Linkovi

Najnovije

Vrhovni sud blizu odluke da zabrani abortus, Biden uputio kritike

Pristalice i protivnici prava na abortus ispred zgrade Vrhovnog suda u Washingtonu, 3. maja 2022.
Pristalice i protivnici prava na abortus ispred zgrade Vrhovnog suda u Washingtonu, 3. maja 2022.

Vrhovni sud SAD mogao bi da ukine pravo na abortus dato presudom Roe protiv Wadea iz 1973, objavio je Politico koji je imao uvid u nacrt odluke Vrhovnog suda.

Ako Vrhovni sud ukine presudu iz 1973, to će značiti da u oko polovini saveznih država neće biti dozvoljen abortus.

Vrhovni sud je potvrdio da je objavljeni nacrt autentičan dokument, ali je saopštio da "ne predstavlja odluku suda niti konačnu poziciju bilo kog člana o pitanjima u tom slučaju".

"Roe protiv Wadea je pogrešan od početka", piše u nacrtu koji je potpisao sudija Saumel Alito, jedan od šestorice konzervativnih sudija u Vrhovnom sudu. Troje sudija je liberalno.

U nacrtu piše da, suštinski, ne postoji ustavom zagarantovano pravo na abortus, te da će savezne države imati više ovlaštenja da tu oblast regulišu, odnosno zabrane abortus.

"Smatramo da presuda Roe protiv Wadea treba da bude poništena", pišu sudije pozivajući se na presudu iz 1992. kojom se potvrđuje da je pravo na abortus ustavno pravo, ali se državama djelimično dozvoljava da uvode neke restrikcije. "Vrijeme je da uvažimo Ustav i da odlučivanje o abortusu vratimo narodnim predstavnicima."

Vrhovni sud pokrenuo istragu zbog procurelog dokumenta

Predsjedavajući sudija Vrhovnog suda John Roberts saopštio je da će sud istražiti kako je procurio nacrt odluke koji pokazuje da je većina sudija spremna da ukine ustavno pravo na abortus.

"Ako je cilj ove izdaje povjerenja unutar suda bio da se podrije integritet našeg rada, neće uspjeti. Ovo ni na koji način neće uticati na rad suda", rekao je Roberts.

Politico je naveo da je redakciji jedna osoba, dobro upoznata sa slučajem, dostavila kopiju nacrta odluke. Navodi se i da su sudije razgovarale o poništavanju prava na abortus još u decembru prošle godine, te da je petero (od devet) glasalo za, a da je sudiji Samuelu Alitu pripalo da pisanim putem obrazloži odluku.

Američki predsjednik Joe Biden rekao je da se nada da nacrt neće biti finalizovan, ističući da on odražava "suštinsku promjenu u američkom pravosuđu" koja prijeti "drugim osnovnim pravima" kao što su "kontrola rađanja i brak".

"Ako ta odluka ostane ostane na snazi, biće prilično radikalna", poručio je Biden i dodao da "suštinska ispravnost i stabilnost naših zakona zahtjeva" da sud ne ukine presudu u slučaju Roe protiv Wadea.

"Ako je sud ukine, zvaničnici na svim nivoima vlade će imati odgovornost da štite pravo žena na izbor. A birači će morati da u novembru glasaju za zvaničnike koji podržavaju pravo na abortus. Na federalnim nivou, potrebno nam je više senatora koji podržavaju to pravo, kao i većina u Predstavničkom domu da usvoji prijedlog da se Roeu ozakoni, što ću ja potpisati", rekao je Bajden.

Ovaj izvještaj objavljen je u trenutku kada nekoliko saveznih država, koje vode republikanci, pokušava da zabrani abortus i prije odluke Vrhovnog suda. Kritičari takvih politika kažu da će najveće posljedice snositi siromašne žene, koje neće imati sredstava da prekinu trudnoću u nekoj drugoj državi.

Pitanje abortusa u Americi mobiliše birače sa obje strane političkog spektra.

Anketa koju su radili AP i NORC u decembru 2021. pokazala je da demokrate u većoj mjeri nego ranije žele da zaštite pravo na abortus i da to vide kao jedan od prioriteta vlade. Pokazalo se i da većina smatra da abortus treba da bude legalan u većini slučajeva. Ipak, ima i onih koji misle da abortus treba zabraniti poslije prvog tromjesečja.

Sudija Alito u nacrtu piše da sud ne može da predvidi kako će javnost reagovati na odluku, ali da to i ne treba da radi.

"Ne možemo dozvoliti da na naše odluke utiču spoljni faktori, kao što je briga kako će javnost reagovati", navodi se.

Lideri demokrata u Kongresu Nancy Pelosi i Chuck Schumer, u zajedničkom saopštenju, ocijenili su da je, ako je izvještaj tačan, "Vrhovni sud na putu da uvede najveću zabranu u proteklih 50 godina, za sve Amerikance, ne samo za žene".

Konzervativci, poput državnog tužioca Mississippija Lynna Fitcha, pozdravili su ovakvu potencijalnu odluku Vrhovnog suda i rekli da čekaju zvanični ishod. Mississippi je jedna od država koja želi da zabrani abortus i čiji se argumenti razmatraju pred Vrhovnim sudom.

See all News Updates of the Day

Prijetnje radikalizacijom i pritisci na Sud BiH uoči presude Dodiku

Dodik pred Sudom BiH (Foto: BIRN BiH)
Dodik pred Sudom BiH (Foto: BIRN BiH)

Manje od 24 sata je ostalo do posljednjeg planiranog ročišta u Sudu Bosne i Hercegovine u predmetu koji se vodi protiv Milorada Dodika, predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), i Miloša Lukića, vd. Službenog glasnika tog entiteta.

Oni se terete za nepoštivanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, a prijeti im zatvorska kazna do pet godina i zabrana političkog djelovanja.

Iako se iščekuje ishod jednogodišnjeg procesa pred ovom pravosudnom institucijom, pritisci na Sud BiH su sve veći.

Sa jedne strane, vodstvo RS-a prijeti "radikalnim odlukama", dok sa druge to rade predstavnici vlasti susjedne Srbije i Mađarske.

Dodik je optužen za potpisivanje predsjedničkih ukaza i proglašavanje važećim dva neustavna zakona Republike Srpske koja je visoki predstavnik Christian Schmidt prethodno poništio.

Uz Dodika, sudi se i Milošu Lukiću, direktoru Službenog glasnika RS, koji je optužen za objavljivanje tih ukaza i zakona prema kojima se odluke visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH ne bi primjenjivale na teritoriji tog entiteta.

Šta su rekli Vučić i Orban?

Rukovodstvo RS-a održalo je 17. februara naveče sastanak u Banjoj Luci na kojem je upozorilo da će povući "radikalne poteze" ako Sud BiH osudi Dodika.

Za 19. februar je najavljen i sastanak entitetske Vlade sa svim gradonačelnicima i načelnicima opština i gradova u RS-u.

Na sastanku je podržano stalno zasjedanje Narodne skupštine RS-a, koja bi trebala donijeti odluke kao odgovor, te je zaprijećeno napuštanjem svih institucija BiH, ukoliko bi Dodik bio osuđen.

Pritisku na Sud BiH se priključio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, poručivši u Budimpešti 17. februara kako se nada da "u BiH neće donositi presude koje bi mogle ugroziti stabilnost".

Dva dana pred posljednje ročište i premijer Mađarske Viktor Orban pozvao je na "prestanak kažnjavanja Dodika", koji je od ranije sa kompletnim rukovodstvom RS-a pod sankcijama Sjedinjenih Država i Evropske unije zbog korupcije i podrivanja BiH.

"Novi vjetrovi međunarodne politike daju nadu da se politički napadi na Dodika konačno moraju zaustaviti", napisao je Orban na društvenoj mreži X nakon što je sa Dodikom razgovarao 17. februara u Budimpešti.

Kako u Sudu BiH odgovaraju na pritiske?

Iz Suda Bosne i Hercegovine nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) o pritiscima i prijetnjama uoči izricanja presude Dodiku, uz navode da ne daju komentare o postupcima koji su u toku, "nego postupa u skladu sa zakonom".

"Sudijska etika i odgovornost podrazumijevaju obaveznost postupanja u skladu sa zakonima, pravilima i principima pravde, kao i očuvanje povjerenja u pravosudni sistem. Dakle, Sud BiH štiti vladavinu prava i ne komentariše slučajeve koji su predmet postupka, ne želimo narušiti povjerenje građana u nepristrasnost Suda i rad pravosuđa", naveli su u Sudu BiH na upit RSE.

I Sanin Bogunić, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, zaduženog za imenovanje i rad sudija i tužilaca, za RSE je rekao kako ne bi da "daje izjave zbog sudskog postupka koji je u toku".

"Po potrebi ćemo adekvatno reagovati, u skladu sa nadležnostima Vijeća", rekao je Bogunić.

Kenan Ademović, advokat i profesor prava na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, za RSE ističe kako sutkinja Sena Uzunović koja vodi taj postupak, uz vijeće od još dvoje sudija, ne smije da bude pod pritiskom.

"Vijeće mora da sudi po zakonu koji se koristi u tom postupku i donijeti onu odluku koja se zasniva na materijalnim dokazima, vještacima i svjedocima odbrane i Tužilaštva BiH. Ne može na njega da utječe ni Republika Srpska, ni Federacija, ni Brčko distrikt BiH. Jedino tako možemo krenuti u Evropsku uniju. Vladavina prava je jedan od Kopenhaških uvjeta iz 1995. godine", istakao je Ademović.

Vlado Adamović, advokat i bivši sudija Suda BiH, navodi za RSE kako je poznato da su prijetnje radikalnim mjerama iz RS pritisak na Sud BiH.

No, on je mišljenja i kako su najnovije prijetnje radikalnim mjerama iz RS ponavljanje ranije izrečenih prijetnji.

"Ovo što je zadnje napravljeno u RS je samo ponavljanje, o tome se raspravljalo i prije dva-tri mjeseca. O tome se raspravljalo i kad se Narodna skupština izjašnjavala u tom pogledu, kad je donesen zaključak da [Dodik] ne ide na ročišta zbog zdravstvenog stanja", istakao je Ademović.

Dodaje kako Sud BiH treba pustiti da radi bez ikakvog navijačkog tona.

Šta znači stalno zasjedanje i kakve odluke može donijeti Skupština RS?

Vlada je Skupštini RS-a predložila "stalno zasjedanje", kako bi "najefikasnije mogla odgovoriti na potencijalne predstojeće štetne posljedice po institucije Republike Srpske".

Nije, međutim, prejudicirano kako bi taj "odgovor" mogao da izgleda, odnosno kakve odluke bi mogle biti donesene.

Nije poznato ni kako bi "stalno zasjedanje" moglo da izgleda, s obzirom da je, prema Ustavu RS-a, već definisano da je Skupština RS-a "u stalnom zasjedanju" tokom cijelog svog mandata.

Sjednice Skupštine saziva i predsjedava im predsjednik Skupštine, koji je dužan sazvati sjednicu na zahtjev jedne trećine narodnih poslanika, predsjednika RS-a ili predsjednika entitetske Vlade.

Jedna od odredbi definiše da Skupština, u skladu sa Ustavom, može da proglasi vanredno stanje za cijelu RS ili dio entiteta, između ostalog, u slučaju ugrožavanja bezbjednosti, povreda ljudskih prava i slobodna i "normalnog funkcionisanja ustavnih organa" RS-a.

U ovom slučaju, zvaničnici RS-a tvrde da bi presuda Dodiku bila napad na instituciju predsjednika RS-a, te na cijeli entitet, izbjegavajući da kažu da mu se sudi kao pojedincu zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.

Nazvali su svaku presudu protiv njega "pravnim nasiljem" i "državnim udarom".

Opozicija u RS-u je distancirana od prijetnji koalicije okupljene oko Dodikove stranke.

Lider opozicione Srpske demokratske stranke (SDS) Milan Miličević se u saopštenju za javnost ogradio od skupa 17. februara, na koji nisu bili pozvani. Ustvrdio je da predsjednik RS-a treba predstavljati sve građane, a ne jednostrano nametati svoje stavove.

Gradonačelnik Banje Luke i lider opozicione Partije demokratskog progresa (PDP) Draško Stanivuković takođe je odbacio radikalizaciju, istaknuvši da je "umjesto histerije potrebna mudrost i stabilnost".

Istakao je u objavi na Facebooku da se "RS ne smije ugrožavati zbog jednog pojedinca" i da sve odluke treba donositi kolektivno unutar srpskog političkog tijela.

Što je dovelo do suđenja?

Na sjednicama Skupštine RS-a u junu 2023. godine doneseni su neustavni zakoni da se pravni akti visokog predstavnika neće objavljivati u Službenom glasniku RS-a, a odluke Ustavnog suda BiH, koje su po Ustavu BiH konačne i obavezujuće, neće primjenjivati na teritoriji ovog entiteta.

Visoki predstavnik Christian Schmidt poništio je Bonnskim ovlastima 1. jula 2023. godine dva entitetska zakona i uveo izmjene Krivičnog zakona BiH, čime je neizvršavanje odluka visokog predstavnika postalo krivično djelo.

Dodik je 7. jula 2023. potpisao ukaze kojima je proglasio te zakone važećim, a oni su objavljeni u Službenom glasniku RS-a. Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Dodika i Lukića 11. avgusta, a sud ju je potvrdio 11. septembra.

Moguća smjena gradonačelnika New Yorka poslije ostavke četvero njegovih zamjenika

Gradonačelnik New Yorka Eric Adams izlazi iz sudnice u New Yorku 2. oktobra 2024.
Gradonačelnik New Yorka Eric Adams izlazi iz sudnice u New Yorku 2. oktobra 2024.

Guvernerka države New York Kathy Hochul izjavila je da razmišlja da smijeni gradonačelnika New Yorka Erica Adamsa nakon što je četvero njegovih glavnih zamjenika saopštilo da podnosi ostavku.

Kriza u gradskoj skupštini je najnovija posljedica inicijative Sekretarijata za pravosuđe da okonča proces koji se vodi protiv Adamsa zbog optužbi za korupciju.

Hochul, koja je demokrata, rekla je da će održati sastanak ključnih zvaničnika u utorak na Manhattanu "da bi razgovarali o putu naprijed". Izjavila je da su ostavke prve zamjenice gradonačelnika i drugih visokih zvaničnika otvorile "ozbiljna pitanja o dugoročnoj budućnosti" Adamsove administracije.

Sekretarijat za pravosuđe je prošle nedjelje dao nalog federalnim tužiocima na Manhattanu da odbace slučaj za korupciju protiv Adamsa, koji je demokrata, kako bi osigurali njegovu saradnju sa administracijom republikanskog predsjednika Donalda Trumpa kada je riječ o mjerama za suzbijanje ilegalne imigracije. Ta odluka je pokrenula pitanja o političkoj nezavisnosti gradonačelnika i njegovim kapacitetima da vodi grad.

Vršilac dužnosti zamjenika sekretara za pravosuđe napisao je da je krivični slučaj "sputavao gradonačelnika Adamsa i sprječavao ga da posveti punu pažnju i resurse problemima ilegalne imigracije i kriminala".

Ta direktiva je izazvala buru u Sekretarijatu za pravosuđe i političkim krugovima New Yorka, a sedmero saveznih tužilaca je podnijelo ostavke u znak protesta, dok je više demokrata pozvalo Adamsa da podnese ostavku.

"Svjesna sam velikih odgovornosti koje imam kao guvernerka, i svjesna ustavnih ovlaštenja datih ovoj instituciji", saopštila je Hochul. "U 235 godina historije države New York, ta ovlaštenja nikada nisu primijenjena da se smijeni izabrani gradonačelnik. Poništavanje volje birača je ozbiljan korak koji se ne treba lako shvatiti. Pa ipak, navodno ponašanje u Gradskoj skupštini prijavljeno u protekle dvije nedjelje je uznemiravajuće i ne može se ignorisati."

Prema gradskoj povelji, proces smjene guvernera liči na sudski proces - guvernerka prvo treba da gradonačelniku uruči spisak optužbi zbog kojih smatra da je potrebna njegova smjena, i da mu pruži priliku da "iznese argumente u svoju odbranu". Međutim, kao što je guvernerka rekla, takav postupak nikada nije pokrenut u historiji New Yorka.

Adams, koji je bivši policijski kapetan, prošlog septembra se izjasnio da nije kriv po optužbama da je primio više od 100.000 dolara ilegalnih donacija za njegovu kampanju i poklone stranih državljana u vidu luksuznih putovanja dok je bio predsjednik opštine Brooklyn i vodio kampanju za gradonačelnika.

Sekretarijat za pravosuđe u petak je naveo da traži da se optužbe protiv Adamsa odbace, uz mogućnost da se ponovo podignu kasnije, što kritičari vide kao pokušaj osiguravanja da se Adams povinuje ciljevima predsjednika.

Drama u vezi sa pravnim procesom protiv Adamsa se odigrala u trenutku kada se gradonačelnik sastao sa Trumpovim glavnim zvaničnikom za imigraciju, takozvanim "carom za granicu" Tomom Homanom u četvrtak, i objavio da će povećati saradnju sa Trumpovom administracijom, što uključuje i ponovno otvaranje kancelarije za imigracione vlasti u ozloglašenom gradskom zatvoru na ostrvu Rikers.

Komesarka Uprave za socijalno osiguranje podnijela ostavku zbog DOGE-a

Ured uprave za socijalno osiguranje viđen je u Mount Prospectu, Illionis, (Foto: AP/Nam Y. Huh)
Ured uprave za socijalno osiguranje viđen je u Mount Prospectu, Illionis, (Foto: AP/Nam Y. Huh)

Vršiteljica dužnosti komesara Uprave za socijalno osiguranje povukla se sa pozicije u Agenciji zbog zahtjeva DOGE-a za pristup informacijama o primaocima socijalnog osiguranja, prema dvoje ljudi upoznatih sa odlaskom službenice koji nisu bili ovlašteni da o tome javno raspravljaju.

Odlazak Michelle King iz Agencije tokom vikenda — nakon više od 30 godina službe — pokrenut je nakon što je King odbila da osoblju DOGE-a omogući pristup osjetljivim informacijama, rekli su ljudi u ponedjeljak.

Bijela kuća ju je zamijenila na mjestu vršioca dužnosti sa Lelandom Dudekom, koji trenutno radi u SSA, kažu ljudi.

Portparol Bijele kuće Harrison Fields objavio je u ponedjeljak navečer izjavu u kojoj se kaže: "Predsjednik Trump je nominovao visoko kvalifikovanog i talentiranog Franka Bisignana za vođenje Uprave za socijalno osiguranje i očekujemo da će on brzo biti potvrđen u narednim sedmicama. U međuvremenu, Agenciju će voditi profesionalni stručnjak za socijalno osiguranje za borbu protiv prevara kao vršilac dužnosti komesara."

Odlazak Kingov iz administracije jedan je od nekoliko odlazaka visokih zvaničnika zabrinutih zbog potencijalnog nezakonitog pristupa osoblja DOGE-a privatnim informacijama o poreznim obveznicima.

Otkako je republikanski predsjednik Donald Trump ponovo postao predsjednik, njegov savjetnik milijarder Elon Musk brzo se uvukao duboko u federalne agencije izbjegavajući javnu kontrolu njegovog rada kroz DOGE grupu.

Nancy Altman, predsjednica Social Security Works, grupe za zagovaranje očuvanja beneficija socijalnog osiguranja, rekla je o naporima DOGE-a da "nema načina da se precijeni koliko je ovo ozbiljno kršenje. I koliko sam shvatila, to se već dogodilo."

"Informacije koje prikuplja i sigurno drži Uprava za socijalno osiguranje su vrlo osjetljive", rekla je ona. "SSA ima podatke o svima koji imaju broj socijalnog osiguranja, a to su gotovo svi Amerikanci, svi koji imaju Medicare i svaki Amerikanac s niskim primanjima koji se prijavio za prateći program socijalnog osiguranja, dopunski prihod od osiguranja."

Budućnost socijalnog osiguranja postala je glavno političko pitanje i bila je glavna tačka sporenja na izborima 2024. godine. Oko 72,5 miliona ljudi, uključujući penzionere, invalide i djecu, primaju beneficije socijalnog osiguranja.

Četiri kandidata žele poziciju njemačkog kancelara

Olaf Scholz
Olaf Scholz

Četiri kandidata se nadmeću da sljedećeg njemačkog lidera na izborima u nedjelju. Potencijalni kancelari su aktuelni predsjednik, opozicioni lider, aktuelni vicekancelar i — po prvi put — lider krajnje desničarske stranke.

Olaf Scholz

Ovaj 66-godišnjak je njemački kancelar od decembra 2021. Socijaldemokrata lijevog centra ima bogato iskustvo u vladi, budući da je prethodno bio gradonačelnik Hamburga i njemački ministar rada i finansija.

Kao kancelar, brzo se našao u suočavanju s neočekivanim krizama. Pokrenuo je napore da modernizuje njemačku vojsku nakon ruske invazije na Ukrajinu i učinio Njemačku drugim najvećim dobavljačem oružja za Ukrajinu. Njegova vlada spriječila je energetsku krizu i pokušala se suprotstaviti visokoj inflaciji.

Ali njegova trostranačka koalicija postala je ozloglašena po sukobima i raspala se u novembru dok je raspravljala o tome kako revitalizirati ekonomiju — najveću evropsku, koja je oslabila u posljednje dvije godine.

Friedrich Merz

Njemački 69-godišnji opozicioni lider bio je favorit u predizbornoj kampanji, a njegov blok desnog centra Unija vodi u anketama.

Postao je lider svoje stranke Hrišćansko-demokratske unije nakon što je dugogodišnja kancelarka Angela Merkel – bivša rivalka – odstupila 2021. godine.

Friedrich Merz
Friedrich Merz

Merz je svoju stranku odveo u konzervativnijem smjeru. U predizbornoj kampanji, on je suzbijanje neregularnih migracija stavio u centralno pitanje. Merzu nedostaje iskustvo u vladi.

Pridružio se Evropskom parlamentu 1989. prije nego što je pet godina kasnije postao poslanik u Njemačkoj. Nekoliko godina nakon 2009. godine napravio je pauzu od aktivne politike, radeći kao advokat i na čelu nadzornog odbora njemačke podružnice BlackRockovog investicijskog menadžera.

Robert Habeck

Ovaj 55-godišnjak je kandidat ekologa Zelenih. On je i trenutni njemački vicekancelar i ministar ekonomije i klime, odgovoran za pitanja energetike.

Robert Habeck
Robert Habeck

Kao ko-lider Zelenih od 2018. do 2022, predsjedavao je dok je popularnost stranke rasla, ali se 2021. povukao kako bi dozvolio Annaleni Berbock, sada ministrici vanjskih poslova Njemačke, da se prvi put kandiduje za kancelarku.

Habeckov dosije kao ministra izazvao je različite kritike, posebno plan koji je njegovo ministarstvo izradilo za zamjenu sistema grijanja na fosilna goriva zelenijim alternativama koje su produbile podjele u vladi.

Alice Weidel

Alice Weidel
Alice Weidel

Ova 46-godišnjakinja je prva ponuda krajnje desničarske, antiimigrantske Alternative za Njemačku, ili AfD, za najviši položaj u zemlji.

Ekonomista po obrazovanju, Weidel se pridružila stranci ubrzo nakon što je osnovana 2013. Ona je suvoditeljica poslaničke grupe svoje stranke od kada je stranka prvi put osvojila mjesta u nacionalnom parlamentu 2017.

Ona je suvoditeljica same stranke od 2022, zajedno s Tinom Chrupalom. U decembru je nominirana kao kandidatkinja za kancelara — iako druge stranke kažu da neće raditi s AfD-om, tako da ona trenutno nema realan put do čelnog mjesta.

Kremlj kaže da je pridruživanje Ukrajine Evropskoj uniji njeno suvereno pravo

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov

Kremlj je saopštio u utorak da je suvereno pravo Ukrajine da odluči da li želi da se pridruži Evropskoj uniji i da Moskva ne namjerava da diktira Kijevu kako treba da pristupi tom pitanju.

Na pitanje da li bi Ukrajina jednog dana mogla da se pridruži Evropskoj uniji, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao: "To je suvereno pravo svake zemlje".

"Govorimo o integracijskim i ekonomskim integracionim procesima. I ovdje, naravno, niko ne može ništa da diktira bilo kojoj zemlji i mi to nećemo da radimo", rekao je Peskov.

Peskov je, međutim, dodao da je pozicija Rusije bila drugačija kada je u pitanju pridruživanje Ukrajine vojnim savezima.

"Postoji potpuno drugačiji stav, naravno, o pitanjima vezanim za sigurnost koja se odnose na odbranu ili vojne saveze", rekao je Peskov.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG