Najnovije
Visoki zvaničnici osudili tretman migranata na američko-meksičkoj granici
Visoki američki zvaničnici, među kojima je potpredsjednica Kamala Harris u utorak su osudili način na koji su agenti granične patrole na konjima okruživali i usmjeravali migrante sa Haitija, da bi ih spriječili da uđu u Sjedinjene Države.
"Snimci koje sam vidjela, način na koji su ti pojedinci na konjima tretirali ljudska bića - to je užasno", rekla je Harris novinarima. "Potpuno podržavam detaljnu istragu o tome šta se tačno dogodilo, istragu koja je već počela. Ali ljudska bića nikada ne smiju da budu tretirana na taj način."
Harris je rekla da će kasnije razgovarati sa sekretarom za unutrašnju bezbjednost, Alejandrom Mayorkasom, koji je naredio da se otvori istraga o postupcima agenata Granične patrole.
Na pretresu u Kongresu, Mayorkas je izjavio: "Užasnuli su me ti prizori... Nećemo tolerisati bilo kakvo maltretiranje ili zlostavljanje bilo kojeg migranta."
Snimak pokazuje Haićane kako prelaze meksičko-američku granicu
Na fotografijama i video snimcima vide se agenti kako pokušavaju da zgrabe neke od hiljada migranata okupljenih na granici duž rijeke Rio Grande, i kako pomoću konja pokušavaju da ih potisnu nazad ka Meksiku.
"Pustiću da istraga teče svojim tokom, ali fotografije koje sam vidio su me duboko uznemirile", rekao jeMayorkas za CNN.
Na jednom video snimku čuje se agent kako govori ružne riječi dok jedno dijete skače da bi se sklonilo konju sa puta.
"Niko ne smije da koristi konja kao oružje da bi agresivno napao dijete", rekao je Mayorkas. "To je neprihvatljivo. To nije u skladu sa našom politikom i treningom. Želim da budem jasan: to je neprihvatljivo."
U ranijim izvještajima čulo se da su agenti koristili bičeve da bi kontrolisali migrante. Međutim, oni su zamahivali uzdama konja i po svemu sudeći nikoga nisu udarili.
Mayorkas je takođe rekao da je loš tretman migranata protivan politici granične patrole, i vrijednostima njegovog Sekretarijata. Rekao je da će se istraga brzo odvijati.
"Javnost mora i zaslužuje da zna rezultate", rekao je sekretar za unutrašnju bezbjednost.
Još jedan istaknuti demokrata, lider senatske većine Chuck Schumer, govoreći u Senatu je izjavio: "Moramo da govorimo o tom ponašanju, da ustanovimo ko je odgovoran. Stomak mi se prevrće od tih prizora. To mora da prestane."
Republikanski kritičar predsjednika Joea Bidena, senator Josh Hawley, kritikovao je Mayorkasa zbog imigracione politike za koju kaže da je podstakla migraciju skoro 15.000 Haićana do granice. Haićani su, većinom, napustili svoju karipsku naciju poslije zemljotresa 2010. godine, i od tada žive u južnoameričkim državama.
Na pretresu senatskog odbora za unutrašnju bezbjednost, Hawley je rekao Mayorkasu: "Ovo je humanitarna kriza u Del Riju. Možete da je opisujetee kako želite... ali ne treba da umanjujemo humanitarne uslove za koje ste, iskreno, vi odgovorni... Desetine hiljada ljudi žive u uslovima koji su zapanjujući, zapanjujući, a dovela ih je ovdje vaša politika."
Hawley i drugi republikanci krive Bidenovu administraciju zato što je ublažila strogu imigracionu politiku prethodnog predsjednika, Donalda Trumpa.
Prema podacima Kancelarije za nacionalnu migraciju Haitija, više od 320 migranata je deportovano u Haiti u nedjelju a dva leta su stigla u ponedjeljak popodne. U jednom od aviona bilo je oko 130 migranata. Grupe za zaštitu ljudskih prava na Haitiju javljaju da se dodatni letovi očekuju ove nedjelje.
See all News Updates of the Day
Rusija zatražila vanrednu sjednicu Vijeća sigurnosti UN zbog političke situacije u BiH
Rusija je zatražila vanrednu sjednicu Vijeća sigurnosti UN zbog političke situacije u Bosni i Hercegovini, potvrdio je Sven Alkalaj, ambasador Bosne i Hercegovine u Sjedinjenim Američkim Državama.
Nije poznat termin sjednice.
Skupština RS je prošle sedmice, nakon prvostepene presude predsjedniku RS Miloradu Dodiku u Sudu BiH, usvojila četiri neustavna zakona. Među njima su zakon o zabrani djelovanja Suda i Tužilaštva BiH, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, te Državne agencije za istrage (SIPA)i zaštitu na teritoriji RS.
Usvojene su i izmjene Krivičnog zakonika, kojim se predviđa krivično gonjenje zaposlenih u institucijama BiH, a koji žive u RS, ukoliko ne budu provodili odluke entitetskih vlasti, te zakon o "stranim agentima", koji dodatno ograničava rad civilnog društva.
U utorak, 4. marta su i članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić uputili zahtjev za održavanje vanredne sjednice Predsjedništva BiH povodom napada organa vlasti entiteta Republika Srpska na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz kabineta Bećirovića.
Bećirović i Komšić ističu kako je potrebno da Predsjedništvo BiH sagleda najnovije unutrašnjopolitičke okolnosti u državi, imajući u vidu napade organa vlasti entiteta Republika Srpska na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, kao i dužnost državnih institucija da zaštite ustavni poredak Bosne i Hercegovine, mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini.
Meksiko najavio odgovor na američke carine
Predjsednica Meksika Claudia Sheinbaum izjavila je da će Meksiko odgovoriti na carine od 25 odsto koje su uvele Sjedinjene Države sopstvenim uzvratnim carinama na američku robu.
Ona je rekla da će krajem nedjelje objaviti koje proizvode će Meksiko ciljati, što možda ukazuje na to da se Meksiko i dalje nada deeskalaciji trgovinskog rata koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump.
„Ne postoji motiv ili razlog, niti opravdanje koje podržava ovu odluku koja će uticati na naše ljude i naše nacije”, rekla je ona.
Carine koje je najavio Trump protiv Kanade i Meksika stupile su na snagu u utorak povećavajući rizik od osvete sjevernoameričkih saveznika Sjedinjenih Država.
Od 4. marta, uvoz iz Kanade i Meksika sada će se oporezovati po stopi od 25 odsto, a kanadski energenti podliježu uvoznim carinama od 10 odsto.
Američki predsjednik je takođe rekao da će tarife na proizvode iz Kine, od 10 procenata, povećati za još toliko. Dodao je i da će 2. aprila stupiti na snagu recipročne tarife zemljama koje uvedu carine na američke proizvode.
SAD privremeno obustavile vojnu pomoć Ukrajini
Sjedinjene Države odlučile su da privremeno obustave vojnu pomoć Ukrajini, nekoliko dana nakon oštre rasprave između predsjednika SAD i Ukrajine, Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog, u Bijeloj kući, potvrdio je u ponedjeljak zvaničnik Bele kuće.
"Predsjednik je bio jasan da je usredsređen na mir. Potrebno je da i naši partneri budu posvećeni tom cilju. Privremeno obustavljamo i razmatramo našu pomoć da bi osigurali da doprinosi rješenju", rekao je visoki zvaničnik administracije za Glas Amerike.
Agencija Reuters prenijela je, pozivajući se na izveštaj Bloomberga, da će biti obustavljeno slanje sve američke vojne opreme, uključujući oružje u tranzitu u avionima ili na brodovima ili koje se nalazi u tranzitnim područjima u Poljskoj.
Trump je prethodno novinarima u Beloj kući rekao da nije razgovarano o suspendovanju vojne pomoći Ukrajini, ali je dodao da bi Zelenski "trebalo da više cijeni" podršku Washingtona. Amerika je do sada izdvojila milijarde dolara vojne pomoći za Kijev.
Američki predsjednik je također u ponedeljak, na svojoj mreži "Truth social" ponovo oštro kritikovao Zelenskog zbog njegove izjave u nedjelju veče da je dogovor o kraju rata sa Rusijom "i dalje veoma daleko".
Trump je ocenio da je to "najgora izjava" i da "Amerika to neće još dugo tolerisati". Ponovio je i da Zelenski ne želi mir "dok god ima američku podršku".
"Evropa je na sastanku sa Zelenskim otvoreno poručila da ne mogu da obave posao bez SAD-a", napisao je Trump.
Zelenski je u ponedjeljak na X-u napisao da Ukrajina mora da bude angažovana "u sadržajnoj" diplomatiji da bi se rat brzo okončao.
"Radimo sa Amerikom i našim evropskim partnerima i veoma se nadamo američkoj podršci na putu do mira. Mir je potreban što je prije moguće", naveo je Zelenski.
Ukrajinski predsednik je ranije više puta istakao da primirje moraju da prate eksplicitne bezbjednosne garancije Zapada da bi se osiguralo da Rusija, koja je izvršila invaziju na Ukrajinu prije tri godine i kontroliše oko 20 odsto njene teritorije, ne krene u novi napad.
Zakonom o „stranim agentima” se nastoje disciplinovati kritičari vlasti, kažu analitičari
Misija UN-a u BiH je ocijenila da je Narodna skupština RS usvajanjem Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija ugrozila nezavisnost, autonomiju i djelovanje organizacija civilnog društva. Analitičari smatraju da je ovaj Zakon pokušaj disciplinovanja kritičara vlasti.
Pentagon obustavio ofanzivne cyber akcije protiv Rusije, tvrde američki mediji
Američki sekretar za odbranu Pete Hegseth naredio je pauziranje u svih cyber operacija Sjedinjenih Država protiv Rusije, uključujući ofanzivne akcije, objavili su brojni američki mediji.
Naredba je bila dio sveukupne ponovne procjene američkih operacija protiv Moskve, prema New York Timesu, sa nejasnim trajanjem ili obimom pauze.
Pentagon je odbio da komentariše ove tvrdnje na upit AFP-a.
"Zbog operativnih zabrinutosti za bezbjednost, ne komentarišemo niti razgovaramo o cyber obavještajnim podacima, planovima ili operacijama", rekao je visoki zvaničnik odbrane.
"Za sekretara Hegsetha nema većeg prioriteta od bezbjednosti borca u ratu u svim operacijama, uključujući i cyber domen", dodao je on.
Izvještavanje medija o ovoj promjeni dolazi u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump insistira na pregovorima o okončanju rata u Ukrajini i nekoliko dana nakon što je američki lider vodio žustru raspravu sa svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim na sastanku u Bijeloj kući.
Zapadne zemlje optužuju Kremlj da je organizovao niz incidenata sa ciljem da se potkopa podrška Ukrajini dok se ta zemlja bori protiv ruske invazije.
Trump se, u međuvremenu, predstavio kao posrednik između ruskog predsjednika Vladimira Putina i Zelenskog, sklanjajući Kijev i Evropu po strani dok se trudi da se približi Putinu.
Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Mike Waltz, govoreći u nedelju za CNN o ponovnom otvaranju veza sa Rusijom, demantovao je izvještaje o promeni cyber politike.
"To nije bio dio naših diskusija", rekao je on. "Biće svih vrsta šargarepe i štapa da se ovaj rat okonča."
