Bosna i Hercegovina ostala je bez delegacije u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope (PSVE). Predsjedavajući dosadašnje delegacije ocjenjuje kako je načinjena velika šteta i da je to šamar državi BiH, a pitanje je – ima li šanse za 'popravni'?
U subotu 6. aprila, u ponoć, istekao je rok do kojeg je BiH trebala imenovati svoju delegaciju u Parlamentarnoj Skupštini Vijeća Evrope (PSVE), tačno šest mjeseci nakon održanih opštih izbora u BiH (šesti oktobar 2018). Dva dana prije isteka ovog roka,Tiny Kox (Holandija) i Serhiy Sobolev (Ukrajina), izvjestitelji za monitoring Bosne i Hercegovine, pozvali su bh. Parlament, odnosno kolegij, da hitno predloži članove delegacije ili će ostati bez svojih predstavnika u Parlamentu ove najstarije institucije Evropske unije, tokom 2019. godine.
Nakon održanih opštih izbora još uvijek nisu konstituisana radna tijela – parlamentarne komisije koje predlažu članove delegacije. Starom sazivu nije dozvoljeno da obavlja mandat u tehničkom mandatu - navedeno je u upozorenju koje je objavljeno i na zvaničnoj stranici Vijeća Evrope.
Predsjedavajući dosadašnje delegacije Parlamentarne skupštine BiH u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope Senad Šepić kaže da je nemoguće naći neko opravdanje i da je učinjena nepopravljiva šteta državi BiH.
"Može se desiti da imamo različita mišljenja o nekim političkim pitanjima i da se ne možemo dogovoriti, zbog čega stojimo i cupkamo u mjestu. Ali ako nismo u stanju da imenujemo delegaciju u Parlament Vijeća Evrope, za to ne postoji nikakva vrsta argumenta ili opravdanja", smatra Šepić.
"To", nastavlja Šepić, "što ovi ljudi koji vode državu BiH sebe blamiraju, ne bi mi bilo posebno značajno, ali tako se blamiramo svi".
"U posljednje 2-3 godine popravili smo imidž zemlje, posebno za vrijeme predsjedavanja Bosne i Hercegovine komitetom ministara Vijeća Evrope (2015. godine). Pokazali smo da možemo biti partneri na koje međunarodna zajednica može računati. Ali ovo sada je velika blamaža, velika šteta i šamar državi BiH. Posljedice ove blamaže i ovaj šamar svi ćemo osjetiti jer to je nešto što sebi nisu smjeli dozvoliti političari koji donose značajne odluke u međunarodnim razmjerama", kaže Šepić.
Ima li šansi da BiH naknadno imenuje svoju delegaciju, ima li šansi za popravni?
"Poslovnikom PSVE nije definisana mogućnost popravnog što znači da je državi BiH načinjena nepopravljiva šteta i sramota. Ako bi se naknadnim lobiranjem, ad hoc rješenjem, ipak formirala delegacija, to će biti situacija bez presedana. BiH je trenutno isključivo u društvu s Rusijom koja takođe nema svoju delegaciju jer je suspendovana. BiH se vlastitom neodgovornošću isključila i dovela u ovu situaciju. Izostanak formiranja delegacije za Parlament Vijeća Evrope ne može se pravdati nedostatkom informacija jer sam na tu obavezu i ja više puta upozoravao", komentariše Damir Arnaut, dosadašnji član delegacije BiH u Parlamentarnoj Skupštini Vijeća Evrope.
Na primjedbu da je rukovodstvo Parlamentarne skupštine BiH i ranije pokazivalo neodgovoran odnos prema učešću u radu PSVE, Arnaut kaže:
"Ja sam bio izvjestilac o poštivanju preporuka Komiteta za prevenciju torture (CPT) i autor Rezolucije o tome, i to tek treći iz BiH u 17 godina koliko je BiH članica PSVE. Na plenarnoj sjednici u Strazburu Izvještaj i Rezolucija koju sam pripremio su usvojeni jednoglasno. Međutim, ja nisam bio tamo i moj izvještaj je branila kolegica iz Parlamenta Islanda! To se još nikada nije desilo. Ja nisam dobio odobrenje za putovanje ali to nije sprječavalo članove kolegija Predstavničkog doma Parlamenta BiH - Borjanu Krišto, Denisa Zvizdića i Nebojšu Radmanovića da putuju. Samo uvid u web stranicu Parlamenta pokazaće koliko su često njih troje putovali ali bez rezultata, posebno onih koji ne govore ni jedan svjetski jezik, pa je upitna svrha njihovog putovanja bilo gdje izvan BiH", kaže Arnaut.
BiH je zakazala i kod formiranja Odbora za stabilizaciju i pridruživanje EU - BiH, čije je konstituisanje počelo u novembru 2015. ali nikada nije završeno zbog nastojanja nekih bh. parlamentaraca da uvedu način glasanja, sličan entitetskom u Parlamentu BiH.
Kako je ranije za Radio Slobodna Evropa izjavio šef delegacije za odnose Evropskog parlamenta s BiH i Kosovom, Tonino Picula, "Bosna i Hercegovina ostaje jedina država u procesu približavanja Uniji koja nema formirano zajedničko parlamentarno tijelo".
"Ovo tijelo ima važnu zadaću, a to je da parlamentarci iz BiH i parlamentarci iz Brisela i Strazbura zajednički sugeriraju, nakon debata, šta treba napraviti u Bosni i Hercegovini. Za razliku od mnogih zemalja koje su u procesu integriranja i koji imaju i neke vanjske probleme, u BiH je riječ o unutarnjim problemima i nekim neriješenim sporovima unutar BiH koje mi očito izvana ne možemo srediti", poručio je Picula.
Tiny Kox i Serhiy Sobolev, izvjestioci Parlamenta Vijeća Evrope (PSVE), o situaciji u BiH su takođe napisali kako su "veoma svjesni političkog konteksta u Bosni i Hercegovini i činjenice da bi pregovori o formiranju vlade na državnom nivou mogli utjecati na imenovanje delegacije bh. parlamenta. Međutim, izostanak bh.delegacije u PSVE je vrlo loš signal o sposobnosti zemlje da ispoštuje svoje obaveze u području demokratije, vladavine prava i ljudskih prava".
BiH je članica Vijeća Evrope od 2002. godine, a u Parlamentu ove evropske institucije je ravnopravna sa ostalih 46 zemalja članica. Komitetom ministara Vijeća Evrope predsjedavala je 2015. godine.
Što se tiče procesa približavanja EU, BiH još uvijek očekuje mišljenje Evropske komisije (EK) na osnovu njenog zahtjeva za članstvo, odnosno na osnovu odgovora na Upitnik EK.
