Predsjednica Tanzanije Samia Suluhu Hassan​, prva žena predsjednica te zemlje, rekla je na Skupštini u četvrtak: "Covid-19 prijeti da vrati nazad naša postignuća."

Također u četvrtak, generalni sekretar UN-a Antonio Guterres upozorio je na samitu o hrani koji nastoji poboljšati globalnu proizvodnju hrane i pristup da gotovo polovina planete ne može da priušti zdravu hranu.

"Hrana je život. Ali u zemljama, zajednicama i domaćinstvima u svakom kutku svijeta ova suštinska potreba - ovo ljudsko pravo - postaje neispunjena", rekao je Guterres virtualnom samitu o prehrambenim sistemima na marginama godišnjeg okupljanja Generalne skupštine UN.

Guterres je rekao da tri milijarde ljudi ne može da priušti hranjivu hranu.

"Svakog dana stotine miliona ljudi odlaze u krevet gladni. Djeca gladuju", rekao je on.

I dok milioni ljudi gladuju, a glad je realnost u dijelovima Jemena i Etiopije, gotovo jedna trećina sve proizvodnje hrane je izgubljena ili protraćena.

Samit, koji radi više od godinu dana, ima za cilj da ponovo analizira svaki aspekt proizvodnje hrane kako bi postali ekološki prihvatljiviji, bezbjedniji, hranljiviji i pristupačniji. To je također dio unaprijeđenja 17 ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija, među kojima je "nulta glad" glavni prioritet.

"Pandemija Covida-19 učinila je ovaj izazov mnogo većim", rekao je Guterres. "To je produbilo nejednakosti, desetkovalo ekonomije i bacilo milione u krajnje siromaštvo".

Pandemija povećava izazov

Virus je također bio na umu liderima koji su se obratili Generalnoj skupštini u četvrtak - posebno afričkim liderima, koji su predstavljali veliki dio govornika tog dana. Mnogi su se pojavili putem video poruka zbog pandemije.

"Optužnica je protiv čovječanstva da su više od 82 posto svjetskih doza vakcine stekle bogate zemlje, dok je manje od jedan odsto otišlo u zemlje sa niskim prihodima", rekao je južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa ​u video obraćanju.

Afrički centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) izvještavaju da je četiri posto afričke populacije potpuno vakcinisano.

"Gomilanje i nejednaka distribucija sa rezultirajućim neujednačenim obrascima vakcinacije širom svijeta nije prihvatljivo", rekao je predsjednik Zimbabvea Emmerson Mnangagwa u unaprijed snimljenoj poruci. "Vakcinacijski nacionalizam je samoporažavajući i suprotan mantri da 'niko nije siguran dok svi nisu sigurni'. Bilo na sjeveru planete ili na jugu, bogati ili siromašni, stari ili mladi - svi ljudi u svijetu zaslužuju pristup vakcinama."

Također je postojala zabrinutost zbog trenda državnih udara u Africi. U proteklih godinu dana vojni udari su se dogodili u Čadu, Maliju i Gvineji. Sudanska vojska je saopštila da je tamo pokušala državni udar samo ove nedjelje. U Tunisu neki tvrde da je predsjednik Kais Saied ​u suštini izveo puč, pozivajući se na vanredna ovlaštenja, otpustivši premijera i suspendujući parlament radi učvršćivanja svojih ovlaštenja.

Predsjednik Angole Joao Goncalves Lourenco​ rekao je da nema dovoljno reakcija drugih zemalja kako bi se obeshrabrili pučevi.

"Smatramo neophodnim da međunarodna zajednica postupi odlučno i da ne izdaje samo osuđujuće izjave kako bi prisilila te aktere da vrate vlast legitimno uspostavljenim institucijama", rekao je on na skupu. "Ne možemo da nastavimo da dozvoljavamo nedavnim primjerima, poput Gvineje i drugih, da uspiju u Africi i na drugim kontinentima".

Na Bliskom istoku, irački predsjednik Barham Salih izrazio je zabrinutost zbog terorizma u svojoj zemlji i širem regionu.

"Ne možemo potcjenjivati opasnost koju predstavlja terorizam. Ako postanemo opušteni i ometeni regionalnim sukobima, jednostavno ćemo vidjeti povratak mračnjačkih snaga koje će ugroziti naš narod i našu bezbjednost", rekao je on. "Saradnja i solidarnost su naš jedini izbor u našoj borbi protiv međunarodnog terorizma i grupa koje ga podržavaju."

Pomirenje

U međuvremenu, mogućnosti ove nedjelje za intenzivnu diplomatiju pomogle su da se ublaži rijetko viđen rascjep u američko-francuskim odnosima.

POGLEDAJTE JOŠ:

SAD pokušavaju da poprave odnose sa Francuskom narušene zbog podmornica

Francuski zvaničnici bili su ogorčeni zbog bezbjednosnog pakta između Australije, Velike Britanije i Sjedinjenih Država ranije ovog mjeseca.

Prema tom aranžmanu, Australija će dobiti najmanje osam podmornica na nuklearni pogon, koje će se graditi u Australiji uz upotrebu američke tehnologije. Dogovor je postignut kada je Australija odustala od ranijeg ugovora o francuskim podmornicama vrijednog desetine milijardi dolara.

Telefonski sastanak predsjednika Joea Bidena i Emmanuela Macrona u srijedu i lični sastanak u četvrtak između njihovih najviših diplomata na marginama Generalne skupštine u New Yorku izgleda da su prošli dug put do smirivanja Pariza i obnove povjerenja.

U izvještaju su korištene neke informacije AP-a.

Nije poznat termin sjednice.

Skupština RS je prošle sedmice, nakon prvostepene presude predsjedniku RS Miloradu Dodiku u Sudu BiH, usvojila četiri neustavna zakona. Među njima su zakon o zabrani djelovanja Suda i Tužilaštva BiH, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, te Državne agencije za istrage (SIPA)i zaštitu na teritoriji RS.

Usvojene su i izmjene Krivičnog zakonika, kojim se predviđa krivično gonjenje zaposlenih u institucijama BiH, a koji žive u RS, ukoliko ne budu provodili odluke entitetskih vlasti, te zakon o "stranim agentima", koji dodatno ograničava rad civilnog društva.

U utorak, 4. marta su i članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić uputili zahtjev za održavanje vanredne sjednice Predsjedništva BiH povodom napada organa vlasti entiteta Republika Srpska na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz kabineta Bećirovića.

Bećirović i Komšić ističu kako je potrebno da Predsjedništvo BiH sagleda najnovije unutrašnjopolitičke okolnosti u državi, imajući u vidu napade organa vlasti entiteta Republika Srpska na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, kao i dužnost državnih institucija da zaštite ustavni poredak Bosne i Hercegovine, mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini.

Ona je rekla da će krajem nedjelje objaviti koje proizvode će Meksiko ciljati, što možda ukazuje na to da se Meksiko i dalje nada deeskalaciji trgovinskog rata koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump.

„Ne postoji motiv ili razlog, niti opravdanje koje podržava ovu odluku koja će uticati na naše ljude i naše nacije”, rekla je ona.

Carine koje je najavio Trump protiv Kanade i Meksika stupile su na snagu u utorak povećavajući rizik od osvete sjevernoameričkih saveznika Sjedinjenih Država.

Od 4. marta, uvoz iz Kanade i Meksika sada će se oporezovati po stopi od 25 odsto, a kanadski energenti podliježu uvoznim carinama od 10 odsto.

Američki predsjednik je takođe rekao da će tarife na proizvode iz Kine, od 10 procenata, povećati za još toliko. Dodao je i da će 2. aprila stupiti na snagu recipročne tarife zemljama koje uvedu carine na američke proizvode.

"Predsjednik je bio jasan da je usredsređen na mir. Potrebno je da i naši partneri budu posvećeni tom cilju. Privremeno obustavljamo i razmatramo našu pomoć da bi osigurali da doprinosi rješenju", rekao je visoki zvaničnik administracije za Glas Amerike.

Agencija Reuters prenijela je, pozivajući se na izveštaj Bloomberga, da će biti obustavljeno slanje sve američke vojne opreme, uključujući oružje u tranzitu u avionima ili na brodovima ili koje se nalazi u tranzitnim područjima u Poljskoj.

Trump je prethodno novinarima u Beloj kući rekao da nije razgovarano o suspendovanju vojne pomoći Ukrajini, ali je dodao da bi Zelenski "trebalo da više cijeni" podršku Washingtona. Amerika je do sada izdvojila milijarde dolara vojne pomoći za Kijev.

Američki predsjednik je također u ponedeljak, na svojoj mreži "Truth social" ponovo oštro kritikovao Zelenskog zbog njegove izjave u nedjelju veče da je dogovor o kraju rata sa Rusijom "i dalje veoma daleko".

Trump je ocenio da je to "najgora izjava" i da "Amerika to neće još dugo tolerisati". Ponovio je i da Zelenski ne želi mir "dok god ima američku podršku".

"Evropa je na sastanku sa Zelenskim otvoreno poručila da ne mogu da obave posao bez SAD-a", napisao je Trump.

Zelenski je u ponedjeljak na X-u napisao da Ukrajina mora da bude angažovana "u sadržajnoj" diplomatiji da bi se rat brzo okončao.

"Radimo sa Amerikom i našim evropskim partnerima i veoma se nadamo američkoj podršci na putu do mira. Mir je potreban što je prije moguće", naveo je Zelenski.

Ukrajinski predsednik je ranije više puta istakao da primirje moraju da prate eksplicitne bezbjednosne garancije Zapada da bi se osiguralo da Rusija, koja je izvršila invaziju na Ukrajinu prije tri godine i kontroliše oko 20 odsto njene teritorije, ne krene u novi napad.

Naredba je bila dio sveukupne ponovne procjene američkih operacija protiv Moskve, prema New York Timesu, sa nejasnim trajanjem ili obimom pauze.

Pentagon je odbio da komentariše ove tvrdnje na upit AFP-a.

"Zbog operativnih zabrinutosti za bezbjednost, ne komentarišemo niti razgovaramo o cyber obavještajnim podacima, planovima ili operacijama", rekao je visoki zvaničnik odbrane.

"Za sekretara Hegsetha nema većeg prioriteta od bezbjednosti borca u ratu u svim operacijama, uključujući i cyber domen", dodao je on.

Izvještavanje medija o ovoj promjeni dolazi u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump insistira na pregovorima o okončanju rata u Ukrajini i nekoliko dana nakon što je američki lider vodio žustru raspravu sa svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim na sastanku u Bijeloj kući.

Zapadne zemlje optužuju Kremlj da je organizovao niz incidenata sa ciljem da se potkopa podrška Ukrajini dok se ta zemlja bori protiv ruske invazije.

Trump se, u međuvremenu, predstavio kao posrednik između ruskog predsjednika Vladimira Putina i Zelenskog, sklanjajući Kijev i Evropu po strani dok se trudi da se približi Putinu.

Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Mike Waltz, govoreći u nedelju za CNN o ponovnom otvaranju veza sa Rusijom, demantovao je izvještaje o promeni cyber politike.

"To nije bio dio naših diskusija", rekao je on. "Biće svih vrsta šargarepe i štapa da se ovaj rat okonča."