Ukrajinski lider je rekao da želi predstaviti plan predsjedniku Joeu Bidenu i te predsjedničkim kandidatima Kamali Harris i Donaldu Trumpu, tokom putovanja na kojem će se Zelenski obratiti i u Generalnoj skupštini UN-a u utorak.
Zelenski je rekao da će, ako plan podrži Zapad, on imati širok uticaj na Moskvu, uključujući i psihološki koji bi mogao pomoći da primora ruskog predsjednika Vladimira Putina da diplomatskim putem okonča rat.
"Plan pobjede predviđa brze i konkretne korake naših strateških partnera - od sada do kraja decembra", rekao je Zelenski novinarima u petak.
Dodao je da će plan djelovati kao "most" za drugi samit o miru pod vodstvom Ukrajine koji Kijev želi da održi i na koji će pozvati Rusiju kasnije ove godine.
Ipak, dvije strane ostaju udaljene.
Zelenski želi Ukrajinu unutar NATO-a i Evropsku uniju, Rusiju protjerati sa cijele ukrajinske teritorije, iako kaže da se potonji cilj može postići diplomatskim putem. Putin kaže da mirovni pregovori mogu početi samo ako Kijev prepusti dijelove istočne i južne Ukrajine Rusiji i odustane od svog plana za članstvo u NATO-u.
Putovanje Zelenskog dolazi u opasnom trenutku za Ukrajinu. Trumpova pobjeda na predsjedničkim izborima 5. novembra mogla bi potaknuti resetiranje politike Washingtona prema Ukrajini, koja se u velikoj mjeri oslanja na američku vojnu i finansijsku podršku.
Tokom TV debate, Trump je odbio da kaže da li želi da Ukrajina pobijedi Rusiju i rekao je da će pokušati da okonča rat prije nego što preuzme dužnost ako pobijedi. Harris je optužila Trumpa da traži brzu i bezuslovnu kapitulaciju Kijeva.
Kako se izbori bliže, Kijev je pokazao snagu, brzo zauzevši teritoriju u visokorizičnom upadu 6. augusta u rusku oblast Kursk.
"Bidenova odluka"
Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je da Biden želi razgovarati o "sveobuhvatnoj strategiji za uspjeh" Zelenskog u ratu protiv Rusije.
Zelenski je rekao da se njegov plan sastoji od malog broja tačaka i da "sve te tačke zavise od Bidenove, a ne Putinove odluke".
Lider je u petak rekao da koraci uključuju uspostavljanje mjesta za Ukrajinu u svjetskoj "sigurnosnoj arhitekturi", odluke na bojnom polju, uključujući operaciju Kursk, jačanje ukrajinske vojske i podršku ekonomiji.
Oleksandr Kovalenko, ukrajinski vojni analitičar, rekao je da bi Zelenski mogao tražiti dugoročna jamstva pomoći do 2025. godine i tražiti neku vrstu deklaracije o post-Bidenovom kontinuitetu podrške.
"Ovo će biti veoma važan trenutak. Možda će to na neki način, u političkom i vojno-političkom smislu, biti ključni trenutak", rekao je on.
Zelenski je gotovo siguran da će ponoviti svoj poziv Bidenu da odobri dalekometne udare na Rusiju, potez za koji je Moskva rekla da bi članice NATO-a postale direktni učesnici u ratu i izazvali odgovor.
Ukrajina želi da izvrši udar na vojne objekte do 300 km unutar Rusije, kao što su aerodromi na kojima se nalaze jurišni helikopteri i ratni avioni koji se koriste za ispaljivanje bombi. Washington je rekao da ne vidi ublažavanje tih ograničenja kao promjenu igre na bojnom polju.
Rusija, koja zauzima 18 posto ukrajinske teritorije, u ofanzivi je od prošlog oktobra, a u augustu je zabilježila svoj najbrži napredak u posljednjih mjesec dana.
Ukrajinsko uporište u ruskoj regiji Kursk moglo bi poslužiti kao moneta u pregovorima od bilo kakvog vanjskog pritiska da se rat zamrzne na sadašnji način. Ali Kijev bi morao da zadrži teritoriju usred ozbiljnih izazova sa ljudstvom protiv mnogo većeg neprijatelja.
U međuvremenu, Rusija napreduje ka transportnom čvorištu Pokrovsk. Zauzimanje moglo bi izazvati haos u ukrajinskoj logistici i otvoriti nove linije napada.
Kovalenko je rekao da Rusija vjerovatno želi da zauzme Pokrovsk do kraja godine.
"To bi im omogućilo... da pojačaju pritisak na informativnom frontu da katalizuju razmišljanja o mirovnim pregovorima, naravno pod njihovim uslovima", rekao je.
Izazovi
Ukrajina se nada da će unaprijediti plan mira na drugom međunarodnom samitu kasnije ove godine i kaže da će Rusija biti pozvana na zahtjev drugih učesnika. Prvi u Švicarskoj održan u junu nije uključivao Moskvu, a preskočile su ga Kina i neke zemlje globalnog juga.
Zelenski kaže da je njegova inicijativa za samit jedini održivi mirovni format i ovog mjeseca proglasio je "destruktivnim" kinesko-brazilski prijedlog koji poziva na "deeskalaciju situacije" i nastavak direktnog dijaloga bez zahtjeva od Rusije da se povuče.
Ukrajina se suočava sa najtežom zimom u dvo i po godišnjem ratu nakon što su ruski udari oštetili ogroman dio kapaciteta za proizvodnju energije.
Vlada se također suočava sa sve većim ekonomskim izazovima i planira svoja prva povećanja poreza u ratu kako bi ove godine pokrila nedostatak sredstava za svoju vojsku od oko 12,2 milijarde dolara.
Istraživanja javnog mnijenja daju mješovitu sliku.
Oko 32 posto Ukrajinaca je od maja 2024. bilo otvoreno za određene teritorijalne ustupke kako bi se okončao rat, u odnosu na 10 posto u maju 2022. godine, rekao je Anton Hrušecki, izvršni direktor KIIS-a sa sjedištem u Kijevu. Ali većina njih je zamišljala aranžman koji bi odgodio oslobađanje teritorije, ali ne zauvijek, dodao je.
Ključni zahtjev za bilo koji mirovni sporazum je potreba za čvrstim sigurnosnim garancijama kao što je članstvo u NATO-u, rekao je on.
"Uprkos negativnim trendovima, Ukrajinci su i dalje dovoljno optimistični i vjeruju u bolju budućnost - i nadaju se da će ta budućnost biti u Evropskoj uniji i sa konačno adekvatnim sigurnosnim garancijama."
