Dvije milijarde i više onih koji pripadaju generaziji Alfa rođenoj od 2010. do ove godine, za sada su najveća generacija u historiji. Iako njeni najstariji članovi imaju samo 14 godina, Alfa je već sada ekonomska sila na koju treba računati.

„Oni troše novac, i to u značajnim iznosima. Ne samo to, oni značajno utiču na odluke roditelja o potrošnji. Procjenjujemo da je globalna potrošnja generacije Alfa kako direktna, tako i preko uticaja već pet i po biliona dolara, tako da je prilično fenomenalan ekonomski učinak koji ide uz njihovu nevjerovatnu demografsku veličinu”, kaže socijalni analitičar i demograf Mark McCrindle.

Najmlađi članovi generacije Alfa će se pojaviti ove godine, a najstariji su rođeni iste godine kada je izašao iPad. Kao prva cijela generacija rođena u svijetu pametnih telefona i drugih uređaja, Alfe su postale potrošači mnogo ranije od prethodnih generacija. To je djelimično zahvaljujući online oblicima plaćanja koji su povezani sa roditeljskim kreditnim karticama ili drugim digitalnim valutama. Oni koriste taj novac za kupovinu digitalnih igara i raznih drugih stvari.

„Oni kupuju virtuelne artikle koristeći virtuelnu valutu. Znači postoje potpuno novi načini i ciljevi potrošnje za ovu generaciju koji dovode do povećane komercijalizacije”, kaže McCrindle.

McCrindle kaže da jedno tržište koje nije virtuelno, a privlači generaciju Alfa da kupuje jeste kozmetička industrija. Na primjer, posjete Sephori za starosnu grupu od 10 do 14 godina porasle su za više od 22 odsto od februara 2023. do marta 2024. godine u odnosu na prethodni period, prema maloprodajnoj analitičarskoj plaftormi pass_by.

A šta privlači kupce u ovoj starosnoj grupi?

„Održivost može da se dopadne ovoj demografskoj grupi, iako to ne možemo da u potpunosti da tvrdimo prema našim podacima”, naveo je u pisanoj izjavi za Glas Amerike James Ewen, potpredsjednik marketinga za pass_by.

Budući da su rođeni u digitalnom svijetu, trebalo bi da generacija Alfa ima odlične tehničke vještine. Međutim, šta je sa razvojem drugih vještina kao što su igranje, istraživanje, sakupljanje i odlazak u avanture koje pomažu djeci da nauče da razumiju svijet oko sebe?

„Svijet se smanjio u velikih pet oblasti za djecu, koje su nekada bile igralište i sport i na otvorenom, priroda i komšiluk, sada su svi u virtuelnom okruženju”, kaže McCrindle.

Neprekidno biti virtuelno povezan sa drugima može da umanji djetetov osjećaj za zajedništvo, kaže profesionalna terapeutkinja Shelly Melia.

„Jedna od stvari zbog kojih ste udaljeni od roditelja i nekoga ko može trenutno da riješi vaše probleme sve vrijeme je to što vas to tjera da samo sjedite. Samim tim čekate nešto sa nelagodom, a to vas poslije tjera da se mučite. I tako se onda razvijate”, kaže Melia, koja je i profesorica za pitanja djece i porodice na baptističkom univerzitetu u Dallasu.

„Tako steknete potrebu za posrednikom kada se pojavi problem, jer pomisle da mogu to da riješe. Međutim, djeca se pretjerano oslanjaju na to šta mogu da urade sa tim telefonom, prije nego da zaista umiju da ih riješe“, kaže Melia.

Osim što je najveća generacija u historiji, očekuje se da će generacija Alfa živjeti duže i biti kulturno raznovrsnija. Oni će također biti obrazovaniji, živjeće duže kod kuće i raditi duže od bilo koje generacije prije njih, vjerovatno duboko u svojim 70-im. Prema Svjetskom ekonomskom forumu, dvije trećine njih će raditi na poslovima koji još ne postoje.

„Oni će biti doživotni učenici, mislim da je dobra stvar izgraditi čvrstu obrazovnu osnovu za ulaganje u učenike. To može da odloži zrelost. Ako duže ostanu kod kuće, možemo završiti sa djecom koja su zapravo odrasli koji još zavise od roditelja”, navodi McCrindle.

Kad poraste, generacija Alfa bi takođe mogla da se suoči sa problemima mentalnog zdravlja, kaže Melia, jer ih vjerovatno odgajaju roditelji koji imaju mnogo problema, i žive u svijetu gdje su granice između posla i privatnog života sve nejasnije, posebno za one koji rade na daljinu.

„Pripadnost je prava bolna tačka za našu djecu, i teško je izgraditi osjećaj pripadnosti na virtuelni način. Dakle, mi smo zavisni od nečega što nam ne može dati ono što nam je zaista potrebno”, kaže Melia o generaciji Alfa i tehnologiji.

„Moraju da se osjećaju kao da ih neko vidi, kao da ih neko poznaje, voli. Potreban im kontakt očima. Potreban im je razgovor licem u lice. Potrebne su im porodične večere bez telefona, te vrste stvari, gdje uče te socijalne emocionalne vještine”, dodaje ona.

Generaciju Alfa će definisati tehnologija, osjećaj osnaženosti i sposobnost pokretanja trendova od malih nogu i bez granica, kaže McCrindle.

„To je ovaj globalni uticaj Istok-Zapad, ne samo Zapad-Istok, i mislim da sa njihovom globalnom vezom i razvijanjem svijeta u smislu uticaja i inovacija, zaista čini svijet ravnim, a njihovo iskustvo djeluje kao da je bez granica”, kaže McCrindle, koji je zaslužan za davanje imena ovoj generaciji.

Alfa je prvo slovo grčkog alfabeta, za koje on kaže da je prikladno za generaciju koja predstavlja početak potpuno nove stvarnosti. Neki su mislili da bi ovu generaciju trebalo zvati Covid generacijom, ali McCrindle kaže da će svjetska pandemija zbog koja je mjesecima generacija Alfa bila van škole, biti samo jedna stranica u životu ove generacije.