Izdvojeno
Halil Lagumdžija, sudija Suda BiH, novi je predsjednik VSTV-a
Halil Lagumdžija, sudija Državnog suda, imenovan je na čelo Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) na današnjoj sjednici.
Lagumdžija se nakon izbora za predsjednika zahvalio kolegama na ukazanom povjerenju.
“Rekao sam i ostajem pri tome, i da je rezultat bio drugačiji, da bih nastavio raditi u Vijeću u punom kapacitetu i dao bih sve od sebe da sarađujem sa predsjednikom. Očekujem od svih članova Vijeća da razmišljaju na način kao što sam ja sada rekao i obaćavam da ću uložiti maksimum – i ljudske i stručne kapacitete da ovo Vijeće radi kako je to propisano Zakonom i podzakonskim aktima”, kazao je Lagumdžija.
On je tokom prihvatanja kandidature kazao kako smatra da je dovoljno upoznat sa svim što se radi, te da će mu radno i životno iskustvo dati mogućnost „da radim kvalitetno“.
„Pozvat ću sve kolege, članove VSTV-a da ubuduće radimo kao tim“, kazao je Lagumdžija.
On je u VSTV izabran umjesto bivšeg člana Dragomira Vukoja. Kako se navodi u njegovoj biografiji na stranici Suda, nakon što je diplomirao na Pravnom fakultetu u Sarajevu, Lagumdžija je počeo raditi u firmi “Poliester” Priboj- Srbija.
Od 1994. godine bio je potpredsjednik i predsjednik Izvršnog odbora okruga Goražde, a 1995. godine imenovan je na dužnost sudije Okružnog vojnog suda Goražde. Od 1996. godine do 2010. godine bio je sudija Kantonalnog suda Goraždu, nakon čega je imenovan za sudiju Suda BiH.
Kako je kazala Duška Bogojević, članica tročlane komisije za izbor novog rukovodstva Vijeća, drugi kandidat Srđan Forca je imao glas manje u drugom krugu od Lagumdžije, odnosno sedam glasova.
Komisiju za izbor predsjednika i potpredsjednika osim Bogojević, čine Davor Martinović i Lejla Hadžić. Funkciju predsjedavajuće obavlja Amila Kunosić.
Za kandidata je bila predložena i Biljana Simeunović, koja nije prošla u drugi krug glasanja.
Za kandidata za predsjednika bila je predložena i Sanela Gorušanović – Butigan, kooj je izglasan prestanak ovlaštenja predsjedavajuće.
Gorušanović – Butigan se zahvalila na kandidaturi, te kazala kako je nakon pripremnog sastanka odlučila da ne želi biti kandidat.
Novo rukovodstvo izabrano je nakon ostavke ranijeg predsjednika Milana Tegeltije. On je u decembru 2020. godine podnio ostavku na funkciju predsjednika i člana Vijeća.
Nakon predloženih kandidata za predsjednika VSTV-a, vodila se rasprava o tome da li kandidati trebaju prezentirati svoj ekspoze.
Predsjedavajuća Kunosić je kazala kako se ranije mogla razmatrati opcija predstavljanja kandidata, ali da je sada kasno i neprimjereno, nakon čega je započeo izbor predsjednika.
Izabrane i nove potpredsjednice
Odlukom Vijeća na mjesto potpredsjednica izabrane su Sanela Gorušanović – Butigan i Biljana Simeunović.
Gorušanović – Butigan je za poziciju potpredsjednice predložila Berina Alihodžić, koja je ranije pojasnila kako je kod nje vidjela veliki entuzijazam, pojašnjavajući kako je ona ona došla iz velikog suda, Općinskog suda u Sarajevu.
“Prva dolazi na posao, a zadnja odlazi. Neopterećena je od bilo čega. Nova je članica i dolazi bez paske sa velikog suda”, pojasnila je Alihodžić svoj prijedlog.
Gorušanović-Butigan je sutkinja Općinskog suda u Sarajevu. Za člana VSTV-a BiH izbrana je u junu 2020. godine iz reda sudija kantonalnih i općinskih sudova Federacije Bosne i Hercegovine, nakon čega je imenovana i za potpredsjednicu ovog tijela.
Na sjednici VSTV-a u decembru 2020. godine, nakon ostavke Milana Tegeltije na mjesto predsjednika i člana VSTV-a BiH, Vijeće je donijelo odluku kojom je Gorušanović – Butigan ovlastilo da predstava instituciju, do izbora novog člana Vijeća ispred okružnih i osnovnih sudova Republike Srpske, kako bi Vijeće u punom sastavu moglo pristupiti izboru Predsjedništva VSTV-a BiH.
Drugu izabranu potpredsjednicu, Biljanu Simeunović, tužiteljicu Državnog tužilaštva, također je predložila Alihodžić.
Simeunović je diplomirala na Pravnom fakultetu u Sarajevu 1987. godine, a od 1988. do 1996. godine radila je u Osnovnom sudu u Bijeljini kao pripravnik, stručni saradnik i sudija.
Nakon toga je radila kao advokat u Bijeljini do 2001. godine kada postaje sekretar Vlade Republike Srpske.
Za tužiteljicu Državnog tužilaštva imenovana je 2003. godine. Bila je članica VSTV-a i od 2008. do 2012. godine.
See all News Updates of the Day
Rusija "posmatra" situaciju oko Grenlanda. Evropa oprezno reaguje na Trumpove poruke
Rusija je saopštila da pomno prati situaciju u vezi sa Grenlandom nakon odbijanja novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa da isključi mogućnost vojnih ili ekonomskih mjera u cilju preuzimanja kontrole nad tom teritorijom od Danske.
"Mi posmatramo ovaj prilično dramatičan razvoj situacije, ali za sada, hvala Bogu, [sve ostaje] na nivou izjava", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima u četvrtak.
"Arktička zona je zona naših nacionalnih i strateških interesa. Mi smo prisutni u arktičkoj zoni i tu ćemo biti i dalje", dodao je Peskov.
Ogromna teritorija Grenlanda — od kojih veći dio leži iznad granice arktičkog kruga — zvanično je dio Kraljevine Danske od 1953. godine, iako ostrvo ima svoju vladu.
Nacionalna bezbjednost
Upitan na konferenciji za novinare na Floridi u utorak, Trump je rekao da je Sjedinjenim Državama Grenland potreban iz bezbjednosnih razloga. On je tada odbio da isključi mogućnost upotrebe ekonomskih ili vojnih sredstava za postizanje tog cilja.
"Ljudi zaista ne znaju da li Danska ima ikakvo zakonsko pravo na to. Ali ako imaju, trebalo bi da ga se odreknu jer nam je to potrebno za nacionalnu bezbjednost. To je za slobodan svijet. Govorim o zaštiti slobodnog svijeta", rekao je Trump.
"Imate kineske brodove svuda. Imate ruske brodove svuda. Ne dozvoljavamo da se to događa", dodao je on.
Kao i veći dio Arktika, Grenland se brzo zagrijava. To mijenja geopolitiku regiona, rekla je analitičarka Liana Fix iz Savjeta za spoljne odnose.
"Arktik sve više postaje zona takmičenja i rivalstva velikih sila. A Sjedinjene Države su zabrinute da će izgubiti ovu utakmicu", rekla je Fix.
"Arktik postaje mnogo pristupačniji, kako za trgovinu robom, tako i za kritične minerale, posebno za rijetke minerale", rekla je Fix. "I također postaje sve više militarizovana zona", dodala je ona, napominjući da Rusija sarađuje sa kineskom obalskom stražom u regionu.
Nije na prodaju
Danska je jasno stavila do znanja da Grenland nije na prodaju. Ministar spoljnih poslova Lars Lokke Rasmussen odbacio je sugestiju da Trumpovi komentari predstavljaju spoljnopolitičku krizu za njegovu vladu.
"Vidim predsednika koji je na putu za Belu kuću, koji ima pojačan fokus na Arktiku, i mogu da razumem da ima to. To imamo i sa danske strane, a imamo i u okviru NATO-a", rekao je Rasmussen u srijedu.
Danska se suočava sa dilemom, rekla je analitičarka Fix.
"I za Dansku je vrlo jasno da bi pojačana saradnja sa Sjedinjenim Državama, kako po pitanju investicija na Grenlandu, tako i u vojnoj saradnji, zapravo bila u interesu svih", rekla je Fix za Glas Amerike.
Nekoliko evropskih lidera odbacilo je Trumpove komentare, iako je većina prestala da direktno kritikuje budućeg predsjednika SAD.
Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da su u pitanju osnovne zapadne vrijednosti.
"Princip nepovredivosti granica važi za svaku zemlju, bez obzira da li se nalazi istočno ili zapadno od nas", rekao je on.
Francuski ministar spoljnih poslova Jean-Noel Barrot bio je direktniji. "Ne dolazi u obzir da Evropska unija dozvoli bilo kojoj zemlji na svijetu, koja god da je — a da kažem počevši od Rusije — da definiše njene suverene granice", rekao je on u srijedu.
Nezavisnost Grenlanda
Vlada Grenlanda se u međuvremenu zalaže za referendum o punoj nezavisnosti i rekla je da će samo narod odlučivati o budućnosti Grenlanda.
"Grenland je na putu u novu eru i novu godinu u kojoj će Grenland biti u centru svjetske pažnje. Grenlandski narod je jedan narod, bez obzira gdje žive. I kao ljudi u vremenu u kojem živimo, mi moramo biti ujedinjeni kako bismo bili spremni za novu budućnost koja je pred našom zemljom", rekao je premijer Mute Egede tokom posjete Kopenhagenu u četvrtak.
Trump kaže da će poništiti Bidenovu zabranu bušenja nafte u moru
Novoizabrani predsjednik Donald Trump kaže da će poništiti sveobuhvatnu novu zabranu bušenja nafte i plina u moru nakon što preuzme dužnost 20. januara. Predsjednik Joe Biden je 6. novembra najavio zabranu koja pokriva većinu američkih obalnih voda. Izvještava Veronica Balderas Iglesias.
Svjedočenja ljudi o bijegu od požara u Los Angelesu
Plamen i stubovi dima dizali su se sa obje strane puta, a žena je panično vikala dok su vatrogasci vodili gomilu ljudi koji su bježali. Aaron Samson je postavio svog 83-godišnjeg svekra iza njegove plave hodalice, i oni su počeli da idu niz trotoar.
„Moj svekar je govorio: 'Aarone, ako ikada budemo baš blizu plamena, samo bježi i ostavi me ovdje'”, ispričao je Samson.
Nije došlo do toga. Po drugi put za nekoliko sati, jedan „dobri Samarićanin” ih je pokupio, a zatim odvezao na sigurno u Santa Monicu.
Njih dvojica su bježala zajedno sa hiljadama ljudi u pokušaju da uteknu od šumskih požara u oblasti Los Angelesa koji su slikovite četvrti pretvorili u tinjajuću pustoš, a jedino što je ostalo od mnogih, nekada lijepih kuća, su dimnjacima i stepeništima od kovanog gvožđa.
Nošeni snažnim vetrovima Santa Ane, plamen je uništio više od 2.000 objekata, spalio znamenitosti koje je Hollywood proslavio i ubio najmanje pet ljudi. Ovo je najrazorniji požar u modernoj historiji Los Angelesa.
Bjekstva su bila možda najmučnija dio ove katastrofe. Ljudi su napuštali svoje automobile i bježali pješke dok su se grane drveća rušile, a zavijajući vjetar je širio plamen u svim pravcima.
Pojedini stanovnici su upozoravali vozače, prijatelje i strance, da ne idu u opasnom smjeru. Mnogo automobile je ostalo napušteno usred Sunset bulevara u Pacific Palisadesu, a vlasti su morale da dovezu buldožer da odgura vozila sa puta kako bi očistili put za kola hitne pomoći.
U teško pogođenoj Altadeni viđena je jedna od najdirljivijih scena: kako se plamen približavao, oko 100 štićenika iz ustanova za starije osobe bilo je izvedeno u bolničkim krevetima i invalidskim kolicima. Mnogi su sa sobom imali samo tanku posteljinu na hladnom noćnom vazduhu dok su ih vozili na parking u susjedni blok. Dok se u zadimljenom vazduhu oko njih kovitlala žeravica, čekali su da stigne pomoć. Na kraju su svi odvedeni u sklonište.
Dodatna evakuacija naređena je kasno u sredu nakon što je izbio novi požar na Hollywoodskim brdima.
Gubitak kuće iz detinjstva
Stotine evakuisanih ljudi završilo je u kongresnom centru Pasadena, od kojih su mnogi stariji i korisnici ustanova za pomoć. Sjedili su jedni pored drugih u invalidskim kolicima ili ležali na malim zelenim krevetima, a neki članovi porodice su se u suzama ponovo okupili na tom mjestu dok je napolju padao pepeo.
EJ Soto je opisala kako je napustila dom u Altadeni, u kojem je provela djetinjstvo i prethodnih 30 godina. Pobjegla je zajedno sa majkom, dvije rođake, sestrom i mužem u 3:25 ujutru nakon što je ostala budna tokom noći i gledala kako se plamen približava.
„Već smo odlučili da nećemo da spavamo”, rekla je Soto.
Kazala je svojoj porodici da spakuje torbe sa dvodnevnom odećom i stavi ih u auto, zajedno sa hranom i zalihama za njihovu mačku. Odvezli su se do stadiona Rose Bowl i čekali dva sata, a zatim su se vratili da provjere svoj komšiluk.
Vidjeli su kako tri kuće u njihovom bloku gore - i konačno svoju, dvospratnicu, zahvaćenu plamenom.
Spasili ih stranci - dva puta
Samson (48), bio je u Pacific Palisadesu u kući svog svekra i brinuo se o njemu kada je u utorak došlo vrijeme da se bježi. Međutim, nisu imali auto i nisu mogli da osiguraju vožnju preko Ubera ili pozivom Hitnoj pomoći. Samson je pronašao komšiju, koji je pristao da ih odveze, a ponijeli su dvije torbe.
Poslije nešto više od pola sata u saobraćaju, plamen se približio. Vrhovi palmi su gorjeli kao džinovske iskrice na vjetru koji nije prestajao da puše.
Pošto su vozila zaustavljena, policija je naredila ljudima da izađu i bježe pješke. Samson i njegov svekar su ostavili torbe i krenuli na trotoar. Svekar, koji se oporavlja od operacije, prislonio se na stub dok je Samson uzimao šetalicu i snimao ovu muku mobilnim telefonom.
„Uspjećemo, uspjećemo“, rekao je Samson.
Išli su oko 15 minuta pre nego što ih je drugi „dobri Samarićanin” vidio kako se bore, stao i rekao im da uđu u njegovo vozilo.
Do srijede popodne, Samson nije znao da li je dom preživio. Ali rekao je da su dužni dvojici stranaca.
„Spasili su nas” rekao je. „Stvarno su se istakli.”
Tražila spas u bazenu
Još jedna stanovnica Pacific Palisadesa, Sheriece Wallace, nije znala za požar sve dok joj se nije javila sestra - baš kada je helikopter ispustio vodu iznad njene kuće.
„Pomislila sam - 'Evo je kiša", rekla je Wallace. „Ona je odgovorila: 'Ne, ne pada kiša. Tvoj komšiluk je u plamenu. Morate da izađete'”.
Otvorila je vrata i vidjela da brežuljak iza njene kuće gori. Ulica ispod bila je puna napuštenih automobila i šljunka. Mislila je da će možda morati da skoči u bazen da bi se spasila, ali je umjesto toga otišla do raskrsnice i naišla na komšinicu koja ju je povezla.
„Nije bilo drugog načina da izađem”, rekla je Wallace. „I da nije bilo milosti Božije, došao je sin mog komšije da odvede njihovu majku i mene”.
Gubitak porodične baštine i zajednice
Stanovnik Altadene Eddie Aparicio bio je zapanjen dok su se on i njegov partner evakuisali u utorak uveče, probijajući se kroz saobraćaj, dok su skoro pa orkanski vjetrovi zavijali oko njih.
„Svuda su padale grane. Masivno drveće je bilo na automobilima”, rekao je Aparicio. „Vidjeti žar i plamen kako 'skaču' sa planine, preko 30 blokova i slijeću na kuću – to je suludo.
Konačno su stigli do kuće majke njegovog partnera. Sljedećeg jutra komšija je poslao video koji pokazuje da je njegova kuća - kao i mnoge druge u tom bloku - izgorjela. Ostao je samo dimnjak.
Iako su izgubili neke porodične uspomene, kao što su slike Apariciove bake i oca, najtužniji dio je bio gubitak voljene zajednice.
„Razmišljam o preživljavanju”, rekao je Aparicio. „Nikad ne znaš šta će se dogoditi.”
Nestao omiljeni kiosk sa prodavnicom morskih plodova
Među znamenitostima koje je progutao plamen bila je historijska kuća na ranču koja je pripadala hollywoodskoj legendi Willu Rogersu i motel Topanga ranč, koji je sagradio novinski izdavač William Randolph Herst 1929. godine.
Reel Inn, kultna koliba sa morskim plodovima u Malibuu, poznatom mjestu za surfovanje, također je izgorjela. Restorani su radili na toj lokaciji od 1940-ih; Reel Inn - gdje su daske za surfovanje stare skoro jedan vijek visile sa plafona - otvoren je 1986.
Vlasnica Teddy Leonard rekao je da su ona i njen suprug iz svog doma udaljenog nekoliko kilometara, gledali na televiziji kako gori. Zatim su odvezli svoj Kawasaki Mule - pomoćno vozilo na četiri točka koje izgleda kao veliki automobil za golf - do vrha grebena koji gleda na okean. Nebo je bilo jarko crveno, a vjetrovi su bili toliko jaki da je osjećala da će je izbaciti iz vozila.
„Mogli ste da vidite varnice”, rekla je Leonard. „U jednom trenutku cijeli greben gori.”
Daleko lijevo, primijetila je još jednu vatru, a zatim i desno, buktinju.
„Shvatate da vjetar skuplja žeravicu i baca je na različita mjesta, da ne postoji način da se ti vatrogasci bore sa ovom vatrom”, rekao je Leonard.
Par se evakuisao u kuću koju je njen sin iznajmio nakon što mu je izgorio stan u Malibuu. Leonard još nije znala da li je njihov dom izgorio, ali su bili zahvalni što su živi i što imaju jedno drugo i svoju porodicu.
„Vi ste u ovoj katastrofi, i to je priroda”, rekla je. „Ne možete da kontrolišete ono što se dešava.”
Požari Los Angelesu: Najmanje pet žrtava, vatra zahvatila i Hollywood
Hollywood Hills je nekontrolirano planuo dok su najgori šumski požari u historiji Los Angelesa bjesnili gradom i duboko u srcu američke filmske industrije.
Više od 100.000 ljudi dobilo je naređenje da ode jer su suhi, uraganski vjetrovi ometali operacije gašenja požara i širili plamen.
Najmanje pet ljudi je poginulo otkako su požari izbili u utorak.
Kuće filmskih zvijezda i slavnih bile su među onima koje je progutao plamen, koji je zahvatio neke od najraskošnijih nekretnina na svijetu.
"Ova je vatrena oluja velika", izjavila je gradonačelnica Los Angelesa Karen Bass na konferenciji za novinare.
Najmanje šest odvojenih šumskih požara gorjelo je u okrugu Los Angeles.
Tri od njih su bila potpuno izvan kontrole, uključujući dva golema požara na istočnoj i zapadnoj strani grada i manji požar koji je bjesnio na Hollywood Hillsu točno iznad Hollywood Boulevara i njegove Staze slavnih.
Vatrogasna jedinica LA-a izdala je nalog za evakuaciju za ljude u području Hollywood Boulevara na jugu, Mulholland Drivea na sjeveru, autoceste 101 na istoku i Laurel Canyon Boulevara na zapadu - sve su to ikonske adrese za film, TV i glazbu.
Znak Hollywood je s druge strane autoceste.
Na zapadnoj strani Los Angelesa, vatra Palisades progutala je više od 6.400 hektara i stotine građevina između Santa Monice i Malibua, jureći kanjonom Topanga sve dok nije stigla do Tihog oceana u utorak.
Poznate ličnosti su podijelile slomljeno srce na društvenim mrežama i opisali razaranje dok su se pridružili hiljadama kojima je naređeno da se evakuišu.
Filmska zvijezda Billy Crystal i njegova supruga Janice izgubili su svoj dom u kojem su proveli 46 godina, dok je Paris Hilton opisala kako gleda svoju kuću na plaži u Malibuu kako "gori do temelja na TV-u uživo".
Hiljade ljudi koji su bježali od plamena potražili su utočište u privremenim skloništima.
Na istoku, u podnožju planina San Gabriel, požar Eaton je uništio još 4289 hektara zemlje, 1.ooo građevina zaposlenih i ubio najmanje pet ljudi, rekli su zvaničnici.
"Suočavamo se s historijskom prirodnom katastrofom. I mislim da se to ne može dovoljno snažno izjaviti", rekao je Kevin McGowan, direktor upravljanja hitnim situacijama za okrug Los Angeles.
Iako su prognostičari rekli da će vjetar nakratko oslabiti u srijedu navečer, očekuje se da će uslovi takozvane crvene zastave ostati do petka.
Skoro 300.000 domova i preduzeća ostalo je bez struje u okrugu Los Angeles, što je manje u odnosu na skoro milion ranije u srijedu, prema PowerOutage.us.
Škola je otkazana u cijelom okrugu Los Angeles najmanje do četvrtka.
SAD šalju Ukrajini posljednji paket vojne pomoći prije nego Biden napusti Bijelu kuću
Sjedinjene Države daju Ukrajini dodatno oružje i opremu iz postojećih vojnih zaliha u vrijednosti od 500 miliona dolara, što će, kako su zvaničnici rekli za Glas Amerike, biti posljednji paket vojne pomoći prije nego što predsjednik Joe Biden napusti funkciju.
Američki ministar odbrane Lloyd Austin u četvrtak će posljednji put ugostiti Ukrajinsku kontakt grupu za odbranu u Ramsteinu u Njemačkoj.
"Naš fokus će biti na održavanju zamaha, postizanju rezultata i slanju jasne poruke: međunarodna zajednica je odlučna u svojoj podršci Ukrajini", rekao je Austin.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je da će se pridružiti Austinu na 25. sastanku grupe, koja se sastoji od oko 50 nacija koje su se okupile pod Austinovim vodstvom kako bi koordinirali sigurnosnu pomoć nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
"Oni [Ukrajinci] nastavljaju da opstaju, ali to čine uz podršku SAD-a i drugih savezničkih zemalja i koalicija kroz Ukrajinsku kontakt grupu za odbranu. I mislim da je prilično jasno da je Ukrajinska odbrambena kontakt grupa, to je više od zajedničkog razumijevanja, to je zajednički cilj", rekla je zamjenica sekretara za štampu Pentagona Sabrina Singh.
Dok se Ukrajinci bore da prežive, taj zajednički cilj podrške njihovoj borbi obavijen je neizvjesnošću.
Novoizabrani predsjednik Donald Trump nije naznačio da li će nastaviti američko vodstvo grupe kada predsjednik Bajden napusti funkciju 20. januara, a zvaničnici trenutne administracije i analitičari odbrane upozoravaju da bi se to moglo pokazati katastrofalnim za Kijev.
"Ako imate veliko smanjenje ili kraj američke podrške Ukrajini, onda biste mogli imati veliku katastrofu u Ukrajini", rekao je Bradley Bowman, viši direktor Centra za vojnu i političku moć pri Fondaciji za odbranu demokratija za Glas Amerike.
Umjesto da presijeku spas Kijevu, rekao je Bowman, SAD bi trebale pojačati podršku Ukrajini u prvim mjesecima nove administracije "kako bi Ukrajinu stavile u najjaču moguću poziciju" prije bilo kakvih mirovnih pregovora.
Dok analitičari ukazuju na Ukrajinsku odbrambenu kontakt grupu kao vrhunsku tačku Austinovog naslijeđa, kašnjenja u finansiranju iz Kongresa i razmatranja unutar Bidenove administracije o tome koje oružje dati Kijevu ometali su borbu Ukrajine.
Bowman kaže da im je Bidenova administracija prečesto, kada je Ukrajina tražila nešto, rekla "ne", zatim "možda", prije nego što je na kraju rekla "da".
"Tokom tog vremenskog perioda, vidjeli smo Ruse kako napreduju, Ukrajince kako umiru i kašnjenje je skupo", rekao je on.
Od ruske invazije 2022. godine, grupa od oko 50 nacija je Kijevu obezbijedila više od 126 milijardi dolara oružja, obuke i opreme. SAD su obezbijedile oko 66 milijardi dolara, što je nešto više od polovine pomoći grupe.
