Na putu ka Potočarima, povorka se nakratko zaustavila i ispred zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine u centru Sarajeva.
Ove godine će biti ukopani posmrtni ostaci 14 žrtava, identifikovanih u proteklih godinu dana.
Najmlađa žrtva je Beriz (Omer) Mujić, koji je u julu 1995. godine imao 17 godina, dok je najstarija žrtva 68-godišnji Hamed Salić.
Uz njih će u memorijalnom centru biti ukopani i Hasib (Uzejir) Efendić (1931.), Ćamil (Uzejir) Efendić (1928.), Mehmed (Daut) Krdžić (1961.), Sabrija (Asim) Omić (1966.), Mušan (Ramo) Šiljković (1956.), Sakib (Ragib) Harbaš (1975.), Ahmet (Ismet) Jašarević (1971.), Nevres (Mehmed) Salihović (1970.), Ibrahim (Muharem) Salkić (1935.), Midhat (Adem) Bašić (1973.), Hajdin (Kadrija) Mustafić (1959.), i Latif (Arif) Mandžić (1964.).
Kolona vozila sa tabutima je prema Potočarima krenula iz Visokog, udaljenog oko 30 kilometara od Sarajeva.
"Danas sam, uz građane BiH i članove međunarodne zajednice, u Sarajevu odao počast žrtvama genocida u Srebrenici koje će biti sahranjene ove godine.
Sjedinjene Američke Države nastavljaju podržavati sve one u BiH koji nastavljaju tragati za voljenima izgubljenim u genocidu u Srebrenici i ratu 1992-95.", objavljeno je na nalogu ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini.
U Srebrenici i okolnim mjestima je u julu 1995. godine snage Vojske Republike Srpske (VRS) ubile su više od 8.300 Bošnjaka.
Međunarodni sud pravde u Hagu je presudom iz 2007. godine taj zločin okarakterisao kao genocid. U to vrijeme je Srebrenica bila zaštićena zona Ujedinjenih nacija (UN).
Isti sud je Srbiju proglasio krivom za nesprečavanje genocida, te kršenje obaveze da kazni njegove počinioce.
Do danas je pred različitim sudovima za genocid i ratne zločine u Srebrenici osuđeno više od 50 osoba, na ukupno 700 godina zatvora.
Među njima su i bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić i komandant bivše VRS Ratko Mladić, koji su u Hagu pravosnažno osuđeni na doživotni zatvor.
Generalna skupština UN-a je u maju ove godine usvojila Rezoluciju, kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici.
Rezolucijom se, pored ostalog, osuđuju negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca što je zabranjeno i Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine.
