Sve se svodi na rusku nagu i prioritete.
Uz većinu svojih vojnih hitnih ofanziva unutar Ukrajine, čini se da Kremlj za sada nema dovoljno rezervi da protjera kijevske snage.
Čini se da predsjednik Vladimir Putin ne gleda na napad – ili barem ostavlja takav utisak – kao na dovoljno ozbiljnu prijetnju da bi opravdao povlačenje trupa iz regiona Donbasa na istoku Ukrajine, njegove prioritetne mete.
„Putinov fokus je na kolapsu ukrajinske države, za koji veruje da će automatski učiniti bilo kakvu teritorijalnu kontrolu irelevantnom“, napisala je Tatjana Stanovaja, viši saradnik u Carnegie Russia Eurasia Center.
Putinovi prioriteti
Mjesecima nakon što je pokrenuo invaziju u punom obimu 2022. godine, Putin je ilegalno anektirao ukrajinske regije Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson kao dio ruske teritorije, a njihovo potpuno zauzimanje je bio glavni prioritet. On je u junu izjavio da Kijev mora povući svoje snage iz dijelova onih regija koje kontroliše kao uslov za mirovne pregovore, što je zahtjev koji Ukrajina odbija.
„U rasporedu snaga u susret ukrajinskom upadu, Rusija čini sve što može da izbjegne izvlačenje jedinica iz vlastite ofanzive u Donbasu“, rekao je Nigel Gould-Davies iz Međunarodnog instituta za strateške studije. “Rusija trenutno procjenjuje da može obuzdati prijetnju na svom tlu bez ugrožavanja svog najvažnijeg cilja u Ukrajini.”
Čak i dok su ukrajinske snage prodirale u Kursk 6. avgusta, ruske trupe su nastavile polako napredovati oko strateškog grada Pokrovska i drugih dijelova oblasti Donjecka.
„Rusija je veoma zainteresovana da nastavi napade na Pokrovsk i da ne oduzima resurse od Pokrovska za Kursk“, rekao je Niko Lange, viši saradnik u Vašingtonskom Centru za analizu evropske politike.
Za razliku od Pokrovska, gdje su ukrajinske snage izgradile opsežna utvrđenja, drugi dijelovi Donjecka koji su još uvijek pod ukrajinskom kontrolom su manje zaštićeni i mogli bi biti znatno ranjiviji na rusku navalu ako Pokrovsk padne.
Govoreći o Kursku na televizijskim sastancima sa zvaničnicima, Putin je opisao upad kao pokušaj Kijeva da uspori rusku kampanju u Donjecku. Rekao je da se rusko napredovanje tamo samo ubrzalo uprkos događajima u Kursku.
Pritiskajući Ukrajinu da ispuni njegove zahtjeve, Rusija je također pokrenula stalnu salvu dalekometnih udara na elektroenergetsku mrežu. Napad u ponedjeljak na energetske objekte bio je jedan od najvećih i najrazornijih u ratu, uključivao je preko 200 projektila i bespilotnih letjelica i izazvao široko rasprostranjene nestanke struje. U njemu su istaknute rupe u vazdušnoj odbrani Ukrajine koje se protežu između snaga koje štite frontove, kao i infrastrukture.
Umanjivanje upada
Usredsređen na osvajanje četiri ukrajinska regiona, Putin je pridavao malo značaja napadu Kijeva na Kursk.
"Umjesto da okuplja stanovništvo protiv prijetnje domovini, Kremlj želi umanjiti značaj upada", rekao je Gould-Davies iz londonskog IISS-a.
Suočena sa realnošću okupacije ruske teritorije, državna propagandna mašina pokušala je odvratiti pažnju od očiglednog vojnog neuspjeha fokusirajući se na napore vlade da pomogne preko 130.000 stanovnika raseljenih iz svojih domova.
Mediji pod državnom kontrolom su napad na Kursk označili kao dokaz agresivnih namjera Kijeva i još jedan dokaz da je Rusija opravdano izvršila invaziju na Ukrajinu 24. februara 2022. godine.
Stanovaya je napomenula da, iako bi mnogi stanovnici Kurska mogli biti ljuti na Kremlj, cjelokupno raspoloženje širom zemlje moglo bi zapravo favorizirati vlasti.
"Iako je to svakako udarac reputaciji Kremlja, malo je vjerovatno da će izazvati značajan porast društvenog ili političkog nezadovoljstva među stanovništvom", rekla je ona. “Ukrajinski napad bi zapravo mogao dovesti do okupljanja oko zastave i porasta antiukrajinskih i antizapadnih osjećaja.”
Ograničeni odgovor Kremlja
Glavni ukrajinski vojni oficir, general Oleksandr Sirski, rekao je da njegove snage kontrolišu skoro 1.300 kvadratnih kilometara i oko 100 naselja u regionu Kursk, tvrdnju koja se ne može nezavisno potvrditi.
S obzirom da je borbena situacija u Kursku bila u toku, za razliku od statičnih linija fronta u Donjecku, ukrajinske jedinice mogle bi lutati regionom bez uspostavljanja trajnog prisustva u mnogim naseljima za koja tvrde.
Posmatrači kažu da Rusija nema dovoljno dobro koordinisanih resursa da juri ukrajinske snage u Kursku.
"Napori Moskve da se suprotstavi novoj ukrajinskoj ofanzivi izgleda da su ograničeni na slanje jedinica iz cijele Rusije, uključujući dio milicije i neregularnih snaga", rekao je Ben Barry, viši saradnik za kopneno ratovanje u IISS-u, u komentaru.
Do upada na Kursk, Putin se suzdržavao od korištenja regruta u ratu kako bi izbjegao reakciju javnosti. Mladi regruti regrutovani za obaveznu jednogodišnju službu služili su van fronta, a oni koji su bili raspoređeni da štite granicu u regiji Kursk postali su lak plijen za ukrajinske mehanizovane pješadijske jedinice. Stotine je zarobljeno, a 115 je razmijenjeno za ukrajinske trupe tokom vikenda.
Komentatori su primijetili da Putin također oklijeva da pozove još rezervista, plašeći se domaće destabilizacije, poput onoga što se dogodilo kada je naredio veoma nepopularnu mobilizaciju od 300.000 ljudi kao odgovor na ukrajinsku kontraofanzivu 2022. Stotine hiljada pobjeglo je iz Rusije kako bi izbjegli slanje u borbu.
Od tada je Kremlj pojačao svoje snage u Ukrajini dobrovoljcima koje su privukle relativno visoke plate, ali je taj priliv oslabio posljednjih mjeseci.
Potrebno je desetine hiljada vojnika da bi se u potpunosti izbacile ukrajinske snage, koje se procjenjuju na 10.000, koje koriste guste šume regije kao zaklon.
Očigledno da joj nedostaju resursi za tako ogromnu operaciju, Rusija se za sada fokusirala na zaustavljanje dubljeg ukrajinskog napretka zatvaranjem puteva i gađanjem kijevskih rezervi – taktika koja je bila djelimično uspješna.
Ukrajina je u međuvremenu zbunila rusku vojsku uništavajući mostove preko rijeke Sejm, poremetivši logistiku nekih ruskih jedinica u regionu i stvarajući uslove za uspostavljanje džepa kontrole.
Lange je predvidio da bi ukrajinske trupe mogle iskoristiti rijeku za stvaranje tampon zone.
"Očekivao bih da Ukrajinci pronađu još nekoliko tačaka zagušenja ruske logistike i infrastrukture, ne nužno samo mostova, i da ih uzmu pod kontrolu", rekao je.
Rizici za Ukrajinu
Zauzimanjem dijela ruske teritorije, Ukrajina je osramotila Kremlj i preoblikovala bojno polje. Ali skretanje nekih od najsposobnijih snaga zemlje sa istoka je kocka za Kijev.
"Sve ovo nosi značajan rizik, posebno ako pokušaj preopterećenja ruskih snaga rezultira preopterećenjem manjih ukrajinskih snaga", kaže Barry iz IISS-a.
Pokušaj stvaranja uporišta u Kursku dodatno bi produžio liniju fronta dugu više od 1.000 kilometara, dodajući izazovima s kojima se suočavaju ukrajinske snage s manjkom posade i oružjem. Odbrana pozicija unutar Rusije izazvala bi ozbiljne logističke probleme, a proširene linije snabdijevanja postale bi lake mete.
„Ruski sistem je veoma hijerarhijski i krut, tako da im je uvek potrebno dosta vremena da se prilagode novoj situaciji“, rekao je Lange, „ali ćemo morati da vidimo kako Ukrajina može da se održi tamo, kada se Rusija prilagodi i dođe punom snagom.”
