Linkovi

Izdvojeno

Za pola godine Tužilaštvo BiH podiglo jednu optužnicu za ratne zločine

Sudnica Suda BiH / Foto: BIRN BiH
Sudnica Suda BiH / Foto: BIRN BiH

Državno tužilaštvo je u prvih šest mjeseci ove godine podiglo samo jednu optužnicu za ratne zločine, dok je Sud Bosne i Hercegovine u ovom periodu vratio na doradu tri optužnice podignute krajem prošle godine, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Jedina optužnica podignuta je protiv Mileta Ujića, kojem je i počelo suđenje. On je optužen da je od maja 1992. do kraja 1993. godine učestvovao u progonu bošnjačkog stanovništva, kao pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS). Na teret mu se stavlja napad na rogatičko selo Kozadre, ubistva, prisilno preseljenje, zatvaranje i druga djela počinjena nad mještanima bošnjačke nacionalnosti, izvještava BIRN BiH.

Tempo kojim Tužilaštvo rješava pitanja ratnih zločina počinjenih prije više od 25 godina, frustrira ali i zabrinjava porodice žrtava. Murat Tahirović, predsjednik Udruženja svjedoka i žrtava genocida, smatra da pravosudne institucije nisu ozbiljno shvatile izvještaj britanske sutkinje Joanne Korner o procesuiranju predmeta ratnih zločina u BiH u kojem je ona detaljno pojasnila sve probleme sporog rada pravosuđa u BiH na predmetima ratnih zločina.

“Umjesto da otklone probleme iz njenog izvještaja, kod tužilaca Državnog tužilaštva postalo je praksa da pribjegavaju manje složenim predmetima, kako bi ispunili godišnju normu optužnica. Zato i imamo za šest mjeseci jednu optužnicu, a u decembru će ih biti na desetine. Tužilaštvo BiH već godinama, nažalost, pokazuje da je institucija mnogo nižeg nivoa od državnog”, zaključio je Tahirović.

Sutkinja Korner je sačinila izvještaj 2016. godine i u njemu je dala niz preporuka Državnom tužilaštvu kako da poboljša rad na predmetima ratnih zločina, među kojima su pregled i kontrola optužnica koju rade tužioci Tužilaštva BiH i prestanak prakse podizanja optužnica u cilju “ispunjenja norme”. Korner je upozorila na pojavu cjepkanja složenih istraga u više manjih optužnica kako bi se norma vještački povećavala.

Tada je navela da Tužilaštvo BiH svoju pažnju treba usmjeriti na osumnjičene koji su imali zapovjedne odgovornosti, odnosno na one osobe koje su naredile izvršenje zločina.

“Trebalo bi prestati s praksom podizanja optužnica protiv osumnjičenih u cilju ispunjenja norme, ostvarenja povoljnih statističkih pokazatelja ili usljed pritiska medija ili grupa žrtava. Ne bi trebalo trošiti dragocjeno vrijeme i resurse na nastojanje utvrđivanja identiteta ‘nepoznatih’, niskorangiranih počinilaca koji su povezani sa istragom protiv visokorangiranog osumnjičenog. Naglasak bi trebao biti na kvalitetu, a ne na kvantitetu”, stoji u izvještaju.

Korner je tokom ove godine također boravila u BiH i već je trebala sačiniti novi izvještaj o radu Tužilaštva, ali su njegov završetak i objavljivanje odgođeni zbog pandemije koronavirusa, potvrđeno je ranije za BIRN BiH.

Optužnice u decembru

Tokom 2019. godine Državno tužilaštvo podiglo je 22 optužnice za ratne zločine, od kojih je pet podignuto nakon 29. decembra.

Tahirović je rekao da ni Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina nije dala željene rezultate. On se posebno osvrnuo na lošu edukaciju tužilaca da rade na složenim predmetima ratnih zločina.

“Moramo biti svjesni da se ne mogu svi zločini procesuirati jer se sporo radilo, bilo ih je mnogo i prošlo je dosta vremena. Ali, moramo imati strategiju i po hijerarhiji najodgovornije procesuirati, kao što je to nekad radio Tribunal u Haagu”, kazao je Tahirović.

Bosanskohercegovačke vlasti su 2008. usvojile Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, koja je predviđala da se na državnom nivou procesuiraju najsloženiji predmeti u roku od sedam godina, a svi ostali da budu prebačeni na entitetski nivo i završeni za 15 godina, odnosno do 2023. godine.

Kada je krajem 2015. godine istekao rok a svi najsloženiji predmeti ratnih zločina nisu bili završeni na državnom nivou, pripremljena je Revidirana strategija, koja predviđa da veći broj predmeta bude prebačen na nivo entiteta, ali ovaj dokument nije usvojen od tada.

Iz Tužilaštva BiH su na upit o tome zašto je za šest mjeseci podignuta samo jedna optužnica, i o statusu optužnica vraćenih na doradu, odgovorili da “Tužiteljstvo BiH statistiku i pregled optužnica podignutih u Posebnom odjelu za ratne zločine, kao i u drugim odjelima, objavljuje na godišnjoj bazi, s krajem kalendarske godine”.

“Tako će biti i na kraju ove godine, iako je situacija s pandemijom COVID-19 značajno otežala rad upravo na ovoj vrsti predmeta”, rekao je za BIRN BiH Boris Grubešić, portparol Tužilaštva.

Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Majke enklave Srebrenica i Žepa”, kazala je za BIRN BiH da se, i pored dokaza i činjenica koje udruženja dostavljaju protiv mogućih počinitelja ratnih zločina, ne radi dovoljno da se žrtvama kroz optužnice i presude dâ neka satisfakcija. Ona je rekla da su Tužilaštvu prijavili osobu za koju smatraju da je odgovorna za zločine u Srebrenici.

“Mislite da su nešto poduzeli? Naravno da nisu”, kazala je Subašić.

Komentarišući vraćanje optužnica na doradu, advokat Miodrag Stojanović je rekao za BIRN BiH kako mu je neshvatljivo kada Državno tužilaštvo nekoga optuži bez dokaza, uz samo osnovanu sumnju da je počinio zločin.

“To je pokazatelj rada Tužilaštva BiH. Pogotovo kad se uzme u obzir toliko vraćanje optužnica na doradu”, kazao je Stojanović.

Razlog za mali broj optužnica u prvih šest mjeseci ove godine leži vjerovatno i u pandemiji izazvanoj pojavom koronavirusa, mišljenja je Stojanović.

Tako ne misli i advokatica Lejla Čović, koja smatra da je pandemiju trebalo iskoristiti za okončanje istraga i intenzivniji rad, posebno na predmetima ratnih zločina.

“Moralo se i moglo daleko više od jedne optužnice za šest mjeseci. Tužilaštvo je imalo kapacitete da iskoristi pandemiju i okonča brojne istrage i podigne mnogo više optužnica, naročito za ratne zločine, imajući u vidu da brojni svjedoci događaja iz rata umiru, da porodice žrtava žive ne dočekaju presude za ubistva svojih najmilijih”, rekla je Čović.

Praksa “postizanja norme”, kada se pred kraj godine intenzivno podižu optužnice, pokazala se lošom, smatra ona.

“Zato i imamo situaciju da se, naprimjer, u ovoj godini vraćaju na doradu optužnice iz prošle godine. Tu nema kvaliteta”, zaključila je Čović.

Potreban novi poticaj

Na doradu je ove godine vraćena optužnica protiv Jugomira Marčetića, bivšeg pripadnika VRS-a, koja ga je teretila za zločine počinjene nad bošnjačkim civilnim stanovništvom iz mjesta Zecovi, kao i optužnica protiv Ljubana Ećima, koji se tereti za zločin protiv čovječnosti počinjen nad žrtvama bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području Kotor-Varoši.

Sud Bosne i Hercegovine odbio je i optužnicu Državnog tužilaštva koja je Tadiju Mitrovića teretila za zločin protiv čovječnosti počinjen u maju 1992. godine na području Bratunca. Sve tri optužnice koje su vraćene na doradu jesu iz decembra 2019. godine, a na doradu su vraćane više puta, potvrđeno je iz Suda BiH za Balkansku istraživačku mrežu BiH.

U prošlogodišnjem ekspertskom izvještaju koji je pravni stručnjak Reinhard Priebe sačinio za Evropsku komisiju navodi se da 25 godina nakon završetka rata pravda za žrtve ostaje nepotpuna i nije izgubila na važnosti. Iako BiH ima bolji rezultat u rješavanju ratnih zločina u odnosu na neke zemlje regiona, ona se ipak suočava s brojnim odlaganjima, pogotovo s onim koja se tiču najsloženijih predmeta.

Potreban je novi podsticaj, prema izvještaju, kako bi se osiguralo da protok vremena ne dovede do nekažnjavanja počinitelja.

See all News Updates of the Day

SAD i Kolumbija postigle dogovor o deportaciji migranata nakon prijetnje tarifama

Slika koju je objavilo Ministarstvo odbrane SAD-a prikazuje migrante koji se pripremaju da se ukrcaju nalet u Fort Blissu, Teksas, 23. januara 2025. (AFP/DVIDS/Ministarstvo odbrane/narednik američke vojske 1. klase Nicholas). J. De La Pena)
Slika koju je objavilo Ministarstvo odbrane SAD-a prikazuje migrante koji se pripremaju da se ukrcaju nalet u Fort Blissu, Teksas, 23. januara 2025. (AFP/DVIDS/Ministarstvo odbrane/narednik američke vojske 1. klase Nicholas). J. De La Pena)

Bijela kuća objavila je kasno u nedjelju da Sjedinjene Države odustaju od niza mjera odmazde protiv Kolumbije, rekavši da su dvije zemlje postigle sporazum o američkim letovima koji šalju kolumbijske migrante kući.

U priopćenju Bijele kuće navodi se da su se dvije zemlje složile da će Kolumbija prihvatiti svoje migrante bez ograničenja, uključujući i njihovo vraćanje američkim vojnim avionima.

Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro ranije je odbio dva američka vojna aviona i rekao da će prihvatiti migrante samo kada se SAD prema njima budu ponašale dostojanstveno, uključujući korištenje civilnih aviona za deportacije.

Bijela kuća je također rekla da će nove tarife i sankcije protiv Kolumbije držati "u rezervi, ako Kolumbija ne ispoštuje ovaj sporazum".

Vizne sankcije State Departmenta protiv nekoliko kolumbijskih zvaničnika, kao i pojačane carinske inspekcije ostaće na snazi sve dok prvi avion kolumbijskih migranata ne sleti u Kolumbiju, saopštila je Bijela kuća.

Ministarstvo vanjskih poslova Kolumbije saopćilo je kasno u nedjelju da je prevazišlo ćorsokak sa Sjedinjenim Državama, te da ministar vanjskih poslova Luis Gilberto Murillo i kolumbijski ambasador u SAD-u Dnaiel García-Peña putuju u Washington na sastanke na visokom nivou radi praćenja sporazuma.

Kolumbija je rekla da će poželjeti dobrodošlicu svojim ljudima kući i da će im garantovati pristojne uslove kao građanima sa pravima.

Izjave su preokrenule seriju eskalirajućih izjava čelnika dviju zemalja koje se brzo razvijaju, u kojima je američki predsjednik Donald Trump najavio trenutne tarife od 25% na kolumbijsku robu, koje će porasti na 50% za sedmicu dana, i suspenziju viza obrada u američkoj ambasadi u Bogoti.

Ova slika koju je objavilo Ministarstvo odbrane prikazuje migrante bez dokumenata koji čekaju polijetanje na let na međunarodnom aerodromu Tucson, Arizona, 23. januara 2025. (AFP fotografija/DVIDS/Ministarstvo odbrane/Viši zrakoplovac Devlin Bishop)
Ova slika koju je objavilo Ministarstvo odbrane prikazuje migrante bez dokumenata koji čekaju polijetanje na let na međunarodnom aerodromu Tucson, Arizona, 23. januara 2025. (AFP fotografija/DVIDS/Ministarstvo odbrane/Viši zrakoplovac Devlin Bishop)

Petro je zauzvrat najavio carinu od 25% na američku robu, rekavši da Sjedinjene Države "nikada neće vladati nama".

“Migrant nije kriminalac i prema njemu se mora postupati s dostojanstvom koje ljudsko biće zaslužuje”, rekao je Petro. “Zato sam vratio američke vojne avione koji su prevozili kolumbijske migrante. ...U civilnim avionima, a da nas ne tretiraju kao kriminalce, primićemo naše sugrađane."

Kolumbija je treći po veličini američki trgovinski partner u Latinskoj Americi.

Do sukoba je došlo nakon što su američke vlasti počele hapsiti stotine migranata bez dokumenata dnevno i slati ih nazad u njihove matične zemlje, izvršavajući Trumpovo obećanje u kampanji iz 2024. da će deportirati mase migranata koji su ilegalno ušli u Sjedinjene Države.

"Mi ćemo sprovoditi zakone o imigraciji", rekao je potpredsjednik JD Vance za "Face the Nation" za CBS News u nedjelju.

Više od 1.000 migranata je uhapšeno, a stotine su vraćene u druge zemlje, uključujući Gvatemalu, prošle sedmice, tokom prvih dana nove Trumpove administracije, prema podacima koje su sakupile američka agencija za imigraciju i carinu i Bijela kuća.

Američka služba za imigraciju i carinu (ICE) saopštila je da je u nedjelju uhapsila 956 ljudi širom zemlje.

Nije precizirano koliko ih je bilo dio operacije fokusirane na područje Čikaga kojoj je svjedočilo nekoliko najviših zvaničnika Trumpove administracije, uključujući "cara granice" Toma Homana.

ICE je u saopćenju naveo da je sarađivao s drugim saveznim agencijama na provođenju "pojačanih ciljanih operacija danas u Čikagu kako bi se proveo američki zakon o imigraciji i očuvala javna sigurnost i nacionalna sigurnost zadržavanjem potencijalno opasnih kriminalnih stranaca izvan naših zajednica".

Homan je u nedjelju u emisiji ABC-ja "Ova sedmica" rekao: "Biće više hapšenja širom zemlje."

Trump je odobrio slanje 1.500 vojnika na američko-meksičku granicu, a Homan je rekao: “Vidjet ćete kako se broj povećava. Oni su tamo dole da stvore sigurnu granicu.”

Rekao je da SAD deportuju "koliko god možemo", s fokusom prvo na one osuđene za zločine u SAD-u, a zatim prelazi na pritvaranje i deportaciju onih čije su zahtjeve za azil odbili američki zvaničnici.

„U početnoj smo fazi“, rekao je Homan.

Vjeruje se da oko 11 miliona migranata bez dokumenata živi u SAD-u, što je zapanjujući broj za koji većina zvaničnika vjeruje da će biti nemoguće deportovati.

Republikanski senator Lindsey Graham, uvjereni Trumpov saveznik, pozvao je svoje republikanske kolege u Kongresu da odobre više troškova za deportaciju.

"Nismo Trumpovom timu dali resurse", rekao je Graham u emisiji "Meet the Press" na NBC-u. Rekao je da Homan „treba da unajmi više [imigracionih] agenata. On treba da završi [granični] zid [sa Meksikom] i tehnologiju. Treba da pređe sa 41.000 na 150.000 kreveta da bi ovo funkcionisalo.”

„Dakle, mojim republikanskim kolegama, posebno u Predstavničkom domu, dok se petljamo, naši planovi za imigraciju udaraju o zidove. Ne gradimo zidove, mi udaramo u zidove. Moramo dati Tomu Homanu novac sada da izvrši plan koji je smislio. A bez finansiranja Kongresa ovo će udariti u zid”, izjavio je Graham.

Trumpova administracija prestala je primati termine za migrante koji čekaju u Meksiku da zatraže azil putem mobilne aplikacije, ali Trumpovi antiimigracijski ukazi suočavaju se sa pravnim izazovima. Jedan sudija je već privremeno blokirao Trumpa nakon izjave da više ne priznaje ustavom zagarantovano državljanstvo za djecu migranata bez dokumenata rođenih u Sjedinjenim Državama.

Neki materijali za ovaj članak došli su od The Associated Pressa i Reutersa.

Zelenski kaže da bi Trump mogao da okonča rat u Ukrajini samo ako se Kijev uključi u pregovore

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski: (Foto: Tetiana Dzhafarova/AFP)
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski: (Foto: Tetiana Dzhafarova/AFP)

Američki predsjednik Donald Trump mogao bi ispuniti svoje obećanje da će okončati rat u Ukrajini, ali samo ako uključi Kijev u bilo kakve razgovore, rekao je u subotu predsjednik Volodimir Zelenski.

Zelenski je također rekao da su uvjeti bilo kakvog dogovora koji bi mogli nastati pod Trumpom još uvijek nejasni - a možda čak ni samom Trumpu - jer ruski predsjednik Vladimir Putin nema interesa da okonča rat.

Trump, koji je preuzeo dužnost u ponedjeljak, obećao je tokom svoje predizborne kampanje da će okončati rat u prva 24 sata u Bijeloj kući, ne govoreći kako. Saradnici su od tada sugerirali da bi dogovor mogao potrajati mjesecima.

Završetak rata ne bi bio moguć osim ako Trump ne uključi samu Ukrajinu u bilo kakve pregovore, rekao je Zelenski.

"U suprotnom neće uspjeti. Jer Rusija ne želi da okonča rat, dok Ukrajina želi da ga okonča", rekao je on.

U odvojenom intervjuu emitovanom kasnije u subotu, Zelenski je rekao da vjeruje da Trump zaista želi da vidi kraj rata.

"Za sada ne znamo kako će se to dogoditi jer ne znamo detalje", rekao je Zelenski italijanskoj novinarki Ceciliji Sala, koja je puštena ovog mjeseca iz pritvora u Iranu u kojem je provela 21 dan.

"Vjerujem da sam predsjednik Trump ne zna sve detalje. Jer, rekao bih, mnogo toga zavisi od toga kakav pravedni mir možemo postići. I da li Putin u principu želi da zaustavi rat. Vjerujem da ne želi to", rekao je Zelenski.

Trump je izrazio spremnost da razgovara s Putinom o okončanju rata, za razliku od odlazeće administracije Joea Bidena, koji je izbjegavao ruskog lidera.

Kijev, dugo zabrinut zbog mogućnosti da će o njegovoj sudbini odlučivati veće sile bez njegovog učešća, navodi da radi na organizovanju sastanka između Zelenskog i Trumpa.

Zelenski je rekao da vjeruje da bi evropski saveznici također trebali biti uključeni u sve buduće mirovne pregovore.

"Što se tiče rasporeda pregovora: Ukrajina, stvarno se nadam da će Ukrajina biti tamo, Amerika, Evropa i Rusi", rekao je Zelenski.

Trump kaže da bi Jordan i Egipat trebali prihvatiti više Palestinaca iz Gaze

Kamioni pomoći u Gazi nakon prekida vatre između Izraela i Hamasa, Rafah, 25. januar 2025. (Foto: REUTERS/Hatem Khaled)
Kamioni pomoći u Gazi nakon prekida vatre između Izraela i Hamasa, Rafah, 25. januar 2025. (Foto: REUTERS/Hatem Khaled)

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u subotu da bi Jordan i Egipat trebali prihvatiti više Palestinaca iz Gaze, gdje je izraelski vojni napad izazvao tešku humanitarnu situaciju i ubio desetine hiljada ljudi.

Na pitanje da li je ovo privremena ili dugoročna sugestija, Trump je rekao: "Može biti i jedno i drugo".

Washington je prošle godine rekao da se protivi nasilnom raseljavanju Palestinaca. Grupe za ljudska prava i humanitarne agencije mjesecima su izražavale zabrinutost zbog situacije u Gazi, jer je rat raselio gotovo cijelo stanovništvo i doveo do gladi.

Washington se također suočio s kritikama zbog podrške Izraelu, ali je zadržao podršku svom savezniku, rekavši da pomaže Izraelu u odbrani od militantnih grupa koje podržava Iran, kao što su Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i Huti u Jemenu.

Trump je u subotu razgovarao sa jordanskim kraljem Abdullahom.

"Rekao sam mu da bih volio da preuzmeš više jer trenutno gledam cijeli pojas Gaze i tu je nered, pravi je nered. Volio bih da uzme ljude", rekao je Trump, koji je uzeo uredu 20. januara, rekao je o svom subotnjem razgovoru sa jordanskim kraljem Abdulahom.

"Volio bih da Egipat uzme ljude", rekao je Trump novinarima, dodajući da će u nedjelju razgovarati s egipatskim predsjednikom Abdelom Fattahom al-Sisijem.

Stanovništvo palestinske enklave prije početka rata između Izraela i Gaze bilo je oko 2,3 miliona.

"Ggotovo sve je srušeno i ljudi tamo umiru, pa bih radije uključio neke arapske nacije i izgradio kuće na drugoj lokaciji gdje bi možda mogli živjeti u miru za promjenu", rekao je Trump.

New York: Rasprava oko zahtjeva da se zabrane maske za lice u javnosti

New York: Rasprava oko zahtjeva da se zabrane maske za lice u javnosti
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:03 0:00

Pozivi na zabranu maski za lice u javnosti izazivaju debatu u New Yorku. Pristalice kažu da bi to moglo suzbiti kriminal u podzemnoj željeznici, dok kritičari tvrde da ugrožava građanske slobode. Izvještava Aron Ranen.

State Department zamrzava nova sredstva za gotovo sve američke programe pomoći širom svijeta

Američki državni sekretar Marco Rubio
Američki državni sekretar Marco Rubio

State Department je u petak naredio potpuno zamrzavanje novih sredstava za gotovo svu američku stranu pomoć, čineći izuzetke za hitne programe hrane i vojnu pomoć Izraelu i Egiptu.

Naredba prijeti brzim zaustavljanjem mnogih od milijardi dolara u globalnim projektima koje finansiraju SAD za podršku zdravstvu, obrazovanju, razvoju, obuci za posao, borbi protiv korupcije, pomoći sigurnosti i drugim naporima.

SAD pružaju više strane pomoći na globalnom nivou nego bilo koja druga zemlja, oko 60 milijardi dolara u 2023, ili oko 1% budžeta SAD-a.

Naredbom državnog sekretara Marca Rubija, dostavljenoj američkim ambasadama širom svijeta, posebno je izuzela hitne prehrambene programe, poput onih koji pomažu da u prehrani miliona ljudi u rastućoj gladi u zaraćenom Sudanu.

U depeši se navodi izvršenje uredbe o zamrzavanju pomoći koju je predsjednik Donald Trump potpisao u ponedjeljak.

Ali uredba od petka posebno je razočarala humanitarne službenike jer nije uključila posebno izuzeće za zdravstvene programe koji spašavaju živote, kao što su klinike i programi imunizacije.

Globalno priznat program za borbu protiv HIV-a, Predsjednikov Plan hitne pomoći za pomoć AIDS-u, bio je među onima koji su uključeni u zamrzavanje potrošnje, koje bi trebalo trajati najmanje tri mjeseca. Poznat kao PEPFAR, program je zaslužan za spašavanje 25 miliona života, uključujući živote 5,5 miliona djece, budući da ga je pokrenuo republikanski predsjednik George W. Bush.

U Ujedinjenim narodima, zamjenik glasnogovornika Farhan Haq rekao je: "Ovo su bilateralne odluke, ali svejedno očekujemo da one nacije koje imaju sposobnost izdašno financiraju razvojnu pomoć."

Dok je Rubiova naredba izuzela vojnu pomoć saveznicima Izraelu i Egiptu od zamrzavanja, nije bilo naznaka sličnog izuzeća koje bi omogućilo vitalnu vojnu pomoć SAD-a Ukrajini.

Bidenova administracija izgurala je vojnu pomoć Ukrajini prije odlaska s dužnosti zbog sumnje hoće li je Trump nastaviti. Ali još uvijek postoji oko 3,85 milijardi dolara sredstava koje je odobrio Kongres za sve buduće isporuke oružja Ukrajini i sada je na Trumpu da odluči hoće li ih potrošiti ili ne.

Opsežnim zamrzavanjem započinje provedba obećanja Trumpa i drugih republikanaca da će srušiti američke programe pomoći.

Također u petak, agencija State Departmenta koja nadgleda izbjeglice i preseljenje poslala je smjernice agencijama za preseljenje s kojima radi, rekavši da moraju odmah "obustaviti sav posao" u okviru strane pomoći koju su primali. Iako je u uputama bilo malo jasnoće, obavještenje sugerira da bi agencije za preseljenje koje rade s izbjeglicama, uključujući Afganistance koji su stigli sa posebnim imigrantskim vizama, možda morali privremeno obustaviti svoj rad.

Očekuje se da će u narednih mjesec dana biti postavljeni standardi za reviziju cjelokupne strane pomoći kako bi se osiguralo da ona bude "usklađena sa vanjskopolitičkom agendom predsjednika Trumpa", navodi se u depeši. A u roku od tri mjeseca očekuje se da će revizija cijele vlade biti dovršena naknadnim izvještajem koji će se izraditi kako bi Rubio dao preporuke predsjedniku.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG