Zohra trpa pakete narezanog kruha, svježeg voća i konzerviranog povrća u svoja kolica za kupnju - besplatne darove za koje je nekoć mislila da joj neće trebati.
Ostali Parižani strpljivo čekaju svoj red za tjednu podjelu hrane Armije spasa u glavnom gradu Francuske: dvije žene iz Afrike, sredovječni muškarac s Francuskih Antila, mlada žena koja izgleda kao studentica. Većina nerado govori. U obližnjoj prostoriji volonteri pripremaju pakete hrane za sve brojniju klijentelu dobrotvorne organizacije.
"Cijene svega rastu - stanarina, struja, plin, telefon", rekla je Zohra, odbijajući reći svoje prezime. Prije nekoliko mjeseci izgubila je posao u medicinskoj klinici. “Ljudi ne mogu ovako živjeti.”
Takvi osjećaji rastu diljem Europske unije koja 2023. dočekuje s energetskom krizom i ratom na pragu bloka prvi put u desetljećima. Ako je ruska invazija na Ukrajinu izazvala ponekad zadivljujuće prikaze jedinstva i moći EU-a, kažu analitičari, neki se pitaju koliko će to trajati jer zima i cijena za podršku Kijevu i europskim vrijednostima rastu.
"Bilo je transformativno na mnogo načina - iu područjima u kojima je Europskoj uniji teško djelovati brzo", rekao je Ian Lesser, potpredsjednik njemačkog Marshallovog fonda i voditelj ureda instituta za politiku u Bruxellesu, o ukrajinskom sukobu. "U nekim od ovih područja djelovao je vrlo brzo - što je mnoge iznenadilo."
Prošle godine EU je uvela osam rundi sankcija protiv Moskve, namijenila milijarde dolara vojne i humanitarne pomoći Ukrajini i prihvatila milijune ukrajinskih izbjeglica. Rat u Ukrajini naveo je Europu da okonča svoju ovisnost o jeftinoj ruskoj energiji, tjerajući blok da traži nove dobavljače i izvore energije - i da se opskrbi svojim najvažnijim rezervama plina prije nego što nastupi hladnoća.
Ipak, sukob u Ukrajini zadao je udarac europskom gospodarstvu i energetskoj sigurnosti, barem kratkoročno. Također je usporio, budući da neke zemlje oživljavaju rudnike ugljena, bruxelleske ciljeve smanjenja emisija. Međunarodni monetarni fond i drugi stručnjaci vjeruju da će blok pasti u recesiju ove godine. Unatoč naporima vlade da ublaži udarac, cijene i siromaštvo rastu.
"Ono što nas je stvarno potreslo jest da vidimo mnogo mladih ljudi - studenata koji teško dožive kraj mjeseca", rekao je glasnogovornik Vojske spasa Samuel Coppens. “Također, samohrani roditelji i stariji ljudi s malim mirovinama koji si ne mogu priuštiti ni grijanje. Za njih je hrana glavni prioritet.”
Nedavna anketa IFOP-a pokazala je da se više od polovice ispitanih Francuza boji da im prihodi neće pokriti mjesečne troškove. Jedna četvrtina vjeruje da će im trebati pomoć dobrotvornih organizacija poput Vojske spasa.
“Mogu ići u kupovinu s 50 eura (53 dolara), a moja je košarica još uvijek prilično prazna”, rekla je Valerie, zdravstvena radnica iz Kameruna, koja se prije nekoliko tjedana prijavila za dijeljenje hrane Vojske spasa.
“Od početka mi se nije sviđao ovaj rat”, dodala je o ukrajinskom sukobu. “Mislila sam da će ovdje biti posljedica. Sada vidim da pogađa najsiromašnije.”
Čak i dok Europljani šalju generatore u osakaćenu Ukrajinu nakon ruskih napada na njezina energetska postrojenja, neki se pripremaju za moguće nestanke struje kod kuće. Nijemci vade svijeće, Finci koji posjeduju električne automobile zamoljeni su da ih ne zagrijavaju prije nego što uđu unutra.
U Francuskoj, koja je inače izvoznik električne energije, polovica nuklearne flote zemlje je izvan mreže radi popravaka. Vlasti su pozvale građane i tvrtke da smanje svoje termostate, nadajući se da će ušteda energije spriječiti moguće nestanke struje.
“Moje je selo prikupljalo sredstva za Ukrajince”, rekla je Valerie, turistkinja iz južne Francuske. “Ali ako dođe do prekida struje, to će biti jako teško za Francuze i Europljane. To će stvarno utjecati na naš svakodnevni život i naš moral.”
"Trenutno je solidarnost prilično jaka" među europskim građanima, rekao je John Springford, zamjenik direktora think-tanka Centra za europske reforme. "Ali ako se rat u Ukrajini pretvori u potpuni ćorsokak, stvari bi mogle postati teže."
Francuski energetski stručnjak Thierry Bros je pesimističniji, opisujući ruski energetski rat za poraz Ukrajine i razotkrivanje europskog jedinstva.
"Činjenica da dobivamo manje energije, činjenica da se sve manje bogatimo, da gospodarstvo ulazi u recesiju, moglo bi dovesti do zamora od Ukrajine", dodao je Bros. “Europski građani će prvo paziti na sebe.”
Podijele se već pokazuju na drugim područjima.
Mađarski premijer Viktor Orban, s nekoć bliskim vezama s Rusijom, predložio je ukidanje sankcija EU-a protiv Moskve i privremeno blokirao 19 milijardi dolara financijske pomoći EU-a Ukrajini. Zakon je konačno usvojen prošli mjesec.
Poljska i Njemačka sporile su se oko postavljanja njemačkog raketnog protuzračnog obrambenog sustava Patriot, u onome što neka izvješća sugeriraju da naglašava veće razlike.
Podjele u EU također postoje oko prijetnje Rusije i budućeg odnosa Europe s Moskvom, kažu analitičari. Nedavni prijedlog francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da bi Zapad trebao razmotriti "sigurnosna jamstva" za Rusiju izazvao je oštar otpor Poljske i baltičkih država.
"Postoji jasno razumijevanje da je borba protiv ruske invazije borba za vlastitu slobodu", rekao je Sebastien Maillard, voditelj Instituta Jacques Delors u Parizu, opisujući način razmišljanja u europskim zemljama koje se nalaze blizu Rusije. “To je vrlo očito za Poljsku, baltičke zemlje i Balkan. To nije toliko očito za zapadni dio Europe.”
Lesser iz German Marshall Funda vjeruje da će se Europa suočiti s još jednim testom. Do danas, financijska i vojna potpora Ukrajini bila je patuljasta od EU-a.
“Kada je riječ o obnovi u Ukrajini, uključujući stvari koje bi se sada mogle učiniti kako bi se podržalo ukrajinsko društvo čak i prije završetka rata — mislim da će biti puno snažniji pritisak s američke strane da Europa učini više i potroši više, “, rekao je Lesser. “Zato što može.”
