Samit je zasjenjen napadom američkog predsjednika Donalda Trumpa ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskog u Bijeloj kući u petak zbog toga što je "nezahvalan na američkoj podršci" u borbi Ukrajine protiv invazije Rusije.
Ali Starmer je rekao da je fokusiran na to da bude most za obnavljanje mirovnih pregovora i da iskoristi krah pregovora kao priliku da se ponovo angažuje s Trumpom i Zelenskim i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom umjesto da "pojača retoriku".
"Sada smo se složili da će Ujedinjeno Kraljevstvo, zajedno s Francuskom i možda još jednom ili dvije države, raditi s Ukrajinom na planu za zaustavljanje borbi, a zatim ćemo o tom planu razgovarati sa Sjedinjenim Državama", rekao je Starmer za BBC.
Nedjeljni sastanak važan korak
Londonski sastanak je dobio veći značaj u odbrani ratom razorenog saveznika i jačanju odbrane kontinenta.
Nedjeljni samit će vjerovatno uključiti razgovore o uspostavljanju evropskih vojnih snaga koje će biti poslane u Ukrajinu kako bi podržale prekid vatre. Starmer je rekao da će to uključivati "koaliciju voljnih".
Starmer je rekao da ne vjeruje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, ali vjeruje Trumpu.
„Da li verujem Donaldu Trampu kada kaže da želi trajni mir? Odgovor na to je da”, rekao je.
Na samitu će takođe učestvovati lideri Francuske, Njemačke, Danske, Italije, Holandije, Norveške, Poljske, Španije, Kanade, Finske, Švedske, Češke i Rumunije. Prisustvovat će i turski ministar vanjskih poslova, generalni sekretar NATO-a i predsjednici Evropske komisije i Evropskog vijeća.
Evropski lideri podržavaju Zelenskog
Zelenski je dobio široku podršku lidera širom Evrope nakon fijaska u Bijeloj kući, koji je bio izuzetan po tome što je prikazao napad na saveznika — i zato što je emitovan na televiziji uživo.
Starmer je zagrlio Zelenskog kada je stigao u subotu na privatni sastanak - dan prije nego što je zakazano druženje prije samita.
„Kao što ste čuli od ovih klicanja na ulici, imate punu podršku širom Ujedinjenog Kraljevstva“, rekao je Starmer. “Stojimo uz vas, uz Ukrajinu, koliko god je potrebno.”
U Evropi je nelagodno otkako je Trump pokrenuo direktne mirovne pregovore s Putinom, kojeg je većina zapadnih lidera izolirala od invazije na Ukrajinu prije tri godine. Borba da ostanu relevantni i zaštite evropske interese, jer se činilo da se njihov nekada čvrsti saveznik priklanja Putinu, još više je postala zabrinjavajuća kada je Trump nazvao Zelenskog diktatorom i lažno rekao da je Ukrajina započela rat.
Sastanci proteklih dana pružili su nadu - sve do posjete Zelenskog Bijeloj kući.
Posjete Ovalnom kabinetu Makrona, koji je svoju posjetu proglasio „prekretnicom“, i Starmera viđeni su kao koraci u pravom smjeru. Sastanci su bili srdačni, a Trump je čak zauzeo blaži ton prema Ukrajini, iako se neće obavezati na pružanje američkih sigurnosnih garancija i smatra da će Evropa morati osigurati mirovne trupe.
U roku od 12 sati nakon Starmerovog povratka iz Washingtona, činilo se da su razgovori o miru propali jer je potpredsjednik JD Vance prekorio Zelenskog zbog osporavanja Trumpovih tvrdnji da se ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu može vjerovati.
“Starmer je obavio impresivan posao u afirmaciji europske agende u ratu protiv Ukrajine i prenio predsjedniku Trumpu da je Evropa voljna i sposobna preuzeti vodeću ulogu u provedbi bilo kojeg kredibilnog mirovnog sporazuma”, rekla je Rachel Ellehuus, generalna direktorica Royal United Services Instituta, istraživačkog centra za odbranu i sigurnost. "Nažalost, sastanak u Bijeloj kući u petak bio je veliki korak unazad."
Ukrajina više ne može računati na vojnu ili političku podršku SAD nakon što se Trump proglasio neutralnim u pregovorima, rekao je Ellehuus. Ona je rekla da Evropa treba da se umiješa i da bi mogla da oslobodi oko 200 milijardi eura (207 milijardi dolara) zaplijenjene ruske imovine kako bi pomogla u finansiranju tih napora.
"Neposredni cilj sastanaka u Londonu mora biti da se Ukrajina zadrži u borbi kako bi mogla pregovarati sa maksimalne pozicije snage", rekla je ona.
Evropski lideri obećavaju da će povećati vojnu potrošnju
Starmer je ove sedmice obećao da će povećati vojnu potrošnju na 2,5% bruto domaćeg proizvoda do 2027. Ostale evropske zemlje bi mogle slijediti taj primjer.
Češki premijer Petr Fiala rekao je u subotu da se Evropa suočava sa istorijskim testom i da mora da brine o sebi. On je rekao da evropske zemlje moraju povećati svoju potrošnju na oružje kako bi dostigle najmanje 3% BDP-a.
"Ako dovoljno brzo ne povećamo svoje napore i pustimo agresora da diktira svoje uslove, nećemo završiti dobro", rekao je.
Macron, koji je rekao da je legitimno da SAD preusmjere fokus na suočavanje s Kinom i Azijom, također je pozvao na veću potrošnju na odbranu jer je pozvao na jedinstvo među svojim susjedima.
"Trebalo je da se probudimo ranije", rekao je Macron. „Godinama govorim da nam je potrebna suverenija, ujedinjenija, nezavisnija Evropa.
