„Ako se ništa ne preduzme, bojimo se da je glad u Gazi skoro neizbježna, a sukob, koji je od oktobra odnio živote skoro 30.000 ljudi i povrijedio više od 70.000, prema Ministarstvu zdravlja u Gazi, imat će mnogo više žrtava", rekao je Ramesh Rajasingham, direktor odjela za koordinaciju u humanitarnoj kancelariji UN-a.
On se obratio na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a koji su zatražile članice Alžir, Gvajana, Slovenija i Švicarska, usljed sve veće zabrinutosti da se glad koristi kao oružje u ratu.
Rajasingham je rekao da je najmanje 576.000 ljudi u Gazi - 25 posto stanovništva - na korak od gladi, i da se praktično cijelo stanovništvo oslanja na nedovoljnu humanitarnu pomoć u hrani da bi preživjelo.
"Nažalost, koliko god sumorna slika koju vidimo danas, postoje sve mogućnosti za dalje pogoršanje", rekao je on.
"Gaza bilježi najgori nivo pothranjenosti djece bilo gdje u svijetu", rekao je Carl Skau, zamjenik izvršnog direktora Svjetskog programa za hranu. "Jedno dijete od svakih šest mlađih od 2 godine je akutno pothranjeno."
Propada poljoprivredna proizvodnja
Maurizio Martina, pomoćnik generalnog direktora Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu, objasnio je kako je rat utjecao na cijeli lanac opskrbe hranom.
Izrael je prisilio poljoprivrednike da se evakuiraju ili su pobjegli od granatiranja koje je uništilo usjeve; stoka i živina umiru od gladi ili u bombardovanju; ribolov je zabranjen; a podzemna voda je kontaminirana.
"U najvjerovatnijem scenariju, poljoprivredna proizvodnja će na sjeveru pasti do maja 2024.", rekao je Martina. "Već vidimo ovaj kolaps."
U memorandumu poznatom kao bijela nota, poslanom vijeću prije sjednice, šef humanitarne službe UN-a Martin Griffiths izvijestio je o riziku od gladi izazvane sukobom u skladu s petogodišnjom rezolucijom Vijeća o toj temi.
"Potrebna je hitna akcija kako bi se spriječila glad izazvana sukobom i široko rasprostranjena nesigurnost hrane u Gazi", napisao je.
Pozvao je na prekid vatre i pozvao Vijeće da iskoristi svoj utjecaj i preduzme mjere kako bi olakšao pristup pomoći u i unutar Gaze, nastavio ulazak komercijalne robe na teritoriju, te zaštitio i obnovio kritičnu infrastrukturu, između ostalih preporuka.
Protok pomoći 'nepredvidiv', 'nedovoljan'
Griffiths je rekao da se humanitarci i dalje suočavaju sa "značajnim preprekama" u pružanju odgovora koji je potreban da bi se spriječila glad.
"To uključuje zatvaranje graničnih prelaza, ozbiljna ograničenja kretanja, uskraćivanje pristupa, opterećene procedure provjere, sigurnosne rizike, incidente od strane očajnih civila, narušavanje reda i zakona i ograničenja komunikacije i zaštitne opreme,” napisao je Griffiths. "Logistička infrastruktura, kako unutar tako i izvan Gaze, je neadekvatna, a protok pomoći ostaje nepredvidiv i nedovoljan."
Izrael poriče da ometa ili ograničava isporuku pomoći Gazi.
"Izrael čini sve što može da se brine o civilima, prevazilazeći ono što se očekuje, a kamoli potrebno", rekao je vijeću zamjenik izaslanika Izraela u UN-u Jonathan Miller. "Izrael je posvećen poboljšanju humanitarne situacije u Gazi, neprestano radeći na osiguravanju ulaska humanitarne pomoći iz brojnih zemalja i agencija UN-a."
Miller je rekao da je Izrael omogućio isporuku 254.000 tona humanitarne pomoći u Gazu od početka rata, uključujući 165.000 tona hrane. Okrivio je Hamas za preusmjeravanje pomoći i UN za neuspješno upravljanje i distribuciju.
"Ograničenja količine i tempa pomoći zavise od kapaciteta Ujedinjenih naroda i drugih agencija da efikasno primaju, skladište i distribuiraju pomoć", rekao je Miller.
Glad 'neminovna' u sjevernoj Gazi
Situacija je najstrašnija u sjevernoj Gazi, koja je i dalje odsječena od strane izraelske vojske.
Vjeruje se da je oko 300.000 ljudi prkosilo ranijoj izraelskoj naredbi za evakuaciju i ostalo kroz višemjesečne teške borbe između Izraelskih odbrambenih snaga i Hamasa.
"Ako se ništa ne promijeni, glad je neizbježna u sjevernoj Gazi", rekao je Skau iz WFP-a. "Svi moramo ispuniti svoje obaveze kako bismo osigurali da se to ne dogodi."
Agencija UN-a koja pomaže Palestincima, UNRWA, i isporučuje većinu zaliha pomoći, kaže da je posljednji put bila u mogućnosti da dobije pomoć u hrani sjevernoj Gazi 23. januara.
Svjetski program za hranu je 20. februara obustavio svoje isporuke u sjeveru zbog nedostatka sigurnosti i za humanitarne radnike i za primaoce. Svjetska zdravstvena organizacija je posljednji put stigla u najveću bolnicu u gradu Gazi, Al Shifa, 22. januara sa medicinskim potrepštinama.
Prije nedelju dana, Vijeće sigurnosti od 15 zemalja nije usvojilo rezoluciju kojom se poziva na hitan humanitarni prekid vatre zbog veta Sjedinjenih Država. Nekoliko članova vijeća obnovilo je svoj poziv na prekid vatre na sastanku u utorak.
"Samo prekid vatre, koji moraju poštovati sve strane u sukobu, može garantovati isporuku humanitarne pomoći bez prekida, osiguravajući adekvatnu, pravovremenu pomoć", rekao je slovenski ambasador Samuel Žbogar.
Gvajana, koja je ovog mjeseca predsjedavala vijećem, rekla je o sukobu i rastućoj nesigurnosti hrane da "tišina nije prihvatljiv odgovor".
"Vijeće sigurnosti mora intervenirati kako bi zaustavilo očigledna kršenja međunarodnog prava koja počini država članica Ujedinjenih naroda", rekla je ambasadorica Carolyn Rodrigues-Birkett.
Čak je i najbliži saveznik Izraela, Sjedinjene Države, naznačio svoju rastuću frustraciju sporim tempom isporuke pomoći, pozivajući Izrael da zadrži otvorene granične prijelaze i da otvori nove.
"Jednostavno rečeno, Izrael mora učiniti više," rekao je ambasador Robert Wood.
Rusija, koja rijetko podržava sankcije, predložila je vijeću da razmotri njihovo uvođenje zbog opstrukcije humanitarne pomoći.
Izrael je započeo svoju vojnu kampanju za eliminaciju Hamasa nakon što su borci te grupe prešli u južni Izrael 7. oktobra i ubili 1.200 ljudi, prema izraelskim zvaničnicima. Oko 250 drugih je uzeto kao taoci.
Hamas, kojeg su Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Evropska unija proglasile terorističkom grupom, još uvijek drži oko 130 talaca u Gazi, uključujući 30 za koje se vjeruje da su mrtvi.
