Sastanci se održavaju pošto je Melisa Fleming, podsekretarica UN za globalne komunikacije, u nedavnim komentarima rekla da je "sistematska kampanja de fakto vlasti u zemlji da postepeno izbrišu žene iz javnog života i uskrate njihov doprinos, nevjerovatan čin autodestruktivnosti".
Melisa Fleming je iznijela taj komentar u trenutku dok je Markus Pocel, izaslanik UN-a u Afganistanu, održavao uzastopne sastanke sa visokim talibanskim ministrima u glavnom gradu Kabulu, pozivajući ih da ukinu zabranu obrazovanja žena i njihovog rada u humanitarnim organizacijama, navodeći kao razlog teške humanitarne uslove u zemlji .
Pocel je u nedjelju održao posljednji sastanak sa talibanskim ministrom za promociju vrlina i sprečavanje poroka, zaduženog za tumačenje i sprovođenje talibanske verzije islama.
"Posljednje diskriminatorne zabrane Talibana protiv žena sprječavaju da spasonosna pomoć stigne do Afganistanaca i one će nauditi afganistanskoj ekonomiji", rekao je Pocel Muhamedu Halidu Hanafiju, prenijela je kancelarija UN zvaničnika.
Prošlog mjeseca, vladari su iznenada zabranili afganistanskom ženskom osoblju da radi za nacionalne i međunarodne nevladine organizacije, rekavši da ne nose islamsku maramu u skladu sa zvaničnim naredbama.
Zvaničnici UN kažu da je tim potezom praktično obustavljen veliki broj humanitarnih programa u zemlji u kojoj je milionima ljudi potrebna hitna pomoć.
Pocelovi razgovori sa talibanskim zvaničnicima u Kabulu odvijaju se u trenutku kada se Savjet bezbjednosti UN priprema za privatni sastanak 13. januara kako bi raspravljao o zabrani afganistanskih humanitarnih radnika u improvizovanoj zemlji.
U međuvremenu, generalni sekretar Norveškog saveta za izbjeglice (NRC) stigao je u nedjelju u prijestolnicu Afganistana na razgovore sa talibanskim vlastima kako bi zatražio poništavanje zabrane rada žena za nevladine organizacije.
Jan Egeland je prvi šef velike dobrotvorne organizacije koji je posjetio zemlju otkako je direktiva stupila na snagu 24. decembra.
"Naše kancelarije su skoro prazne, a sve operacije paralizovane širom Afganistana", napisao je Egeland na Tviteru. "Bez ženskog i muškog osoblja, ne možemo da nastavimo sa olakšanjem života ljudi. Ne možemo doći do žena i djece bez ženskog osoblja", dodao je on.
Norveški šef pomoći je naglasio da njegova organizacija poštuje "sve tradicionalne afganistanske vrijednosti za odijevanje, putovanja i radno mesto". On je rekao da je 469 koleginica u NRC-u "od suštinskog značaja za" njihovu pomoć za 700.000 Afganistanaca, posebno žena u svjetlu kulturološke osjetljivosti.
"Mora nam se dozvoliti da nastavimo sa radom sa svim osobljem, inače će životi biti izgubljeni", upozorio je Egeland.
NRC je pomogao oko 850.000 ljudi tokom prošle godine u Afganistanu u oblastima vode, kanalizacije, skloništa i obrazovanja.
Talibani su od povratka na vlast u avgustu 2021. uveli stroge granice u životu žena, zabranjujući im mnoga radna mjesta i pohađanje univerziteta i srednjih škola. Ženama nije dozvoljeno da posjećuju javne parkove, teretane i kupatila i moraju da pokriju lica dok su u javnosti.
Fleming iz UN-a je takođe rekla: "Nijedna zemlja ne može sebi da priušti da isključi polovinu svog stanovništva iz društva. Žene i djevojke su ključne za budućnost Afganistana".
Talibani su odbacili kritike na račun njihovog upravljanja i politike, rekavši da su ti potezi striktno u skladu sa afganistanskom kulturom i islamskim zakonom ili šerijatom.
