Generalni direktor WHO Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je da udisanje zagađenog vazduha povećava rizik od dobijanja upale pluća, astme i hronične opstruktivne bolesti pluća, kao i drugih nezaraznih oboljenja kao što su srčane bolesti, moždani udar ili razne vrste raka.
"Zagađenje vazduha je prijetnja zdravlju u svim zemljama, ali posebno za ranjive grupe u zemljama sa malim i srednjim primanjima, u kojima je vazduh loš zbog urbanizacije i brzog ekonomskog razvoja, baš kao i zagađenje vazduha u stanovima i kućama kojem doprinosi kuhanje, grijanje i osvjetljavanje", rekao je Ghebreyesus.
Od posljednjeg izvještaja WHO 2005. godine, pojavili su se novi dokazi koji pokazuju da na zdravlje ljudi negativno utiču manje koncentracije otrovnih supstanci u vazduhu nego što se ranije vjerovalo.
Kao posljedica toga, WHO je preporučio niže nivoe pet ključnih zagađivača u vazduhu, uključujući azotdioksid, sumpordioksid i ugljenmonoksid.
Maria Neira, direktorica Odsjeka WHO za zaštitu prirodne sredine, klimatske promjene i zdravlje, kaže da će prelazak na čistiju energiju popboljšati zdravlje ljudi i ublažiti globalno zagrijavanje.
"Prelazak na obnovljive i čiste izvore energije imaće veoma pozitivan uticaj na smanjenje ispuštanja gasova koji izazivaju efekat staklene bašte i smanjenje zagađenja vazduha", rekla je ona i zaključila. "I jedno i drugo su ključni za naše zdravlje".
Osim poboljšanja zdravlja i spašavanja života, smanjenje zagađenja vazduha moglo bi da ima i enormne ekonomske koristi.
Svjetska banka procjenjuje da globalni troškovi za liječenje problema povezanih sa zagađenjem prirodne okoline iznose oko 5.700 milijardi dolara godišnje (5,7 biliona).