Izgledi za ovogodišnju sezonu uragana, koja je započela u utorak, su mračni. Prošlogodišnja rekordna sezona imala je 30 tropskih oluja koje su dobile imena, uključujući 19 uragana, od kojih šest glavnih.
WMO saopštava da će sezona atlantskih uragana 2021. vjerovatno biti manje aktivna, sa između 13 i 20 oluja sa imenima, od kojih bi šest do 10 mogle da postanu uragani.
Portparolka WMO-a Clare Nullis kaže da će naredna sezona vjerovatno biti posebno teška za zemlje poput onih u Centralnoj Americi, koje se još uvijek oporavljaju od prošlogodišnjih razornih oluja.
"Menadžeri za vanredne situacije su očigledno veoma zabrinuti da će, ako naiđe još jedna tropska oluja ili uragan, to imati ozbiljne posljedice. Potreban je samo jedan uragan da dođe do kopna u sezoni da bi se izbrisale godine socijalnog i ekonomskog razvoja", rekla je.
Nullis kaže da klimatske promjene utiču na sezonske oluje, koje se povećavaju po intenzitetu i učestalosti. Ona kaže da su koncentracije ugljen-dioksida i dalje na rekordno visokim nivoima i da će i dalje pokretati globalno zagrijevanje.
"Svi prirodni klimatski događaji sada se odvijaju u kontekstu klimatskih promjena, koje povećavaju globalne temperature. Kao što znamo, pogoršavaju ekstremno vrijeme i utiču na sezonske obrasce kiša", rekao je Nullis.
Iako je 2021. godinu počela relativno opušteno, Nullis je upozorila da ne vjeruje da postoji pauza u klimatskim promjenama. Primjetila je da WMO predviđa vjerovatnoću od 90 odsto da najmanje jedna godina između 2021. i 2025. postane najtoplija zabilježena, skidajući 2016. godinu sa prvog mjesta. Globalne prosječne temperature 2016. godine bile su za 0,99 stepeni Celzijusa toplije nego što je to bio slučaj sredinom 20. veka.
Sezona atlantskih uragana završava se 30. novembra.
