Linkovi

Ukrajina traži brže isporuke oružja


A police officer walks by a school building damaged by a Russian military strike, as Russia's attack on Ukraine continues in the Donetsk region on May 22, 2022. On Tuesday, a Ukrainian official asked other governments to send more weapons to help Ukraine fight Russian forces.
A police officer walks by a school building damaged by a Russian military strike, as Russia's attack on Ukraine continues in the Donetsk region on May 22, 2022. On Tuesday, a Ukrainian official asked other governments to send more weapons to help Ukraine fight Russian forces.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba pozvao je u utorak druge vlade da brže pošalju više oružja za pomoć Ukrajini u borbi protiv ruskih snaga.

"Prerano je zaključiti da Ukrajina već ima sve potrebno oružje", tvitao je Kuleba u utorak. “Ruska ofanziva u Donbasu je nemilosrdna bitka, najveća na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata. Pozivam partnere da ubrzaju isporuke oružja i municije, posebno MLRS-a, dalekometnog topništva, oklopnih vozila.”

Britansko ministarstvo obrane priopćilo je u utorak da su ruske snage povećale intenzitet svojih operacija u regiji Donbas u istočnoj Ukrajini dok pokušavaju opkoliti više gradova, uključujući Severodonjeck.

“Rusko zauzimanje Severodonjeckog džepa dovelo bi do toga da je cijela Luganska oblast stavljena pod rusku okupaciju. Iako je trenutno glavni napor Rusije, ova operacija samo je dio ruske kampanje za zauzimanje Donbasa.”

Kulebin poziv na dodatnu vojnu pomoć došao je dan nakon što je američki ministar obrane Lloyd Austin rekao da oko 20 zemalja šalje nove pakete sigurnosne pomoći Ukrajini.

“Mnoge zemlje doniraju kritično potrebno topničko streljivo, sisteme obalne odbrane, tenkove i druga oklopna vozila. Drugi su iznijeli nove obveze za obuku ukrajinskih snaga i održavanje njezinih vojnih sustava”, rekao je Austin novinarima u Pentagonu nakon završetka drugog sastanka ukrajinske obrambene kontakt skupine.

Danska je rekla da će ukrajinskim snagama osigurati lanser i projektile Harpoon, dok je Češka donirala jurišne helikoptere, tenkove i raketne sisteme.

Sastanak u ponedjeljak uključivao je 47 zemalja koje su sudjelovale virtualno, prema riječima predsjednika Združenog načelnika stožera generala Marka Milleya, najvišeg časnika američke vojske. Austrija, Kolumbija i Irska bile su među novim sudionicima.

Sljedeći sastanak skupine održat će se 15. juna u Bruxellesu.

"Svi ovdje razumiju ulog ovog rata, a oni se protežu daleko izvan Europe", rekao je Austin.

Američki predsjednik Joe Biden imao je sličnu poruku u utorak kada se sastao s čelnicima Japana, Indije i Australije, rekavši skupini da je sukob u Ukrajini "više od samo evropskog pitanja, to je globalno pitanje".

Navodeći široko rasprostranjene učinke sukoba, uključujući globalnu opskrbu hranom, Biden je obećao stalnu potporu SAD-a, rekavši, “sve dok Rusija nastavlja rat, Sjedinjene Države će raditi s našim partnerima kako bi pomogli u globalnom odgovoru, jer ide utjecati na sve dijelove svijeta.”

Finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto rekao je da Finska i Švedska šalju izaslanstva u Ankaru u srijedu na razgovore s turskim dužnosnicima o njihovim zahtjevima za pridruživanje vojnom savezu NATO.

Turska je izrazila protivljenje kandidaturama, optužujući Švedsku i Finsku da skrivaju ljude povezane s militantnom skupinom Kurdistanske radničke stranke (PKK) i sljedbenicima muslimanskog klerika Fethullaha Gulena sa sjedištem u SAD-u, za kojeg Turska kaže da je organizirao pokušaj državnog udara 2016. godine.

Nove članice NATO-a moraju odobriti sve sadašnje države članice saveza.

"Razumijemo da Turska ima neke vlastite sigurnosne zabrinutosti u odnosu na terorizam... Mislimo da se ta pitanja mogu riješiti", rekao je Haavisto na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu. "Možda bi bilo i nekih pitanja koja nije izravno povezan s Finskom i Švedskom, već više s drugim članicama NATO-a.”

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, također govoreći u utorak u Davosu, rekao je kako je uvjeren da će zabrinutosti svih saveznika biti riješene i da će Finska i Švedska biti dobrodošle u savez.

"Odluka Finske i Švedske da podnose zahtjev za članstvo u NATO-u je povijesna", rekao je Stoltenberg. "To pokazuje da evropsku sigurnost neće diktirati nasilje i zastrašivanje. Svi saveznici slažu se da je proširenje NATO-a bilo veliki uspjeh, šireći slobodu i demokraciju diljem Europe ."

Čelnik NATO-a istaknuo je zahtjeve ruskog predsjednika Vladimira Putina prije invazije, uključujući jamstvo da se NATO neće širiti.

"Želio je manje NATO-a na svojim granicama i pokrenuo je rat. Sada dobiva više NATO-a na svojim granicama i više članova", rekao je Stoltenberg.

Neke informacije za ovu priču došle su od The Associated Pressa, Agence France-Presse i Reutersa.

XS
SM
MD
LG