Dok su crnkinje, Latinoamerikanke i Amerikanke azijskog porijekla značajnom većinom glasale za demokratskog predsjednika Joea Bidena, 55 odsto bjelkinja je glasalo za tadašnjeg predsjednika Donald Trumpa, a 44 odsto za Bidena.
Podaci su osporili svaku ideju da su žene monolitni birački blok sa zajedničkim osjećanjem identiteta.
"Ne postoji jedinstveni ženski glas na američkim izborima", kaže Claire Gothreau istraživačica u Centru za američke žene i politiku (CAWP) pri Univerzitetu Rutgers. "Da, žene su sklonije da glasaju za demokrate od muškaraca. Ali kada pogledate podatke raščlanjene po rasi, starosnoj dobi, odbrazovanju, vjerskoj pripadnosti - postoje velike razlike. Na primjer, bijele žene prilično dosljedno na predsjedničkim izborima glasaju za republikanske kandidate."
Međutim, kada se uradi presjek kroz sve starosne grupe, žene imaju veću tendenciju da glasaju za demokrate, i više bjelkinja glasa za demokrate nego što je slučaj sa bijelim muškarcima. Analiza je takođe pokazala da neudate Amerikanke glasaju u većem broju od neoženjenih muškaraca, ali da američki supružnici glasaju po sličnim stopama.
Postoji i razlika u stepenu obrazovanja, pokazuje analiza. Obrazovani birači iz različitih demografskih grupa u prosjeku više glasaju za demokrate, ali taj jaz nije podjednako veliki među nebjelačkim glasačima. Oko 64 odsto bijelih žena sa završenim fakultetom glasalo je za Bidena dok je 45 procenata glasalo za Trumpa.
Bez obzira kako glasaju, žene imaju veliku ulogu na izborima u SAD.
"Registrovale su se i glasale po većoj stopi od muškaraca na svim predsjedničkim izborima od 1980", kaže Gothreau i dodaje: "Brojčano su nadmašile muškarce, bar na proteklih nekoliko izbora, za oko 10 miliona. Tako da, čak i ako muškarci nadmaše žene u nekim drugim oblicima političkog angažovanja kao što je doniranje ili kandidovanje za položaje, činjenica da žene glasaju više nego muškarci je veoma značajna".
To ne znači da sve glasaju za ženske kandidate. Brojke pokazuju da je rasa snažniji zajednički identitet od roda, dodaje Gothreau.
Žene drugih rasa osim bjelačke imaju sve veću moć u američkom izbornom tijelu, kaže američka analitičarka. Nebijelci su činili oko jedne trećine glasača 2020, što je najveći udio u izbornom tijelu koji su ikada imali.
Moć crnkinja je bila evidentna u nekoliko najnovijih izbornih ciklusa.
"Crnkinje su demografska grupa koja izlazi na glasanje u izuzetno velikom broju i mislim da se to definitivno odigralo 2020", navodi Gothreau. "U ključnim državama gdje su se masovno pojavile na biralištima, u mjestima kao što je Georgia, to je bilo prosto od vitalnog značaja za Bidenovu pobjedu".
Gothreau očekuje da će crnkinje i druge nebjelkinje u budućnosti biti još uticajnije.
"Sve više i više pripadnika generacije Z (mladih do 24 godine) ima pravo glasa, a oni su rasno i etnički raznovrsnija generacija. Zato mislim da ćemo u budućnosti videti da mlade nebjelkinje imaju značajan uticaj na naše izbore", kaže ona.
