Jedan od načina da se panika spriječi su pravovremene i tačne informacije, a u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, Aleksandra Kuzmanović kao menadžerka društvenih mreža svakodnevno se bori da ljudi širom svijeta budu dobro informisani putem socijalnih medijia. Za Glas Amerike ekskluzivno govori iz sjedišta te organizacije u Ženevi.
"Trenutno, od kada je epidemija koronavirusa počela, ono sa čim se mi susrećemo u SZO i uopšte globalni trend jeste, ono kako je mi zovemo “infodemija”, odnosno poplava informacija koje nisu uvijek pravovremene i tačne. Samim tim to predstavlja izazov, ali i rizik za druge mjere koje nadležni organi preduzimaju kako bi se spriječilo širenje epidemije".
Aleksandra Kuzmanović kaže da u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji na više načina pokušavaju da spriječe širenje dezinformacija, a jedan od glavnih je saradnja sa kompanijama društvenih mreža da bi se obezbijedio pristup pravovremenim i tačnim informacijama svim ljudima širom svijeta.
"Drugi način, kako se mi služimo društvenim mrežama kao alatima, jeste da osluškujemo šta su najveće brige ljudi širom svijeta u njihovim zajednicama kada je u pitanju ova epidemija. Isto tako, dezinformacije koje se šire, kako bismo mi onda mogli da odgovorimo na iste, sa stanovišta nauke i podataka koji su trenutno dostupni".
Od kad je počela epidemija koronavirusa, Svjetska zdravstvena organizacija pojačala je saradnju sa administratorima društvenih mreža. Aleksandra Kuzmanović kaže da je prva mjera koju su zajednički preduzeli bila da usmjere korisnike koji traže informacije o koronavirusu na njihovim platformama, da budu usmjereni ili na sajt SZO, na kanale te organizacije na društvenim mrežama, ili ka nadležnim institucijama u državi u kojima se oni nalaze.
"Neke platforme sada imaju čitave stranice sa najnovijim vijestima o ovoj epidemiji, koje dolaze ili od SZO ili od nadležnih institucija u državi, tako da, rekla bih da je širok spektar digitalnih alata pokrenut tokom ove epidemije da se obezbijede pravovremene i tačne informacije ljudima širom svijeta", ističe Aleksandra Kuzmanović.
A tu je i saradnja sa društvenim mrežama da se prevaziđu i jezičke barijere.
"Kako su osnovne informacije koje mi imamo na engleskom jeziku, prevode se na lokalne jezike kako bi se izbeglo nerazumijevanje u prevođenju određenih informacija, jer ono što je najvažnije sada jeste da ljudi sada imaju tačne informacije kako da zaštite sebe i svoje najdraže od širenja daljeg ovog virusa".
Ono što karakteriše ovu epidemiju je širenje panike. Aleksandra Kuzmanović objašnjava kako se ljudi koji rade na kanalima društvenih mreža bore protiv toga.
"Panika, a pored panike, diskriminacija i stigma su nažalost nuspojava ove poplave informacija koju mi vidimo na društvenim mrežama. Ali opet, sa moje tačke gledišta, ovo jeste veliki problem sa kojim se mi borimo, ali se trudimo da koristimo prednosti koje nam digitalne tehnologije danas pružaju, a to jeste da komuniciramo sa širom javnošću širom svijeta o tome kako oni mogu sebe da zaštite".
Preporuka je da ljudi budu pažljivi kada traže informacije o koronavirusu na internetu.
