Kako je izvestila agencija Reuters, radi se o potezu nephodnom da bi ruski predsjednik mogao da nastavi sa planovima, prema kojima bi u petak trebalo da objavi, da su ti okupirani ukrajinski regioni formalno pripojeni Rusiji.
Ruska državna novinska agencija RIA novosti objavila je da su prethodnih dana u Hersonu i Zaporožju, inače okupiranim ukrajinskim područjima, održani referendumi - kojima je velikom većinom izglasano otcjepljenje od Ukrajine i priključenje Ruskoj Federaciji.
Međunarodno nepriznate i samoproglašene, Donjecka i Luganska narodna republika, takođe su održale referendum o pridruživanju Rusiji - kojima je podržano pripajanje.
Ukrajina i veliki dio međunarodne zajednice odbacio je rezultate glasanja - označivši ih nelegalnim i sprovedenim pod prinudom Rusije koja pod vojnom okupacijom drži ukrajinske regione.
Gutereš: Ruski plan o aneksiji - opasna eskalacija
Prije objave iz Kremlja - generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio da ruski plan o aneksiji četiri ukrajinska regiona predstavlja, kako se izrazio, opasnu eskalaciju koja bi ugrozila mogućnosti za postizanje mira u tom regionu.
"Bilo kakva odluka o nastavku procesa anektiranja ukrajinskih regiona Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje nema nikakvu pravnu snagu i zaslužuje da bude osuđena", rekao je Gutereš.
Generalni sekretar svetske organizacije istakao je da Rusija aneksijom dijelova ukrajinske teritorije krši Povelju UN i međunarodno pravo.
"Svaka aneksija teritorije neke države od strane druge države, koja je posljedica prijetnje ili upotrebe sile, predstavlja kršenje principa Povelje i međunarodnog prava", precizirao je generalni sekretar Ujedinjenih nacija.
Prethodno je zvanični Kremlj je saopštio da će Rusija u petak održati ceremoniju zvaničnog uključivanja četiri oblasti Ukrajine u sastav Rusije, što je proces koji su Ukrajina i njeni saveznici odbacili kao nelegitiman, dok stižu najave odmazde u vidu novih sankcija.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima u četvrtak da će na ceremoniji učestvovati ruski predsednik Vladimir Putin, zajedno sa šefovima četiri regiona u kojima je Rusija organizovala referendume koji su završeni ranije ove nedelje.
Nemački kancelar Olaf Šolc objavio je u četvrtak na Tviteru da je uvjerio ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da Njemačka nikada neće priznati "takozvane rezultate" referenduma.
"Lažni referendumi koje je Putin sproveo u ilegalno okupiranim oblastima Ukrajine su bezvrijedni", rekao je Šolc.
Sekretarka za štampu Bijele kuće Karin Žan-Pjer rekla je novinarima u srijedu da Sjedinjene Države očekuju da će Rusija "iskoristiti ove lažne referendume kao lažni izgovor da pokuša da anektira ukrajinsku teritoriju uz flagrantno kršenje međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija".
Žan-Pjer je rekla da bez obzira na to šta Rusija tvrdi, te oblasti ostaju ukrajinska teritorija.
"Kao odgovor, radićemo sa našim saveznicima i partnerima na nametanju dodatnih ekonomskih troškova Rusiji i pojedincima i entitetima unutar i van Rusije koji pružaju podršku ovoj akciji", rekla je ona.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je u srijedu da EU planira da odgovori "oštrim novim zabranama uvoza ruskih proizvoda" i da proširi zabranu izvoza "kako bi se vojni kompleks Kremlja lišio ključnih tehnologija".
"Ovo će zadržati ruske proizvode van evropskog tržišta i uskratiti Rusiji dodatnih sedam milijardi eura prihoda", rekla je fon der Lajen novinarima u Briselu. 27 zemalja članica EU moralo bi da odobre sankcije da bi one stupile na snagu, a blok je imao poteškoća u postizanju sporazuma o nekim prethodnim sankcijama.
"Odlučni smo da nateramo Kremlj da plati ovu dalju eskalaciju", rekla je ona.
Ukrajinska teritorija koju Rusija planira da pripoji obuhvata Donjecku, Hersonsku, Lugansku i Zaporošku oblast, što predstavlja oko 15 odsto zemlje.
Curenje iz gasovoda
NATO je u četvrtak saopštio da sve dostupne informacije ukazuju na to da su višestruka curenja u podvodnim gasovodima koji prenose gas iz Rusije u Evropu rezultat "namjernih, nepromišljenih i neodgovornih djela sabotaže".
U saopštenju NATO navodi se da curenje izaziva duboku zabrinutost i da alijansa podržava istrage o uzroku.
"Mi, kao saveznici, obavezali smo se da ćemo se pripremiti, odvraćati i braniti od zloupotrebe energije i drugih hibridnih taktika od strane državnih i nedržavnih aktera", saopštio je NATO. "Svaki namjerni napad na kritičnu infrastrukturu saveznika naišao bi na ujedinjen i odlučan odgovor".
Švedska obalska straža saopštila je u četvrtak da je otkriveno četvrto curenje, sa ukupno dva u blizini Švedske, a druga dva u blizini Danske.
Curenja su u međunarodnim vodama.
Cjevovodi trenutno nisu u funkciji, ali sadrže gas koji je iscurio u Baltičko more.
