Dodikovo pismo kao replika na čestitku
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik uputio je pismo predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trumpu kao reakciju u povodu čestitke iz Washingtona za Dan državnosti BiH.
Dodik šefu Bijele kuće ponavlja da “Srbi kao konstitutivni narod u BiH, Republika Srpska kao enitet i ja osobno ovaj dan ne doživlјavamo Danom državnosti, niti je taj dan reguliran bilo kakvom relevantnom odlukom kao praznik. Druga dva naroda unutar BiH taj praznik baštine iz vremena komunizma, dok ga Srbi ne doživlјavaju praznikom” stoji u saopćenju iz Dodikova ureda.
On je optužio za , kako je istaknuo ” konfuziju oko praznika staru američku administraciju”.
Milorad Dodik pohvalio je Trumpa za politiku koju vodi u svijetu, te izrazio “ uvjerenje da će pod Trumpovim vodstvom Amerika biti još moćnija i prosperitetnija zemlјa”.
Američkom predsjedniku je napisao da se zalaže za što“skorije pristupanje BiH Europskoj uniji, i da nikakva odluka o učlanjenju u NATO nije donesena”, jer se on i Republika Srpska zalažuza vojnu neutralnost BiH, te da se “NATO duboko miješao u rat u BiH i bombardirao Srbe u Republici Srpskoj”.
Milorad Dodik nalazi se na američkoj “crnoj listi” pojedinaca kojima je zabranjen ulazak u Sjedijene Države.
Džaferovićevo pismo kao replika Dodiku
Pismo koje je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik uputio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trumpu ne predstavlja stav Predsjedništva Bosne i Hercegovine, niti odslikava zvaničnu politiku Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz ureda člana BiH Predsjedništva Šefika Džaferovića.
“Pismo se može posmatrati jedino i isključivo kao pojedinačni stav Milorada Dodika” i u njemu se, ističe Džaferović, iznosi nekoliko proizvoljnih i netačnih ocjena.
“Navedeno je da 25. novembar Dan državnosti Bosne i Hercegovine nije „regulisan bilo kakvom relevantnom odlukom kao praznik“, što je netačno, kaže se u pismu.
“Dejtonskim mirovnim sporazumom je predviđen kontinuitet pravnih propisa Republike Bosne i Hercegovine, sve dok Parlamentarna skupština BiH po nekom pitanju ne odluči drugačije. Budući da to do danas u slučaju zakona o praznicima nije urađeno, moraju se primjenjivati zakoni koji su važili u Republici Bosni i Hercegovini. To znači da se 1. mart zakonski obilježava kao Dan nezavisnosti, a 25. novembar kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine. To je svojom odlukom 2017. godine potvrdio i Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Stoga nepriznavanje ovih praznika predstavlja kršenje zakona.
U pismu je navedeno i da Bosna i Hercegovina nije donijela „nikakvu odluku o učlanjenju u NATO-u“.
I to je netačno. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojila je 28. septembra 2005. godine Zakon o odbrani, u čijem članu 84. se jasno i precizno navodi: „Parlamentarna skupština, Vijeće ministara, Predsjedništvo, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provest će potrebne aktrivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a“ stoji u pismu člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferović.