U jednoglasnoj odluci, devetočlani najviši sud zemlje zaključio je da članovi Elektorskog koledža, tijela koje bira predsednika Amerike, nisu "slobodni agenti" i da države mogu da ih kazne ako prekrše svoje obećanje građanima.
Mišljenje Vrhovnog suda obrazložila je liberalna sutkinja Elena Kejgan u dokumentu na 33 stranice, u kome je navela da "i tekst američkog Ustava i istorija ove zemlje podržavaju princip da elektori treba da podrže kandidata svoje partije - i odluku birača u svojoj državi."
Odluka je donijeta u dva sudska slučaja koja su se odnosila na takozvane "nevjerne elektore", članove Elektorskog koledža koji su odlučili da glasaju za nekog drugog, a ne predsjedničkog kandidata koji je odnio većinu glasova u njihovoj državi.
Iako "nevjerni elektori" nikada nisu uticali na ishod američkih predsjedničkih izbora, presudom se uspostavlja određeni nivo izvjesnosti u izbornom sistemu uoči još jednih potencijalno tijesnih predsjedničkih izbora u novembru.
Većina država traži od svojih elektora da obećaju da će podržati pobjednika glasanja na nivou države. 15 od tih država ima zakone kojima elektori mogu da se novčano kazne ili smijene zbog kršenja obećanja. Pitanje pred Vrhovnim sudom glasilo je - da li su ti zakoni ustavni.
Način na koji Amerikanci biraju predsjednika je jedinstven u svijetu.
Izbori 2016.
Kada Amerikanci glasaju za predsjedničkog kandidata, oni zapravo biraju članove Elektorskog koledža, tijela od 538 članova koje formalno bira predsjednika. Da bi postao predsjednik, kandidat mora da osvoji najmanje 270 elektorskih glasova.
U novembru 2016, ubrzo posle pobjede Donalda Trumpa ali prije nego što je Elektorski koledž glasao, grupa demokratskih predsjedničkih elektora je smislila šemu da spriječi mogula iz svijeta nekretnina da uđe u Bijelu kuću.
Pošto nijedan republikanski elektor nije bio spreman da promijeni stranu i izabere Hilari Klinton, demokratski elektori Piter Kjafalo i Majkl Baka zaključili su da je jedini način da zaustave Trampa da ubijede druge elektore da "dopišu" ime "kompromisnog" kandidata kao što je bivši državni sekretar Kolin Pauel.
Regrutujući još četvoro demokratskih članova Elektorskog koledža, formirali su grupu nazvanu "Hamiltonovi elektori", tvrdeći da je tvorac američkog Ustava Aleksandar Hamilton želeo da postoji mehanizam da se "nekvalifikovani demagog" spriječi da stupi na položaj.
Nijedan republikanski elektor nije promijenio svoj glas. Ali kada su Kjafalo i još dvojica demokratskih elektora u Washingtonu glasali za Pauela umesto Hilari Klinton, pobjednicu glasanja na državnom nivou, državne vlasti su svakog kaznile novčanom kaznom od hiljadu dolara. U slučaju Bake u Koloradu, još jednoj državi gde je većinu direktnih glasova dobila Klintonova, on je smijenjen prije nego što je mogao da glasa za nekog drugog republikanskog kandidata.
Demokratski aktivisti su tada tužili svoje države da bi ih disciplinovali, i pokrenuli pravnu lančanu reakciju koja je ove godine završena pred Vrhovnim sudom.
'Slobodni agenti" ili "predstavnici?"
Dva pitanja pred sudijama su se svodila na sljedeće: Da li su elektori "slobodni agenti" koji mogu da glasaju po sopstvenom nahođenju ili su "zamjenici" koji predstavljaju volju naroda? I da li države mogu da ih kazne ako djeluju suprotno volji birača?
Za vrijeme iznošenja usmenih argumenata u maju, advokati Kjafaloa i Bake su tvrdili da, dok države po Ustavu imaju pravo da imenuju članove Elektorskog koledža, oni imaju pravo da glasaju kako god žele.
Međutim, advokati država Washington i Colorado tvrdili su da Ustav daje državama moć i da imenuju i smjenjuju elektore. Štaviše, rekli su da bi dozvoljavanje elektorima da glasaju po svom nahođenju dovelo do haosa na predsjedničkim izborima.
Vrhovni sud stao je na stranu država. Kejgan je napisala da američki Ustav daje državama "široka ovlašćenja nad elektorima a samim elektorima ne daje nikakva prava."
Kada država kaže svojim elektorima da ne mogu da glasaju suprotno željama naroda, Kejgan je navela da je to "direktno u skladu sa Ustavom - kao i sa povjerenjem nacije da ovdje, u Americi, mi, narod, vladamo."
Nevjerni birači su se rijetko pojavljivali u američkoj istoriji. U više od dva vijeka, samo stotinak elektora je prešlo na drugu stranu i nikada nisu promijenili ishod predsjedničkih izbora. 2016. godine, sedmoro elektora je glasalo "nevjerno", što je daleko manje od broja potrebnog da se promijeni rezultat izbora.
