Globalne emisije ugljičnog dioksida iz fosilnih goriva ponovo su dosegle rekordan nivo u 2023. godini, upozoravajući naučnike na to da će globalno zatopljenje premašiti opasni prag od 1.5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa.
Petog dana Konferencije stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (COP28) u Dubaiju, obljavljen je Izvještaj o globalnom ugljičnom proračunu. Ovaj dokument ističe hitnu potrebu za brzom dekarbonizacijom u godini koja već bilježi rekordne temperature, ekstremne događaje topljenja i predviđanja o kolapsu ključnih oceanskim struja zbog samo 1.2o C zagrijavanja.
Jaz između obećanja vlada, kompanija i djelovanja
Međutim, u zaključcima, objavljenim i u časopisu Earth System Science Data autori izvještaja ističu kako je jaz između obećanja vlada, investitora i kompanija te njihovih djelovanja i dalje suviše velik. U izradi izvještaja je učestvovalo preko 90 institucija.
Izvještaj pokazuje da će emisije iz nafte i plina porasti za 1.5% i 0.5% ove godine, dok će emisije iz ugljena, za koje se smatralo da su dosegle vrhunac 2014. godine, porasti za 1.1% do nove rekordne razine.
Prema tom izvještaju, čovječanstvo je u 2023. godini ispustilo 36.8 milijardi tona ugljičnog dioksida u atmosferu, što predstavlja povećanje od 1.1% u odnosu na 2022. godinu.
Emisije iz Kine i Indije u porastu
Predviđa se da će emisije porasti u Indiji za 8.2%, u Kini za 4%, dok će u Evropskoj uniji pasti za 7.4% i u Sjedinjenim Američkim Državama za 3%. Emisije u ostatku svijeta smanjiće se za 0.4%.
Da bi se postigao cilj Pariškog sporazuma, globalne emisije stakleničkih plinova moraju pasti za 45% do 2030. godine i smanjiti se na neto nulu do sredine stoljeća.
Premašivanje praga iz Pariškog sporazuma neizbježno
„Čini se neizbježnim da ćemo premašiti cilj od 1.5°C prema Pariškom sporazumu", izjavio je profesor Pierre Friedlingstein iz Univerziteta u Exeteru, koji je vodio istraživanje, a prenosi Reuters.
„Lideri koji se sastaju na COP28 moraće se složiti s brzim smanjenjem emisija fosilnih goriva ako bi održali živim cilj od 2°C", dodao je Friedlingstein.
Otprilike polovinu emisija stakleničkih plinova koje se ispuštaju u atmosferu apsorbuju oceani i kopnene površine, ali da bi se postigle neto nule emisije, biće potrebna i dugoročnija rješenja poput široke primjene hvatanja ugljika (carbon capture), prema Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda (IPCC).
