MAJAMI - „Mrzim da mi je hladno“, kaže Keti Bonini koja je odrasla u Pensilvaniji, ali se preselila na Floridu 2011. „Svi vole sunce i palme.“
Sa tim se slaže i Nensi Sajks Klajn, gradonačelnica mjesta Sveti Avgustin.
"Mi sebe nazivamo sunčanom državom i mislim da to pravi veliku razliku", kaže Sajks Klajn u odgovoru na pitanje zašto se ljudi sele na Floridu. „Mislim da je ključ u ovom divnom vremenu, zracima sunca".
Florida je poznata po tome što privlači starije, penzionisane Amerikance.
Ali, više od 700.000 ljudi, nevezano za godine, preselilo se tamo između 1. aprila 2020. i 1. jula 2022. To je bilo tokom pandemije kovida kada su mnogi radili od kuće i mogli da žive gdje god žele.
Ekonomista Šon Snejt kaže da postoje i drugi faktori, osim lijepog vremena, koji privlače ljude na Floridu, uključujući tržište rada i činjenicu da se, za razliku od većine američkih država, na Floridi ne plaća državni porez na dohodak.
„U zavisnosti od toga odakle dolazite, to može biti dodatnih 8, 9, 10 odsto vaše plate koju možete da zadržite, a koja je prethodno otišla za plaćanje državnih ili drugih lokalnih poreza“, kaže Snejt, profesor ekonomije na Univerzitetu Centralne Floride.
Analiza podataka popisa pokazuje da ljudi unutar SAD, koji se presele na Floridu, najčešće dolaze iz Njujorka, Džordžije, Ohaja, Pensilvanije i Kalifornije.
„Vrijeme je bilo da odemo iz Kalifornije, gdje se dešavaju šumski požari i visoki su troškovi života", kaže stanovnik Floride Aron Den, koji se preselio sa Zapadne obale u maju 2021. tokom pandemije. On se bavi nekretninama.
„Ovdje možete dobiti mnogo više za svoj dolar, niži su porezi. Mislim da su niži troškovi života veoma atraktivni, kao i prilike za rast".
Čak i prije pandemije, skoro dvije trećine ljudi koji su živjeli na Floridi dolazilo je iz drugih država. Petina od tog broja došla je iz inostranstva - Centralne i Južne Amerike, Kariba.
Ali, rast stanovništva može sa sobom donijeti i poskupljenje života u "sunčanoj državi".
Prosječna cijena kuće na Floridi porasla je za 14% u protekloj godini, u poređenju sa prosekom na nivou SAD od 8,7%, pokazuju podaci kompanije za tržište nektretnina Zilou.
„Florida je bila jeftino mjesto za kupovinu kuće i za život, ali to je sve manje slučaj. I to će biti jedan od problema sa kojim ćemo se suočavati u budućnosti", kaže profesor Snejt.
Šeron Vuten, agentkinja za nekretnine, je rodom sa Floride. Ona kaže da su vremenom zasadi narandži ustupili mjesto stambenim zgradama.
„Mnogo se promijenilo. Poljoprivredno zemljište je nestalo. Mislim da je u redu ako vodimo računa o našim prirodnim resursima i ako ne rastemo prebrzo. I ako smo izbirljivi oko toga šta gradimo".
Ali, konstatuje da je ubrzani razvoj mnogima pozitivno uticao na život.
„Moja majka i baka sada imaju priliku da kupuju, idu na predstave i u restorane, to ranije nisu mogle. To im je otvorilo novi svijet".
Profesor Snejt ocjenjuje da da, što se ekonomije tiče, rast stanovništva znači samo dobre vijesti.
„Svakom novom domaćinstvu koje se preseli na Floridu treba mjesto za život, potrebna im je hrana, medicinska njega, njihovoj dejci, ako je imaju, treba školovanje i slično. Potrebne su im sve stvari koje potrošači kupuju. Više ljudi generiše veću ekonomsku aktivnost", kaže ekonomista.
Florida je treća država po broju stanovnika u SAD.
Ljudi se tamo sele od 1950-ih, kada su klima uređaji postali svima dostupni, i taj trend ne popušta.
