Linkovi

Izdvojeno

Glasanje o nepovjerenju Vladi Kantona Sarajevo iduće sedmice

Sarajevo
Sarajevo

Zastupnici Skupštine Kantona Sarajevo o nepovjerenju Vladi Kantona Sarajevo glasat će narednog ponedjeljka, 23. novembra.

Skupštinska sjednica dolazi nakon lokalnih izbora održanih u nedjelju na kojima je Stranka demokratske akcije (SDA) izgubila nekoliko načelničkih pozicija u Sarajevu.

Vladu Kantona Sarajevo trenutno čine ministri iz SDA, Saveza za bolju budućnost (SBB) i Demokratske fronte (DF).

SDA je izgubila načelničke pozicije u sarajevskim općinama Centar i Novo Sarajevo, kao i Ilidži, koje su pripale takozvanoj „četvorki”.

„Četvorku”, koja je ranije osigurala većinu u Skupštini Kantona Sarajevo za smjenu Vlade, čine četiri stranke: Narod i pravda (NiP), Socijaldemokratska partija (SDP), Nezavisna bosanskohercegovačka lista (NBL) i Našta stranka (NS).

Većinu su osigurali nakon što su neki zastupnici, poput Aljoše Čampare koji je napustio SDA, odlučili da podrže smjenu Vlade Kantona Sarajevo koju predvodi Mario Nenadić.

Prethodno je smijenjenja Vlada na čelu sa Edinom Fortom iz NS. Početkom ove godine, SBB i DF napuštaju NiP, NBL i NS i priključuju se SDA, a što je značilo formiranje većine u Skupštini Kantona Sarajevu i smjenu Vlade.

Vlada na čelu sa Fortom formirana je nakon Općih izbora 2018. i radila je nešto više od godine dana.

See all News Updates of the Day

Četiri scenarija za osiguranje mira u Ukrajini

Specijalni izaslanik SAD-a za Ukrajinu i Rusiju Keith Kellogg i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovaraju tokom sastanka u Kijevu, 20. februara 2025.
Specijalni izaslanik SAD-a za Ukrajinu i Rusiju Keith Kellogg i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovaraju tokom sastanka u Kijevu, 20. februara 2025.

Strategija maksimalnog pritiska

Plan Centra za analizu europske politike, ili CEPA, pod nazivom "Kako pobijediti: Plan u sedam točaka za održivi mir u Ukrajini", poziva na "strategiju maksimalnog pritiska kako bi se Rusija dovela za pregovarački stol ".

Predlaže da SAD i njegovi saveznici:

"Trebaju pružiti trenutačnu materijalnu potporu Ukrajini bez ograničenja, s ciljem iscrpljivanja ruske vojske i time poboljšanja pregovaračke pozicije Ukrajine."

"Trebaju povećati sankcije ruskim financijskim institucijama i subjektima u energetskom sektoru, osloboditi zamrznutu rusku imovinu kako bi se podržala obrana i obnova Ukrajine i uvesti sekundarne sankcije kako bi se pojačao ekonomski pritisak ne samo na Rusiju, već i na autoritarne režime Kine, Irana i Sjeverne Koreje."

CEPA kaže da "Ukrajina i Europa" moraju biti uključene u sve mirovne pregovore s Rusijom, da bi Amerika trebala podržati "koaliciju voljnih predvođenu Europom" za utvrdjivanje kakve god "crte prekida vatre , s rasporedjenim međunarodnim snagama", te da "europski saveznici moraju dosljedno i što je moguće brže napredovati prema pristupanju Ukrajine Europskoj uniji".

Jedna od autorica izvješća, Catherine Sendak, direktorica CEPA-e za transatlantsku obranu i sigurnost, izjavila je za ukrajinski program Glasa Amerike da bi Sjedinjene Države trebale ući u pregovore s Rusijom samo nakon što su "opremile Ukrajinu najjačim mogućim sredstvima" i koristeći svoje najtvrđe "diplomatske alate".

Dodala je da pitanje mogućeg članstva Ukrajine u NATO-u ne bi trebalo biti uključeno u razgovore s Rusijom. "Razgovarati o tome s članicom koja nije članica NATO-a... ne vjerujem da je to korisno za bilo kakve pregovore", kazala je Sendak, napominjući da bi to Rusiji dalo "ovlast veta, …nad ... odabirom novih članica saveza."

Pregovaračke taktike

Josh Rudolph, viši suradnik Njemačkog Marshallovog fonda i voditelj njegove Radne skupine za transatlantsku demokraciju, radio je na ruskoj i ukrajinskoj politici u Vijeću za nacionalnu sigurnost tijekom prve Trumpove administracije.

Ruski predsjednik Vladimir Putin
Ruski predsjednik Vladimir Putin

Prošlog mjeseca ponudio je političke preporuke sadašnjoj Trumpovoj administraciji za okončanje sukoba u Ukrajini.

Među njima:

"Pristupite [ruskom predsjedniku Vladimiru] Putinu s pozicije snage. Dok je Putin izgledao čvrsto i sposobno na početku Trumpovog prvog mandata, njegova greška u Ukrajini ga je umanjila. ... Kao dominantni partner u ovom odnosu, Trump, a ne Putin, može postavljati uvjete pregovora."

"Znati kada otići. Kritični trenutak u pregovorima nastupit će kada Putin odbije učiniti veće ustupke. Trump mora biti spreman napustiti pregovaranje u tom slučaju.”

"Kombinirajte sankcije s nižim cijenama nafte i plina. Najbolji način natjerati Putina da shvati da bi pritisak na Ukrajinu značio katastrofu za njegovu vladavinu jest financijski pritisnuti Rusiju. … Koristeći svoj prijateljskiji odnos sa Saudijskom Arabijom nego što je uživao [bivši predsjednik Joe] Biden, Trump bi trebao preplaviti tržište fosilnih goriva, što bi sankcije učinilo održivima, izgladnjilo ruski ratni stroj i stvorilo rizike političke stabilnosti u Moskvi."

Rudolph je također preporučio naoružavanje Ukrajine "do balčaka"; dajući joj "svih 300 milijardi dolara zamrznute imovine Rusije"; natjerati Europu da "plaća više za oružje" i osigurati 100.000 vojnika kao "čuvara mira"; omogućavanje "američkim tvrtkama da obnove Ukrajinu"; te pozivanje Ukrajine da se pridruži NATO-u ako Putin odbije prihvatiti "razumne" uvjete mirovnog sporazuma.

Američki predsjednik Donald Trump
Američki predsjednik Donald Trump

Rudolph je za Glas Amerike rekao da bi Trump mogao uvjeriti one u SAD-u koji su sada skeptični prema nastavku naoružavanja Ukrajine, da bi to u sklopu mirovnog sporazuma koristilo američkim radnicima.

"[On] im kaže, OK, sada imamo dobar dogovor, osiguran je rijetkim zemnim [mineralima], okončan je rat, a kako bismo taj dogovor održali morat ćemo osigurati kontinuirani tok dobrog starog američkog oružja, koje usput, stvara sva ova američka radna mjesta i pogone i tvornice diljem saveznih država koje uglavnom glasaju za republikance."

Hlađenje ekonomskih koristi

U izvješću pod naslovom "Dolari i razum: američki interes za ukrajinsku pobjedu", Elaine McCusker, Frederick W. Kagan i Richard Sims s American Enterprise Institute-a , su razmotrili cijenu prekida podrške Ukrajini, zaključivši da bi to dovelo do njenog poraza i napredovanja Rusije dalje u Europu, što bi moglo prisiliti SAD da poveća svoju prisutnost u Europi.

Među zaključcima ovog izvješća:

"Podrška Ukrajini u pobjedi protiv Rusije je u najboljem interesu Sjedinjenih Država.”

"Svijet u kojem Rusija prevladava bio bi opasniji i skuplji za Ameriku - zahtijevajući , prema sadašnjim procjenama, povećanje od 808 milijardi dolara u obrambenoj potrošnji tijekom pet godina."

"Alternativno, povećana i ubrzana multinacionalna predanost Ukrajini i završetak rata u bliskoj budućnosti rezultirali bi jakom i slobodnom Ukrajinom s moderniziranom i u bitkama isprobanom vojskom i s naprednom industrijskom bazom, što bi pomoglo stabilizaciji Europe."

Stanovnica Marija Serjogova, 49, posećuje svoj stan u zgradi teško oštećenoj tokom rusko-ukrajinskog sukoba u Piskiju (Peski), regionu Ukrajine pod ruskom kontrolom, 14. februara 2025. (Foto REUTERS/Alexander Ermochenko)
Stanovnica Marija Serjogova, 49, posećuje svoj stan u zgradi teško oštećenoj tokom rusko-ukrajinskog sukoba u Piskiju (Peski), regionu Ukrajine pod ruskom kontrolom, 14. februara 2025. (Foto REUTERS/Alexander Ermochenko)

U intervjuu za Glas Amerike, Frederick Kagan rekao je da bi ruska pobjeda u Ukrajini bila pobjeda za Iran, Kinu i Sjevernu Koreju, što bi te zemlje moglo ohrabriti , kao i omogućujući Rusiji da obnovi svoju vojsku dobivanjem dodatnih ljudskih i materijalnih resursa unutar Ukrajine.

Rusko preuzimanje Ukrajine poslalo bi val izbjeglica u Europu, dodatno destabilizirajući kontinent, rekao je Kagan.

"Počinili su zločine nad ukrajinskim stanovništvom u područjima koja su okupirali. Očekivao bih da će se to pogoršati što se Rusi budu selili zapadnije. Što bi se Rusi više kretali u područja koja su tradicionalno antiruska, prozapadna područja zapadne Ukrajine, to bi moguće strahote bile neizrecive", predviđa ovaj stručnjak.

On takodjer kaže da bi povećana pomoć Ukrajini pretvorila Ukrajinu u bedem europskog mira i sigurnosti - zemlju s armijom provjerenom u bitkama i i s brzim razvojem vojne industrije - čime bi se SAD-u omogućilo da se usredotoče na druge regije.

Srednji pristupni put

"Projekt predsjedničke tranzicije 2025.” čiji je autor washingtonska konzervativna Zaklada Heritage , takodjer uključuje političke preporuke koje se tiču rusko-ukrajinskog rata.

Tu se napominje da je američki konzervativni pokret podijeljen oko Ukrajine - jedna strana podržava Kijev, druga ne- i ponudili su u tom smislu srednji put.

Među preporukama Projekta 2025:

"Što se tiče Ukrajine, nastavak angažmana SAD-a mora biti u potpunosti plaćen; ograničen na vojnu pomoć (dok bi se europski saveznici bavili gospodarskim potrebama Ukrajine); i imati jasno definiranu nacionalnu sigurnosnu strategiju koja ne riskira američke živote."

"Bez obzira na stajališta, sve strane se slažu da je Putinova invazija na Ukrajinu nepravedna i da ukrajinski narod ima pravo braniti svoju domovinu. Sukob je ozbiljno oslabio Putinovu vojnu snagu i dao poticaj jedinstvu NATO-a i njegovoj važnosti za europske nacije."

"(Budući predsjednik)... ima povijesnu priliku razriješiti vanjskopolitičke napetosti unutar (samog konzervativnog ) pokreta i zacrtati novi put naprijed koji komunističku Kinu prepoznaje kao ključnu prijetnju interesima SAD-a u 21. stoljeću."

James Carafano iz Zaklada Heritage daje interview redakciji Glasa Amerike na ukrajinskom jeziku.
James Carafano iz Zaklada Heritage daje interview redakciji Glasa Amerike na ukrajinskom jeziku.

James Carafano, stručnjak za nacionalnu sigurnost u ovoj Zakladi (The Heritage Foundation) koji je na čelu tima stručnjaka Zaklade odgovornih za za pitanja obrane i vanjske politike, rekao je za Glas Amerike da je u interesu SAD-a imati slobodnu i neovisnu Ukrajinu koja se može sama braniti.

"Praktično gledano, Ujedinjena Europa se može braniti, a Sjedinjene Države mogu braniti Europu ako Ukrajinu okupira Rusija. Sada, kada to znamo,pitanje je je li nam... mnogo, puno bolje s Rusima izvan granica Ukrajine? A odgovor je 'apsolutno'."

Poreska uprava otpušta 6.000 zaposlenih dok Trump provodi akcije smanjenja vlade

Zgrada Porezne uprave (IRS) u Washingtonu
Zgrada Porezne uprave (IRS) u Washingtonu

Izvršni direktor američke Porezne službe rekao je zaposlenima u četvrtak da će oko 6.000 zaposlenih biti otpušteno, rekla je osoba upoznata s tim, što je potez koji bi eliminirao otprilike 6% radne snage Porezne službe usred sezone prijavljivanja poreza.

Smanjenje je dio radikalnih napora predsjednika Donalda Trumpa na smanjenju broja zaposlenih koji su bili usmjereni na regulatore banaka, šumske radnike, raketne naučnike i desetine hiljada drugih državnih službenika. Napore predvodi tehnološki milijarder Elon Musk, najveći donator Trumpove kampanje.

Otkazi u Poreznoj upravi uglavnom su usmjereni na radnike u koji su bili zaposleni u sklopu proširenja pod bivšim demokratskim predsjednikom Joeom Bidenom, koji je nastojao proširiti napore poreza na bogate. Agencija sada zapošljava otprilike 100.000 ljudi, u odnosu na 80.000 kada je on preuzeo dužnost.

Neovisni budžetski analitičari procjenjuju da bi proširenje moglo povećati državne prihode i pomoći u smanjenju budžetskih deficita od hiljadu milijardi dolara. Trumpovi republikanci kažu da bi proširenje dovelo do većeg uznemiravanja običnih američkih poreznih obveznika.

Radnici koji se otpuštaju su na probnom roku i uživaju manje zaštite.

Poreska uprava je pažljivije pristupila smanjenju broja zaposlenih od drugih agencija s obzirom na to da je usred svog najprometnijeg perioda, a krajnji rok za podnošenje prijave poreza 15. april.

Sezona podnošenja poreskih prijava 2025. otvorena je 27. januara, a Poreska uprava očekuje više od 140 miliona pojedinačnih poreskih prijava za 2024. godinu do saveznog roka za podnošenje.

Otpuštanja su usmjerena na agente prihoda, radnike u službi za korisnike, specijalizirane revizore i IT stručnjake u svih 50 država, Portoriko i Washington, D.C., tvrde ljudi upoznati s tim.

Poreska uprava će zadržati nekoliko hiljada radnika na probnom radu za koje se smatra da su ključni za obradu poreskih prijava, uključujući i one koji su uključeni u podršku i zalaganje za poreske obveznike, rekao je jedan izvor.

Bijela kuća nije rekla koliko od 2,3 miliona državnih službenika želi otpustiti i nije dala podatke o masovnim otpuštanjima. Otprilike 75.000 dalo pristalo je na otpremninu prošle sedmice.

Kampanja je oduševila republikance jer su izbacili federalnu radnu snagu koju smatraju napuhanom, korumpiranom i nedovoljno lojalnom Trumpu, dok je također ciljala na vladine agencije koje reguliraju veliki biznis i prikupljaju poreze - uključujući one koje nadgledaju Muskove kompanije SpaceX, Tesla (TSLA.O) i Neuralink.

Muskov tim Odjela za vladinu efikasnost također je otkazao ugovore vrijedne oko 8,5 milijardi dolara koji uključuju stranu pomoć, obuku o raznolikosti i druge inicijative kojima se Trump protivio.

Trump: Lider Ukrajine je diktator; Zelenski: Predsjednik SAD živi u svijetu ruskih dezinformacija

Susret Zelenskog i Trumpa u Trump Toweru u septembru 2024.
Susret Zelenskog i Trumpa u Trump Toweru u septembru 2024.

Američki predsjednik Donald Trump obrušio se na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u srijedu, nazvavši ga „diktatorom bez izbora”, nakon što je Zelenski optužio Trumpa da živi u „prostoru dezinformacija” pod ruskim utjecajem.

S obzirom da okončanje trogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine visi o koncu, Trump je na svojoj platformi Truth Social napao kijevskog lidera, koji je izrazio bojazan da američki lider pokušava okončati rat pod uslovima koji su povoljniji za Moskvu nego za Kijev.

Trump je optužio Zelenskog da je odbio održati izbore u Ukrajini, koji su bili zakazani za april 2024, ali su odgođeni nakon što je Rusija izvršila invaziju 2022.

Trump je omalovažio Zelenskog kao „umjereno uspješnog komičara“ koji je „nagovorio Sjedinjene Američke Države da potroše 350 milijardi dolara, da uđu u rat u kojem se nije moglo dobiti, koji nikada nije morao započeti, ali rat koji on, bez SAD-a i „TRUMPA“, nikada neće moći riješiti“.

Američki lider, koji je prošle godine tokom političke debate odbio da kaže da li želi da Ukrajina pobijedi u ratu, rekao je da je "jedino u čemu je [Zelenski] bio dobar je da je [bivše američkog predsjednika Joe] Biden igrao "kako on kaže" za veću vojnu pomoć.

„Volim Ukrajinu”, rekao je Trump, „ali Zelenski je uradio užasan posao, njegova zemlja je razbijena, a MILIONI su nepotrebno umrli – I tako se nastavlja…”

Trumpova ocjena Zelenskog uslijedila je nakon što je ukrajinski lider ove sedmice izrazio svoj bijes zbog isključenja Ukrajine iz američko-ruskih diplomatskih razgovora u utorak na visokom nivou u Saudijskoj Arabiji, gdje su dvije zemlje nakon više od četiri sata razgovora rekle da su se dogovorile da se uskoro ponovo sastanu o tome kako okončati rat.

Ranije je Trump u utorak ismijao žalbu Zelenskog da nije pozvan na pregovore u Rijadu koje su predvodili američki državni sekretar Marko Rubio i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

„Danas sam čuo: 'Pa, nismo bili pozvani.' Pa, vi ste tamo već tri godine”, rekao je Trump o ukrajinskim liderima, koje je optužio da su započeli rat iako je Rusija napala Ukrajinu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u srijedu da je zadovoljan ishodom pregovora u Rijadu sa SAD-om, ali je rekao da njegova zemlja treba da izgradi povjerenje s Washingtonom prije nego što se rat može riješiti.

Putin je rekao da cijeni razgovore, rekavši da je to „prvi korak” u poboljšanju spornih odnosa između Moskve i Washingtona.

Međutim, dodao je: „Nemoguće je riješiti mnoga pitanja, uključujući ukrajinsku krizu, bez povećanja razine povjerenja između Rusije i Sjedinjenih Država.”

Putin je u televizijskim izjavama rekao da bi volio da održi samit s Trumpom, „ali mora biti tako pripremljen tako da donese rezultate”.

Pregovori Rubio-Lavrov bili su prvi značajni razgovori između dvije supersile u više od tri godine nakon ruske invazije na Ukrajinu i napora Zapada pod vodstvom SAD-a da naoruža kijevske snage da se odbrani od napada.

Ni ukrajinski ni evropski zvaničnici nisu bili za stolom u saudijskoj palati tokom pregovora, ali su SAD rekle da će biti uključeni u buduće pregovore kako bi pokušali okončati najsmrtonosniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Rubio: I Moskva i Kijev morat će napraviti ustupke za okončanje rata

Američki državni sekretar Marko Rubio, u sredini, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz, desno, i izaslanik SAD za Bliski istok Steve Witkoff nakon sastanka s ruskim zvaničnicima u palači Diriyah, u Rijadu, Saudijska Arabija, 18. februara 2025.
Američki državni sekretar Marko Rubio, u sredini, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz, desno, i izaslanik SAD za Bliski istok Steve Witkoff nakon sastanka s ruskim zvaničnicima u palači Diriyah, u Rijadu, Saudijska Arabija, 18. februara 2025.

Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je u utorak da Sjedinjene Države rade na "poštenom" i "održivom" rješenju za okončanje trogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine, ali da će i Moskva i Kijev morati učiniti ustupke kako bi postigli mir.

Rubio je ponudio svoju procjenu nakon što su se on i drugi ključni američki zvaničnici sastali danas u Saudijskoj Arabiji s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom i njegovim pomoćnicima u prvom pokušaju da se okonča rat i poboljšaju sporni odnosi Washingtona i Moskve.

"Cilj je okončati ovaj sukob na način koji je fer, trajan, održiv i prihvatljiv za sve uključene strane", rekao je Rubio novinarima, iako za stolom nije bilo ukrajinskih ili evropskih zvaničnika.

Rubio je rekao da je "ubijeđen" da je Moskva spremna da se uključi u "ozbiljan proces" za okončanje rata, a koji je Rusija započela invazijom na svog susjeda prije gotovo tri godine.

Desetine hiljada ruskih i ukrajinskih vojnika, zajedno s ukrajinskim civilima, poginuli su u borbama, najgorem sukobu u Evropi od Drugog svjetskog rata.

SAD i Rusija su se složile da "imenuju odgovarajuće timove na visokom nivou koji će početi raditi na putu okončanja sukoba u Ukrajini što je prije moguće", rekla je glasnogovornica State Departmenta Tammy Bruce u saopćenju. Bruce je sastanak okarakterisala kao "važan korak naprijed" ka miru.

Rubio je rekao da će Ukrajina i evropske nacije morati biti uključene u pregovore o okončanju rata. On je rekao da će, ako se rat zaustavi, SAD imati "izuzetne mogućnosti... da budu partneri" sa Rusijom po pitanju trgovine i drugih globalnih pitanja.

"Ključ za otključavanje toga je kraj ovog sukoba", rekao je on.

Savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz i izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff također su učestvovali u razgovorima sa ruskom stranom.

Waltz je rekao novinarima da će se pregovori o okončanju borbi fokusirati na teritoriju i sigurnosne garancije i za Ukrajinu i za Rusiju.

"Ovo mora biti trajni kraj rata, a ne privremeni kraj, kao što smo vidjeli u prošlosti", rekao je Waltz.

Rusija sada kontroliše oko petinu ukrajinske međunarodno priznate teritorije iz 2014. Moskva kontroliše poluostrvo Krim koji je jednostrano anektirala 2014. godine.

Kako je invazija počela, Moskva se nadala brzom preuzimanju cijele Ukrajine. Ali uz jak ukrajinski otpor, rat je umjesto toga evoluirao u žestoki sukob i svakodnevna zračna bombardiranja sa obje strane.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dugo je tražio da se vrate granice njegove zemlje prije 2014. godine, ali američki zvaničnici kažu da je to nerealno, kao i dugo traženi cilj Kijeva da se pridruži NATO-u, glavnom vojnom savezu Zapada, kao dio mirovnog rješenja dogovorenim pregovorima.

Zelenski je rekao da neće pristati na američko-rusko rješenje rata.

Odgodio je put u Saudijsku Arabiju koji je bio zakazan za ovu sedmicu, navodeći činjenicu da zvaničnici njegove zemlje nisu pozvani na američko-ruske pregovore u utorak. Ukrajinski lider je sugerisao da želi da izbjegne da se njegova posjeta dovodi u vezu sa razgovorima i odložio je put za 10. mart.

Angažman između SAD-a i Rusije izazvao je zabrinutost među evropskim liderima koji su posljednjih dana istakli potrebu da Ukrajina bude uključena u razgovore o svojoj budućnosti, te da evropske nacije igraju ulogu u onome što također vide kao ključni razvoj za svoju sigurnost.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron sazvao je grupu evropskih lidera na sjednicu u ponedjeljak u Parizu, gdje su razgovarali o povećanju potrošnje na odbranu i potencijalnim sigurnosnim garancijama za Ukrajinu.

Neke informacije za ovaj izvještaj potječu od AP-a, Reutersa i AFP-a.

Američki izaslanik za Ukrajinu kaže da niko neće nametnuti mirovni sporazum Zelenskom

Keith Kellogg, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu
Keith Kellogg, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu

Keith Kellogg, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu, rekao je u ponedjeljak da niko neće nametati mirovni sporazum Kijevu i da će se kasnije rješavati pitanja o tome da li će Washington dati garancije za buduće evropske mirovne snage.

Visoki američki dužnosnici, uključujući državnog sekretara Marca Rubija - ali ne i Kelloga - trebali bi razgovarati u utorak s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom o okončanju rata u Ukrajini.

Kelogg, koji je rekao da će ove sedmice posjetiti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Kijevu, rekao je novinarima u sjedištu NATO-a u Briselu da niko neće nametnuti dogovor "izabranom lideru suverene nacije".

Ponovio je i da razgovara sa evropskim saveznicima, koji se zalažu za uključivanje u pregovore, ali da po njegovom mišljenju nije izvodljivo da svi sjednu stol.

Evropski zvaničnici bili su šokirani potezima Trumpove administracije posljednjih dana da se dodvori Rusiji, koja je pokrenula invaziju na Ukrajinu prije skoro tri godine.

Američki zvaničnici predali evropskim zvaničnicima dokument u kojem se, između ostalog, pitaju sa koliko bi vojnika mogli doprinijeti provođenju mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije.

Lideri Francuske, Britanije, Njemačke, Danske, Poljske, Italije, Španije i Holandije, kao i najviši zvaničnici NATO-a i Evropske unije održavaju u ponedjeljak hitan sastanak u Parizu.

Britanija, Švedska i Njemačka rekle su da su otvorene za slanje mirovnih snaga u Ukrajinu, uz jasan i prihvatljiv mandat. Mnogi zvaničnici su naglasili da bi razmotrili slanje trupa u Ukrajinu samo ako SAD daju sigurnosnu garanciju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG