"Ova zima će se baviti preživljavanjem", rekao je Hans Kluge, regionalni direktor WHO za Evropu.
Kluge je rekao novinarima u ponedeljak: "Napadi na zdravstvenu i energetsku infrastrukturu znače da stotine bolnica i zdravstvenih ustanova više nisu u potpunosti operativne, bez goriva, vode i struje".
Takođe je upozorio na jedinstvene zdravstvene izazove za zemlju, uključujući "respiratorne infekcije kao što su COVID19, pneumonija, grip i ozbiljan rizik od difterije i morbila u nedovoljno vakcinisanoj populaciji".
U svom noćnom obraćanju u ponedeljak, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je pozvao stanovnike Kijeva da štede energiju, a takođe je pozvao stanovnike drugih teško pogođenih oblasti u zemlji da učine isto, uključujući Vinicu, Sumi i Odesu.
"Sistematska šteta po naš energetski sistem od napada ruskih terorista je toliko značajna da svi naši ljudi i preduzeća treba da budu svjesni i da preraspodijele svoju potrošnju tokom dana", rekao je on.
Kako teško zimsko vrijeme stiže u Ukrajinu, Rusija napada ukrajinsku mrežu za prenošenje električne energije i drugu ključnu infrastrukturu iz vazduha, uzrokujući široko rasprostranjene nestanke struje za milione Ukrajinaca.
Ukrajinski državni operater mreže Ukrenergo izvijestio je da 40 odsto Ukrajinaca ima poteškoća zbog oštećenja najmanje 15 glavnih energetskih čvorišta širom zemlje, prenosi AP.
U Hersonu i susjednoj oblasti oko Nikolajeva, ukrajinske vlasti pozivaju civile da se evakuišu, strahujući da je oštećenje infrastrukture nedavno oslobođenih oblasti previše teško da bi ljudi mogli da izdrže predstojeću zimu.
Stanovnicima dva južna regiona, koje su ruske snage redovno granatirale posljednjih mjeseci, savjetovano je da se presele u bezbjednije oblasti u centralnim i zapadnim dijelovima zemlje, rekla je potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk.
Vlada će obezbijediti prevoz, smještaj i medicinsku njegu, rekla je ona.
Evakuacije su uslijedile više od nedelju dana nakon što je Ukrajina oslobodila grad Herson i oblasti oko njega. Oslobađanje te oblasti označilo je veliki dobitak na bojnom polju, dok evakuacije sada naglašavaju poteškoće sa kojima se zemlja suočava nakon teškog ruskog granatiranja njene energetske infrastrukture.
Vojna pomoć NATO
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg u ponedeljak je zatražio od članica NATO da pojačaju vojnu podršku Ukrajini kako bi se obezbijedio najbolji ishod za tu zemlju kao "suverenu, nezavisnu, demokratsku naciju u Evropi".
"Moramo da shvatimo da će se ovaj rat najvjerovatnije završiti u nekoj fazi — za pregovaračkim stolom. Ali takođe znamo da ishod tih pregovora u potpunosti zavisi od snage na bojnom polju", rekao je Stoltenberg na sastanku Parlamentarne skupštine NATO u ponedeljak u Madridu.
On je rekao da Alijansa mora da uloži više novca u odbranu Ukrajine.
"Moramo da zapamtimo da se cijena koju plaćamo mjeri novcem, a cijena koju plaća Ukrajina mjeri se životima, u krvi, svakog dana, i naša je obaveza da ih podržavamo".
On je napomenuo da je odbrana Ukrajine odbrana demokratije. "Ako dozvolimo [ruskom predsjedniku Vladimiru] Putinu da pobijedi", rekao je on, "svi ćemo morati da platimo mnogo veću cijenu. Autoritarni režimi širom svijeta će naučiti da mogu da dobiju ono što žele grubom silom".
Stoltenberg je rekao da će do kraja godine NATO potrošiti više od 350 milijardi dolara na odbranu od 2014. NATO, kako je rekao, mora da ojača svoju vojnu infrastrukturu u Evropi i da finalizira ulazak Finske i Švedske u Alijansu.
Stoltenberg je pozdravio vojno napredovanje Ukrajine protiv trupa Moskve, ali je upozorio da bi bila greška potcjenjivati vojnu moć Ruske Federacije.
"Ona zadržava značajne vojne kapacitete i veliki broj trupa. Rusija je voljna da pretrpi značajne žrtve i spremna je da nanese užasne patnje ukrajinskom narodu. Videli smo bespilotne letjelice i projektile kako pogađaju ukrajinske gradove, civile i kritičnu infrastrukturu", rekao je on.
Obraćajući se skupštini putem video linka, Zelenski je istakao značaj vojne i finansijske podrške NATO-a Ukrajini i pozvao Alijansu da poželi dobrodošlicu Ukrajini u EU i NATO.
"Zajednička akcija je ono što čini istinsko stvaranje mira", rekao je on.
Ukrajinski predsjednik je pozvao članice NATO da garantuju zaštitu od "ruskih sabotaža" u nuklearnim objektima.
Nuklearni strahovi
Rusija i Ukrajina su u ponedjeljak razmjenjivale krivicu za najmanje desetak eksplozija u ukrajinskoj nuklearnoj elektrani Zaporožje, koja je potpala pod rusku kontrolu nedugo nakon što je Moskva izvršila invaziju na Ukrajinu 24. februara.
U saopštenju od ponedeljka, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) potvrdila je da nema neposredne zabrinutosti za nuklearnu bezbjednost ili bezbednost u nuklearnoj elektrani Zaporožje u Ukrajini koju drži Rusija. Ključna oprema ostala je netaknuta uprkos teškom granatiranju objekata tokom vikenda koje je izazvalo veliku štetu, saopštila je agencija za atomsku energiju nakon što su njeni stručnjaci obišli lokaciju.
Generalni direktor IAEA Rafael Grosi opisao je granatiranje kao još jednu "šetnju po ivici noža" za najveću evropsku nuklearnu elektranu.
Nivoi radijacije na lokaciji su ostali normalni i nije bilo izvještaja o žrtvama.
Spoljna napajanja elektrane, koja su bila više puta u prekidu tokom sukoba, takođe nisu pogođena.
"Iako nije bilo direktnog uticaja na ključne nuklearne bezbjednosne sisteme u elektrani, granatiranje im se opasno približilo. Govorimo o metrima, a ne kilometrima", rekao je Grosi.
"Ko god da granatira nuklearnu elektranu u Zaporožju, preuzima ogromne rizike i kocka se sa životima mnogih ljudi".
U izveštaju su korištene neke informacije agencija AP, Reuters i AFP.
