"Imajući u vidu niz diskriminatornih kršenja ljudskih prava političkih protivnika ili onih koji se smatraju za protivnike, u izvještaju kancelarije postoje osnove da se vjeruje da su možda počinjeni zločini protiv čovječnosti koji se odnose na progon", rekao je Christian Salazar Volkmann, direktor odsjeka za operacije i tehniču saradnju pri OHCHR-u.
U izvještaju koji je Volkmann u srijedu predstavio Savjetu za ljudska prava Ujedinjenih nacija, ispituju se sva navodna kršenja ljudskih prava u Bjelorusiji uoči i posle predsjedničkih izbora 2020. godine.
Zasnovan je na informacijama i dokazima iz razgovora sa 657 osoba, kao i 229 pismenih iskaza žrtava, svjedoka i nevladinih organizacija.
Volkmann je rekao da informacije, prikupljene prošle godine, "potkrepljuju obim i vrstu kršenja" identifikovanih u prethodnim izvještajima. Utvrđeno je da je od 1. maja 2020. godine, Bjelorusija "u suštini lišila stanovnike" građanskih prava.
Međunarodni posmatrači su ocijenili da izbori 2020. godine, na kojima je Aleksandar Lukašenko osvojio šestogodišnji mandat, nisu bili ni slobodni ni fer. Lukašenko to demantuje.
Volkmann je rekao da je opozicionim strankama bilo zabranjeno da učestvuju na prošlomjesečnim parlamentarnim izborima i da je dovodeno u pitanje i njihovo učešće na predsjedničkim naredne godine.
Ocijenio je da su zakoni koji su usvojeni ili izmijenjeni od 2022. godine iskorišteni da "se izvrši represija ili se kazne stvarni ili zamišljeni protivnici".
"Tokom 2023. godine, nekoliko istaknutih aktivista za ljudska prava, novinari i sindikalci osuđeni su na duge zatvorske kazne", podsjetio je Volkmann i dodao da se hiljade i dalje proizvoljno hapse i pritvaraju zbog toga što "koriste pravo na slobodu izražavanja i okupljanja".
“Od 2020. godine, hiljade Bjelorusa podvrgnute su okrutnom, nehumanom ili ponižavajućem tretmanu ili kažnjavanju u zatvorima širom Bjelorusije", rekao je on.
U izvještaju se dokumentuju slučajevi gdje je tortura rezultirala teškim povredama, a navode se i primjeri seksualnog i rodnog nasilja i dodaje da su "prijetnje smrću i silovanjem bile rasprostranjene".
Opisiju se užasni uslovi u kojima žive politički zatvorenici u državnim zatvorskim kolonijama.
"Informacije o izostanku adekvatne zdravstvene njege u zatvorskim kolonijama su naročito alarmantne", ističu autori izvještaja i dodaju da je najmanje dvoje ljudi umrlo u pritvoru 2023. godine zbog "zdravstvenog nemara", dok su još dva zatvorenika umrla ove godine.
Kancelarija UN za ljudska prava otkrila je i rasprostranjena proizvoljna hapšenja djece 2020. i 2021. godine, posle kojih je održano više od 50 politički motivisanih krivičnih suđenja na kojima djeca nisu imala zaštitu garantovanu međunarodnim zakonom.
"OHCHR je takođe otkrio primjere lošeg tretmana i mogućeg mučenja djece", navodi se u izvještaju.
Volkmann je Savjetu UN rekao da su bjeloruske vlasti premještale djecu iz navodno "opasnih porodičnih situacija" na način na koji je bio više usredsređen na kažnjavanje roditelja nego na zaštitu najboljih interesa djece.
O djeci, kako je naveo, nekada nije imao ko da brine i odvedena su u sirotišta, ili "su roditelji pod prijetnjom bili primorani da brigu o djeci prebace na rođake ili prijatelje".
Zbog kampanje nasilja i represije, oko 300.000 Bjelorusa otišlo je u egzil od maja 2020. godine.
“Trenutno nije bezbjedno za one u egzilu da se vrate u Bjelorusiju. Zbog toga prepručujem drugim zemljama članicama da nastave da pružaju zaštitu u okviru programa za međunarodne izbjeglice", rekao je Volkmann.
Takođe je pozvao vladu Bjelorusije "da odmah oslobodi sve pojedince koji su proizvoljno uhapšeni i osuđeni po političkoj osnovi".
Bjeloruska ambasadorica pri UN u Ženevi Larisa Belskaja odgovorila je da u Bjelorusiji nema političkih zatvorenika.
"Osobe koje služe kazne osuđene su za određena krivična djela, uključujući protiv nacionalne bezbjednosti. Oni koji krše zakone u Bjelorusiji tretiraju su ravnopravno bez obzira na to da li su favoriti stranih političara ili su djelovali zarad svojih interesa", ustvrdila je Belskaja.
Također je optužila zapadne vlade da podržavaju aktiviste "koji su pobjegli iz zemlje, koji nisu uspjeli da podriju bjelorusku državu kroz pokušaj tajne revolucije i učestvovali su u nelegalnim antivladinim aktivnostima i sukobima sa policajcima 2020. godine".
"Sada upućuju ekstremističke pozive i iznose planove da zbace legitimne vlasti u oružanom konfliktu u Bjelorusiji. Stvarna situacija u Bjelorusiji je radikalno drugačija od lažne slike koja se predstavlja u izvještaju takozvanih OHCHR eksperata. Fokus državne politike Bjelorusije uvijek će biti poboljšanje dobrobiti naroda i zaštita interesa bjeloruske države", rekla je ambasadorica.
Volkmann je obraćanje okončao porukom da se sprovedu "pravovremene, efikasne, transparentne i nezavisne istrage svih kršenja međunarodnog prava od maja 2020. godine" i da se na odgovornost pozovu počinioci zločina u Bjelorusiji.
