Turska, članica NATO-a, sada je u poziciji diplomatski, ekonomski i vojno utjecati na budućnost svog komšije.
Evo detalja o vezama Turske sa Sirijom i kako se nada da će tamo iskoristiti svoj utjecaj.
Zašto je Turska važna?
Turska, koja sa Sirijom dijeli granicu dugu 911 kilometara, bila je glavna podrška pobunjeničkim skupinama koje su se borile pod zastavom Sirijske nacionalne armije tokom 13-godišnjeg ustanka protiv Assada. Prekinula je diplomatske veze s Damaskom 2012.
Najveći broj Sirijaca je pobjegao od građanskog rata u Tursku, koja je primila oko tri milona ljudi, i glavna je ulazna tačka za pomoć.
Od 2016. Turska je sa svojim sirijskim saveznicima pokrenula nekoliko prekograničnih vojnih kampanja protiv kurdskih militanata baziranih na sjeveroistoku Sirije koje vidi kao prijetnju svojoj nacionalnoj sigurnosti.
Nova sirijska administracija, koju vodi Hayat Tahrir al-Sham (HTS), bivša podružnica Al Qaide, prijateljski je raspoložena prema Ankari.
Šta hoće Turska?
Sa svojim jakim vezama s novim vodstvom Sirije, Turska će imati koristi od pojačane trgovine i saradnje u područjima uključujući obnovu, energetiku i odbranu.
Assadov pad pružio je Ankari priliku da pokuša prekinuti prisutnost kurdskih Jedinica narodne zaštite (YPG) duž svojih granica.
Ankara gleda na YPG kao na produžetak Radničke stranke Kurdistana (PKK), koja vodi pobunu protiv turske države od 1984. i koju Turska, Sjedinjene Države i Evropska unija smatraju terorističkom grupom.
YPG milicija predvodi savez Sirijskih demokratskih snaga (SDF), koji je glavni lokalni partner Sjedinjenih Država u borbi protiv Islamske države i kontrolira dijelove teritorija na sjeveroistoku.
Dugogodišnja podrška Washingtona kurdskim frakcijama bila je izvor napetosti s Ankarom, ali turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao je kako vjeruje da će budući predsjednik SAD-a Donald Trump imati drugačiji pristup.
Trump nije javno rekao kakvi bi mogli biti njegovi planovi, ali je rekao da misli da će "Turska držati ključ Sirije".
Sirijski de facto vođa Ahmed al-Sharaa, koji je na čelu HTS-a, rekao je da ne želi da Sirija postane platforma za PKK za pokretanje napada na Tursku.
Dok su pobunjenici predvođeni Sharaom prošli mjesec preuzeli kontrolu nad Damaskom, rasplamsale su se borbe između snaga koje podupiru Turci i snaga predvođenih Kurdima na sjeveroistoku.
SDF je pokazao fleksibilnost u pogledu nekih zahtjeva Turske, rekavši Reutersu prošlog mjeseca da će njegovi strani borci, uključujući članove PKK, napustiti Siriju ako Ankara pristane na primirje.
U toku su intenzivni razgovori kako bi se pokušao riješiti sukob u regiji.
Šta je Turska rekla i uradila?
Šef turske obavještajne službe, Ibrahim Kalin, bio je u Damasku nekoliko dana nakon što je Assad svrgnut, a njen najviši diplomat, Fidan, bio je prvi ministar vanjskih poslova koji je posjetio. Turska je također bila prva nacija koja je ponovno otvorila svoju ambasadu.
Fidan je rekao da je Turska ponosna što je bila "na pravoj strani historije" u Siriji, ali nema želju "dominirati" zemljom.
Turska je obećala podršku u obnovi Sirije, ponudivši pomoć u ponovnoj izgradnji infrastrukture, izradi nacrta novog ustava, opskrbi električnom energijom i obnovi letova.
Nada se da će se Sirijci koje ugošćuje početi vraćati kući, ali je rekla da ih neće prisiljavati da odu.
Turska je također više puta pozvala na raspuštanje YPG-a, upozoravajući na novu vojnu ofanzivu ako se vlasti u Damasku ne pozabave tim pitanjem.
Njegovi zvaničnici više su se puta sastajali s američkim i sirijskim kolegama o tom pitanju. SDF je rekao da bi bio voljan integrirati se sa sirijskim Ministarstvom odbrane, ali samo kao "vojni blok".
