Broj pogubljenja 2022. godine dostigao je najviši nivo posljednjih pet godina, saopšteno je iz Amnesty Internationala. Ta organizacija zabilježila je 883 slučaja u 20 zemalja, što je rast od 53 procenta. Taj broj međutim ne obuhvata Kinu, gdje su ti podaci tajni.
Rusija je zaprijetila da će odustati od inicijative koja omogućava izvoz žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka na svjetsko tržište. Prijetnja dolazi nakon što su članice Grupe sedam vodećih industrijskih zemalja upozorile da bi mogle uvesti dodatne sankcije Moskvi zbog njene invazije na Ukrajinu.
Francuska nastoji ograničiti diplomatsku krizu nakon što je predsjednik Emmanuel Macron, nakon državne posjete Kini početkom mjeseca, rekao da bi Evropa trebala smanjiti svoju ovisnost od Sjedinjenih Država i izbjeći da bude uvučena u krize koje, kako je naveo, nisu njene.
Švedska još uvijek čeka da Turska odobri njen zahtjev za članstvo u NATO-u. Kako izvještava Henry Ridgwell, Švedska se nada da bi predstojeći turski izbori zakazani za 14. maj mogli biti prekretnica.
Globalni odgovor na rusku invaziju bi trebao da bude model odgovora na masovno kršenje ljudskih prava, stoji u izvještaju Amnesty internationala. Međutim, ova grupa za praćenje ljudskih prava, takođe, optužuje zapadne zemlje da u svjetlu ove, ignorišu druge krize.
Dok se dijelovi jugoistočne Turske bore da se oporave od prošlomjesečnog zemljotresa, mnogi se pitaju zašto se toliko, relativno modernih zgrada, srušilo u zemljotresu jačine 7,8, a neki inženjeri ukazuju na politiku turske vlade.
Godinu dana od ruske invazije na Ukrajinu, priliv izbjeglica u Poljsku je usporen, ali stotine njih su i dalje svakodnevno na putu. Među grupama koje ih dočekuju i pružaju im pomoć je i dobrotvorna organizacija u kojoj rade ruski volonteri.
Postoji strah od nove globalne trke u nuklearnom naoružanju nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin ove nedjelje najavio da će suspendovati učešće zemlje sporazumu Novi START, koji ograničava broj bojevih glava koje su razmještale Rusija i Sjedinjene Države.
Proteklih godinu dana, Poljska je predvodila u spašavanju izbjeglica, koji su, u milionima, bježali iz Ukrajine pred ruskom invazijom. Istovremeno, Poljaci su se morali prilagoditi ratu koji se, u velikim razmjerima, vodi na njihovom pragu.
Tokom proteklih 12 mjeseci, Njemačka i druge evropske nacije bile su prisiljene da se suoče sa novim kopnenim sukobom velikih razmjera na tom kontinentu, čija je posljedica promjena bezbjednosnog poretka koji je postojao decenijama.
Proteklih godinu dana, Poljska je bila vodeća zemlja kada je riječ o prihvatu miliona ukrajinskih izbjeglica koje su pobjegle od ruske invazije. U međuvremenu, Poljaci moraju da se naviknu na veliki sukob koji je u toku na njihovom pragu, a koji se prelio u Poljsku krajem prošle godine.
Njemačka i njeni evropski saveznici planiraju poslati oko 80 tenkova Leopard 2 u Ukrajinu u narednim sedmicama, navodi Berlin, koji je ove sedmice najavio promjenu politike nakon intenzivnog pritiska Kijeva i njegovih zapadnih partnera.
Evropska unija je saopštila da se prošle godine na svojim granicama suočila sa "neviđenim izazovima", zbog naglog porasta broja onih koji traže azil, a koji stižu na evropske južne obale, i miliona Ukrajinaca koji bježe u zemlje Unije da bi izbegli rusku invaziju.
Njemački kancelar Olaf Scholz odlučio je da Ukrajini pošalje tenkove Leopard 2 i dozvoli drugim zemaljama kao što je Poljska da urade isto, dok će SAD možda snabdijeti Kijev tenkovima "Abrams", prenijela je u utorak agencija Reuters pozivajući se na neimenovani izvor upoznat sa situacijom.
Evropska Unija kaže da je tokom prošle godine suočena sa izazovima bez presedana - jakim porastom broja tražilaca azila na njenim južnim granicama, te milionima Ukrajinaca u bijegu pred ruskom invazijom. Strahuje se da Moskva planira stvoriti novi migrantsku krizu na granicama Unije.
Dobrotvorna organizacija Oxfam kaže da su se ekstremno bogatstvo i ekstremno siromaštvo povećali istovremeno po prvi put u 25 godina – i poziva na pravednije oporezivanje kao odgovor na rastuću nejednakost.
U protekloj godini došlo je do niza kršenja ljudskih prava širom svijeta, od Ukrajine preko Kine do Afganistana, navodi organizacija Human Rights Watch u svom najnovijem godišnjem izvještaju, objavljenom u četvrtak.
Tokom 2022. svjetsku ekonomiju zahvatila je velika kriza. Posljedice pandemije koronavirusa, pogoršane su ruskom invazijom na Ukrajinu, zbog čega su cijene energenata porasle.
Mogao bi se uspostaviti specijalni sud koji bi procesuirao ruskog predsjednika Vladimira Putina, njegove ministre i visoke generale za zločine počinjene nakon invazije na Ukrajinu. Henry Ridgwell izvještava iz Londona.
Uoči Konferencije o klimatskim promjenama, COP27, u egipatskom ljetovalištu Šarm el Šeik ove sedmice, postojala je zabrinutost da je ruska invazija na Ukrajinu preokrenula napredak u borbi protiv klimatskih promjena. Ali, postoje mišljenja da bi rat mogao imati i pozitivan uticaj na duži rok.
Učitajte još
