Ruski zvaničnik rekao je u nedjelju da je Ukrajina preuzela kontrolu nad selom Piatykhatky u južnom regionu Zaporožja. Kasnije je rekao da ih je Moskva istisnula, a u ponedjeljak ujutro je rekao da Ukrajina ponovo napada.
Zamjenica ukrajinskog ministra odbrane Hanna Maliar rekla je da su ukrajinske snage ne samo ponovo zauzele Piatykhatky, već su napredovale i do sedam kilometara u ruske linije za dvije sedmice, zauzevši 113 kvadratnih kilometara zemlje.
"Tokom dvonedeljnih ofanzivnih operacija u pravcu Berdjanska i Melitopolja, oslobođeno je osam naselja", rekao je Maliar na Telegramu, misleći na dva grada na ruskoj okupiranoj obali.
Prijavljeno zauzimanje sela odražava sve veće dobitke Ukrajine koji naglašavaju izazov probijanja linija koje je Moskva provela mjesecima jačajući. Piatykhatky je značajan, međutim, jer se nalazi oko 90 km od obale.
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskiy pozdravio je napore trupa i rekao da će nastaviti razgovore sa zapadnim saveznicima kako bi im se što prije nabavilo oružje i municija.
"Naše trupe napreduju, položaj po položaj, korak po korak, mi idemo naprijed", rekao je on u nedjelju uveče. "Glavna stvar je brzina snabdijevanja."
U ponedjeljak je rusko Ministarstvo odbrane saopćilo da su njegove snage osujetile pokušaj Ukrajine da zauzmu selo Novodonjecke u istočnoj oblasti Donjecka, još jednu oblast na kojoj je fokusirana kontraofanziva Kijeva.
Objavio je video na kojem se vidi šta je vojnik čuo kako govori u njemu je rekao da je zarobljeni tenk francuske proizvodnje. Kijev nije komentarisao, a Reuters nije mogao provjeriti najnovije izvještaje sa bojnog polja.
Ukrajina je priznala napade duž nekoliko dijelova linije fronta od 1.000 km u svojoj dugo očekivanoj kontraofanzivi da povrati 18% svoje teritorije koju je okupirala Rusija.
Ali Kijev je nametnuo zamračenje informacija o trenutnim i budućim bitkama iz sigurnosnih razloga. Analitičari kažu da glavna faza kontraofanzive tek treba da počne.
Čini se da su obje strane pretrpjele velike gubitke u nedavnim borbama i obje kažu da su izgubile manje vojnika od svojih neprijatelja.
"Neprijateljske 'talasne' ofanzive dale su rezultate, uprkos ogromnim gubicima", rekao je zvaničnik koji je instalirao ruski zvaničnik Vladimir Rogov na Telegramu izveštavajući o borbama u Pjatihatkiju.
Konflikt je ubio hiljade civila, uništio gradove i protjerao milione ljudi iz njihovih domova, kao i pogoršao globalnu inflaciju i preoblikovao sigurnost.
Zakonodavci u Švedskoj, koja se prijavila za pridruživanje NATO-u prošle godine nakon invazije, rekli su u ponedjeljak da se Rusija sada smatra dugoročnom prijetnjom i evropskoj i globalnoj sigurnosti.
PREMJEŠTAJ?
Dok Ukrajina provodi ono što zapadne vlade i analitičari kažu da istražuju napade kako bi testirali ruske snage, zvaničnici iz dvije države članice NATO-a rekli su da Moskva preraspoređuje neke od svojih snaga kako bi predvidjela gdje će Ukrajina udariti.
Britanski i estonski obavještajni zvaničnici rekli su da je Rusija premjestila neke snage na istok duž linije fronta iz područja južno od rijeke Dnjepar poplavljenih uništenjem ogromne brane hidroelektrane Kahovka 6. juna.
Estonija je rekla da Ukrajinci metodično pristupaju kontraofanzivi.
"Nećemo vidjeti ofanzivu u narednih sedam dana", rekao je u petak komandant obavještajnog centra Odbrambenih snaga Estonije, pukovnik Margo Grosberg, prenosi estonski ERR.
Rusija i Ukrajina optužuju jedna drugu za rušenje rezervoara veličine Velikog slanog jezera u SAD. Poplave su uništile kuće i poljoprivredno zemljište duž obe strane linije fronta u oblasti Herson. Broj mrtvih porastao je na 52, a evakuisano je više od 11.000 ljudi.
Moskva i Kijev okrivljuju jedni druge za napad, dok je tim pravnih stručnjaka koji pomažu Ukrajini u istrazi rekao u petak da je "velika vjerovatnoća" da je rušenje brane uzrokovano eksplozivom koji su postavili Rusi.
Poplave su učinile svaki napad preko rijeke u tom području izuzetno teškim, napisao je na Twitteru Michael Kofman, vojni analitičar, iako bi to uvijek bila rizična operacija.
Ukrajinski zvaničnici kažu da više od polovine područja pogođenih poplavama leži na ruskoj okupiranoj strani rijeke, a rusko ministarstvo odbrane upozorilo je da bi u tom području mogle izbiti bolesti koje prenose komarci, poput groznice Zapadnog Nila.
Ujedinjene nacije su u nedjelju saopćile da je Moskva odbila svoju pomoć da pomogne stanovnicima pogođenim kršenjem.
"Pomoć se ne može uskratiti ljudima kojima je potrebna", rekla je Denise Brown, humanitarni koordinator UN-a za Ukrajinu.
Kremlj je rekao da je odluka Rusije motivisana sigurnosnim zabrinutostima i "drugim nijansama".
