisao je tekuće razgovore kao u "završnoj fazi" i na "najbližoj tački" do sporazuma.

Hamas je rekao da čeka karte od Izraela koje pokazuju iz kojih dijelova Gaze će povući svoje trupe u početnim fazama prekida vatre.

Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar rekao je da Izrael neće napraviti kompromis po pitanju sigurnosti i da će intervenirati ako u budućnosti vidi prijetnju iz Gaze.

Osnovni parametri prijedloga o prekidu vatre su da bi se proces odvijao u nekoliko faza.

Hamas bi oslobodio taoce koje drži otkako su militanti izveli napad na Izrael u oktobru 2023., dok bi izraelske vlasti oslobodile palestinske zatvorenike.

Izraelske trupe bi izvršile postupno povlačenje iz Gaze, a nekim Palestincima raseljenim zbog sukoba bi bilo dozvoljeno da se vrate, zajedno sa porastom pomoći za palestinske civile.

Ujedinjeni narodi su u utorak saopćili da se spremaju povećati humanitarnu pomoć Gazi pod potencijalnim prekidom vatre. Ali izazovi — kao što su neizvjesnost oko pristupa granicama i sigurnosti — ostaju.

Višemjesečni pregovori koje su vodili Sjedinjene Države, Egipat i Katar nisu uspjeli zaustaviti borbe, ali posljednjih sedmica napori su dobili na zamahu u vrijeme kada se Sjedinjene Države spremaju da novoizabrani predsjednik Donald Trump preuzme dužnost 20. januara kao Bajdenov četvorogodišnji mandat završava.

Blinken je u utorak u posljednjem trenutku iznio argument za plan za poslijeratnu obnovu i upravljanje Gazom.

"Imamo odgovornost da osiguramo da strateška postignuća u posljednjih 15 mjeseci opstanu i postave temelje za bolju budućnost", rekao je Blinken za Atlantic Council, organizaciju za istraživanje politike sa sjedištem u Washingtonu. "Prečesto smo na Bliskom istoku vidjeli kako mjesto jednog diktatora može popuniti drugi ili ustupiti mjesto sukobu i haosu."

Blinken je rekao da plan predviđa da Palestinske vlasti pozovu "međunarodne partnere" da stvore privremeni upravni organ koji će upravljati ključnim službama i nadgledati teritoriju. Drugi partneri, posebno arapske države, pružili bi snage za osiguranje sigurnosti u kratkom roku, rekao je on.

Ta sigurnosna misija ovisila bi o putu ka neovisnoj palestinskoj državi koja ujedinjuje Gazu i Zapadnu obalu i imala bi zadatak da stvori "sigurno okruženje za humanitarne i rekonstrukcijske napore i osigurava sigurnost granica", rekao je Blinken. Stvaranje palestinske države, koju je Izrael odbio podržati, bila je ključna tačka u pregovorima.

Izrael je započeo napad na Hamas u Gazi nakon što su Hamasovi borci 7. oktobra 2023. upali preko njegovih granica, ubivši 1.200 ljudi i uzevši više od 250 talaca, prema izraelskim podacima. Hamas je proglašen terorističkom organizacijom od strane Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Evropske unije i drugih.

Od tada je više od 46.600 ljudi ubijeno u Gazi, od kojih su većina žena i djece, prema palestinskim zdravstvenim zvaničnicima, iako Izrael kaže da broj poginulih uključuje hiljade boraca Hamasa koje je ubio.

Veliki dio Gaze je uništen tokom borbi i zahvaćen humanitarnom krizom, a većina od 2,3 miliona stanovnika je raseljena, često više puta.

Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.