Na samom početku Članice Saveta bezbednosti podržale su inicijativu SAD-a za održavanje sednice čije je odlaganje tražila Rusija.
Rozmari Di Karlo, podsekretarka Ujedinjenih nacija za politička pitanja i izgradnju mira, ukazala je da generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš podržava diplomatske napore na svim nivoima u vezi sa aktuelnim napetostima.
„Ipak zabrinuti smo zbog eskalacije tenzija i gomilanja vojske u srcu Evrope. Prijavljeno je da je 100.000 ruskih vojnika raspoređeno na granici sa Ukrajinom. Takođe, postoje informacije da je nepoznat broj ruskih trupa raspoređen u Bjelorusiji. Sa druge strane Sjevernoatlantska alijansa najavljuje rapoređivanje trupa u istočnoj Evropi. Generalni sekretar jasno je poručio da diplomatija i dijalog nemaju alternativu. Istakao je da vjeruje da ne smije biti vojne intervencije i da diplomatija treba da odnese prevagu. Očekuje da svi treba da doprinesemo izbjegavanju konflikta kako bi se okončala kriza. Pozdravljamo napore svih strana da se vodi dijalog. Tražimo od svih da se uzdrže od provokativne retorike", navela je Rozmari Di Karlo u svom izlaganju.
Američka ambasadorka pri Ujedinjenim nacijama Linda Tomas-Grinfild ukazala je da ruske akcije u Evropi narušavaju povelju Ujedinjenih nacija.
"Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija nastao je kako bi se spriječile prijetnje sa kojom se suočava Ukrajina. Ruska agresija prijeti ne samo Ukrajini - nego i Evropi. Jedna država ne može narušavati granicu druge države. Važno je da se Savjet bezbjednosti suprotstavi tome", ukazala je Tomas-Grinfild, podvukavši da je riječ o najvećoj mobilizaciji trupa u Evropi posljednjih godina.
"Rusija prebacuje trupe iz unutrašnjosti zemlje na granicu sa Ukrajinom i u Bjelorusiju. Uz vojne aktivnosti zabilježeno je intenziviranje cyber napada u Ukrajini. Rusko gomilanje trupa prate njeni zahtjevi i agresivna retorika. Rusija je 2014. izvršila invaziju u Ukrajini. Slična stvar se 2008. dogodila u Gruziji. Ne žele da povuku trupe iz Moldavije. Ako Rusija nastavi sa invazijom u Ukrajini ne možemo reći da toga nismo svjesni", rekla je američka ambasadorka pri Ujedinjenim nacijama.
Takođe, podsjetila je da su ruski lideri dovodili u pitanje postojanje Ukrajine kao države.
"Ukrajina je članica UN posljednjih trideset godina čiji je narod ponosan. Rusija može da izabere i drugi put - diplomatije i mira. Vjerujemo da postoji način za to i pokušavamo da to pitanje riješimo na diplomatski način. Zato smo ga pokrenuli pred ovim tijelom. Rusija svoje zabrinutosti treba da iznese za pregovaračkim stolom. Ukoliko to učini pokazaće da joj je bliži put diplomatije, a ne konflikta", rekla je između ostalog Linda Tomas- Grinfild.
Ruski ambasador pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja ustvrdio je tokom debate da je, kako se izrazio, u toku pokušaj Zapada da izazove razdor između Rusije i Ukrajine. Ustvrdio je da Rusija često razmiješta trupe na svojoj teritoriji, te da je ukrajinska kriza unutrašnje pitanje.
"Uvjeravaju nas da će se ruska vojna akcija protiv Ukrajine dogoditi za samo nekoliko nedelja, ili dana. Međutim, nisu pruženi dokazi za tako ozbiljne optužbe. Ipak, to ne sprječava toliku histeriju da naši ukrajinski susjedi već osjećaju ekonomske posljedice toga. Zapadne kolege govore o potrebi za deeskalacijom, ali prije svega oni sami podstiču tenzije i zaoštravaju retoriku i izazivaju eskalaciju. Sama rasprava o prijetnji od rata je provokativna. Gotovo da pozivate na to, čekate da se to dogodi, kao da želite da vaše riječi postanu stvarnost. I to uprkos činjenici da stalno odbacujemo te optužbe i da ni jedan ruski političar ili javna ličnost nije prijetio planiranom invazijom na Ukrajinu cijelo ovo vrijeme", poručio je Nebenzja u obraćanju.
Ambador Kine, koji je podržao pokušaj Rusije da se spriječi današnja sednica, rekao je da ne smatra ruske trupe blizu ukrajinske granice prijetnjom i pozvao sve strane da ne pogoršavaju situaciju.
Rusija može da koristi pravo veta
Rusija je jedna od pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN i može da iskoristi svoje pravo veta kako bi blokirala svaku eventualnu kaznenu akciju Savjeta protiv Moskve.
Sastanak u ponedeljak je posljednja runda razgovora o sukobu usljed napora da se pronađe diplomatsko rješenje. Sjedinjene Države su zaprijetile da će uvesti oštre ekonomske sankcije ako Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu i odbacile su ruske zahtjeve da NATO povuče trupe iz istočne Evrope i spriječi Ukrajinu da se pridruži alijansi.
Rusija, koja je anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. godine, poručuje da ne planira da ponovo napadne Ukrajinu. Međutim, ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je u nedelju da će Rusija zatražiti od NATO-a i Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju da razjasne da li namjeravaju da sprovedu ključne bezbjednosne obaveze.
