Informirao ga je o trenutnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini na konferenciji koju je organiziralo Njemačko-atlantsko društvo, saopćio je Ured visokog predstavnika u BiH (OHR).
Visoki predstavnik je upoznao generalnog sekretara NATO-a sa najnovijim izazovima u vezi sa institucionalnom funkcionalnošću Bosne i Hercegovine, sa naglaskom na Oružanim snagama BiH i odbrambenim strukturama, navodi se u saopćenju.
Funkcija visokog predstavnika sa statusom diplomatske misije u BiH je uspostavljena u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH, koji se obično naziva Daytonski mirovni sporazum, dogovorenim 21. novembra 1995.
OHR je na konferenciji u Bonu dobio „Bonske ovlasti” na osnovu kojih može nametati i mijenjati zakone te smjenjivati izabrane i imenovane političke i druge dužnosnike.
Christian Schmidt je preuzeo poziciju novog visokog predstavnika u BiH 1. avgusta 2021. Na toj poziciji je zamijenio Valentina Inzka (71), austrijskog diplomatu koji je na čelo Ureda visokog predstavnika (OHR) imenovan 2009.
Rusija, članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) koji nadgleda i daje političke smjernice OHR-u, usprotivila se imenovanju ustvrdivši da nema konsenzusa među članicama PIC-a i da Srbi u BiH nisu konzultirani po tom pitanju. Osim toga, Rusija je tvrdila da tu odluku nije odobrilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Bivši visoki predstavnik Valentin Inzko je 23. jula, dok je još bio na dužnosti, nametnuo izmjene Kaznenog zakona BiH, odredivši zatvorske kazne do pet godina za svakoga ko “javno opravdava, negira, grubo banalizira ili pokušava opravdati zločin genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratni zločin”.
Politički predstavnici iz Republike Srpske osudili su nametanje izmjena Kaznenog zakona BiH. Predstavnici ovog entiteta, uključujući i opoziciju, počeli su 27. jula bojkotirati institucije središnje vlasti, uključujući Predsjedništvo i Parlament BiH.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 30. jula izmjene i dopune vlastitog kaznenog zakona, izričući zatvorske kazne do pet godina za one koji omalovažavaju ili etiketiraju Srpsku Republiku ili njen narod kao genocidnu ili agresora i 15 godina zatvora za kršenje njenog ustava, integriteta i neovisnosti.
Ovo je bio prvi put da je Narodna skupština Republike Srpske usvojila zakon kojim se eksplicitno osporava prerogativ visokog predstavnika, proglašavajući Inzkove izmjene neprimjenjivim na teritoriji RS.
Politička kriza se produbila. Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji je predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata kao vladajuće stranke u entitetu Republika Srpska (RS) i većine na državnom nivou, najavio da će se RS povući iz ključnih državnih institucija - uključujući pravosudni sustav – Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće, poreznu upravu - Upravu za neizravno oporezivanje i Oružane snage BiH, između ostalih - i da će oko 130 zakona koje je nametnuo OHR biti poništeno.
Sjedinjene Države uvele su sankcije Dodiku, tada predsjedniku Vlade RS-a, u januaru 2017. godine “zbog nepoštivanja odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o zabrani organiziranja referenduma” o Danu RS-a koji je održan 25. septembra 2016.
Njemačka je formalno u srijedu, 17. novembra, zatražila od Evropske službe za vanjske poslove (EEAS) da izradi dokument s prijedlozima o sankcijama Evropske unije protiv zvaničnika RS-a.
