Srbiju na zasedanju predstavlja predsjednik Aleksandar Vučić, dok Kosovo zastupa predsjednica Vjosa Osmani.
Dokument o radu Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK) obuhvata period od septembra 2023. do marta 2024. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija zatražio je u tekstu da se, bez odlaganja, privedu organizatori napada u selu Banjska na sevjeru Kosova.
"Osuđujem ozbiljni bezbjednosni incident koji se dogodio 24. septembra 2023. u Banjskoj, koji je izazvao tragični gubitak života. Pozivam da se okonča istraga i organizatori budu privedeni – bez odlaganja", ukazao je Gutereš u izvještaju.
U dokumentu je navedeno da je u napadu učestvovalo tridesetak naoružanih osoba, da je poginuo jedan policajac Kosova, dvojica su ranjena – a trojica napadača su ubijena.
“Događaj je uticao na porast tenzija između Beograda i Prištine, a Srbija je pojačala vojno prisustvo u blizini administtativne/granične linije, koje je povukla pod međunarodnim pritiskom”, naveo je u izvještaju generalni sekretar Ujedinjenih nacija.
U dokumentu je navedeno da su kosovske vlasti optužile Srbiju za sistemsko podsticanje i sponozorisanje nasilja. Sa druge strane, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odbacio je bilo kakvu umiješanost vlasti Srbije i ustvrdio da je, kako je navedeno, incident reakcija kosovskih Srba na prisustvo kosovske policije na sjeveru.
“Odgovornost je preuzeo Milan Radoičić koga su srpske vlasti privele 3. oktobra i oslobodile narednog dana. Viši sud u Beogradu podnio je krivičnu prijavu i naložio njegovo uslovno puštanje na slobodu do suđenja. Vlasti Kosova naložile su Radoičićevo i hapšenje više od dvadeset osoba. Četvrtog marta 2024. Interpol je objavio crvenu potjernicu za 29 osoba, dok je ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić odbacio izručenje Radoičića Kosovu”, navedeno je u Guterešovom izvještaju.
U dokumentu je navedena potreba da se, u okviru dijaloga kojim posreduje Evropska unija, hitno razgovara o primjeni novih propisa o valuti i gotovinskim transakcijama.
“Odluka Centralne banke Kosova onemogućila je upotrebu dinara i omela isplate penzija i plata zaposlenima u institucijama koje finansira Srbije. Utiče na mala i srednja preduzeća, zdravstvo, dječiju zaštitu i obrazovanje”, precizirano je u tekstu.
“Ta uredba dodatno zaoštrava odnose Beograda i Prištine”, ocijenjeno je u izvještaju.
Kosovska Centralna banka je od prvog februara euro proglasila jedinom zakonitom valutom, što je izazvalo poteškoće za građane srpske nacionalnosti koji novac primaju iz budžeta Srbije, ali i kritike dijela međunarodne zajednice zbog načina primjene te mjere.
Tim povodom je u Briselu organizovano nekoliko susreta kosovske i srpske delegacije – ali ti sastanci nisu dali nikakve opipljjve rezultate.
U izvještaju je konstatovano da nema napretka u formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom uprkos diplomatskom pritisku.
"Pozivam Kosovo i Srbiju da potvrde posvećenost briselskom dijalogu i potpuno primijene sve postignute dogovore", naveo je Gutereš u izvještaju.
Osim toga, istaknuta je i važnost održavanja prijevremenih lokalnih izbora u svim opštinama, uz učešće kosovskih Srba, kako bi se smirile napetosti i ostvario napredak.
Primjenu odluke kosovskog Ustavnog suda, donijetu 2016. godine, o imovini manastira Visoki Dečani, generalni sekretar Ujedinjenih nacija pozdravio je kao iskorak u uspostavljanju povjerenja između svih zajednica na Kosovu.
U izvještaju je navedeno i da je tokom šestomjesečnog perioda bilo napretka u primjeni dogovora postignutih između dvije strane – ali da su napetosti između Srbije i Kosova intenzivirane, kao i da je stanje na sjeveru Kosova krhko.
"Pozdravljam napredak ostvaren krajem 2023. u primjeni sporazuma uz pomoć Evropske unije, uključujući dogovor iz 2022. o energetskoj mapi puta, carinskih sporazuma i omogućavanje uzajamne slobode kretanja vozila između Kosova i Srbije. Angažovanje na primjeni sporazuma neophodno je za sprečavanje napetosti i sukoba", naveo je - između ostalog, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš o radu UNMIK-a na Kosovu.
Srbija i Kosovo, koje je 2008. proglasilo nezavisnost, pregovaraju duže od decenije o pomirenju i normalizaciji odnosa - uz posredstvo Evropske unije.
Uspjeh tog procesa neizostavan je uslov njihovog napretka u eurointegracijama – na šta učestalo podsjećaju predstavnici međunarodne zajednice i njihovi partneri.
Očekivalo se da će Ohridski sporazum i Aneks primjene, sa kojima su se Srbija i Kosovo usaglasili početkom 2023, doprinijeti ubrzanju rješenja njihovog spora.
Ipak, umjesto toga, održano je više neuspješnih susreta predstavnika dvije strane, razmjenjivana oštra retorika, zbog čega izostaje željeni učinak.
