Izdvojeno
U EU lome koplja oko sankcija Dodiku
Evropska unija (EU) će na narednim sastancima razmotriti mogućnosti kako reagovati konkretnim mjerama protiv zvaničnika Republike Srpske (RS) koji ugrožavaju Dejtonski sporazum i funkcionisanje državnih institucija Bosne i Hercegovine (BiH), najavljeno je u Briselu.
Peter Stano, portparol EU, je nagovijestio da će se u francuskom gradu Brest krajem ove nedjelje održati neformalni susret ministara inostranih poslova EU i da će se šefovi diplomatije takođe okupiti na redovnom sastanku u Briselu 24. januara.
Na jednom ili na oba susreta će se, prema Stanovim riječima, raspravljati kakav će biti odgovor EU na nastalu situaciju u Bosni i Hercegovini.
„Države članice interno razgovaraju o tome kako da pristupe ovome i kada je pravo vrijeme da iskoristimo sve alate koji su nam na raspolaganju”, izjavio je novinarima Stano. On je objasnio da je EU do sada prenosila poruku i pozivala sve ključne aktere da se angažuju u prevazilaženju krize.
„Kada svi napori propadnu tada će države članice EU odlučiti kada je pravo vrijeme da se koriste odgovarajuća sredstva”, naveo je Stano.
Sjedinjene Američke Države su u 5. decembra donijele proširenu listu sankcija za djela korupcije, kojima je obuhvaćen i Milorad Dodik, članu Predsjedništva BiH i lideru Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vodeće partije u bh. entitetu Republika Srpska.
„Destabilizirajuće koruptivne aktivnosti Milorada Dodika i pokušaji urušavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, motivisani vlastitim interesom, ugrožavaju stabilnost Bosne i Hercegovine i cijele regije”, saopštio je o sankcijama podsekretar američkog ministra trezora za terorizam i financijske obavještajne službe Brian E. Nelson.
SAD su time proširile postojeće sankcije iz 2017, dok EU već od 2011. ima postavljen okvir za uvođenje sankcija u BiH. EU se, međutim, iako su neke od članica to tražile, nije pridružila novim američkim sankcijama.
Zvaničnici Evropske unije su, pod uslovom da ostanu anonimni, za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekli da je vrijeme za „brutalno kažnjavanje” Milorada Dodika. Međutim, kako je rečeno, postoji problem u nedostatku jedinstvenog stava, prije svega zbog tvrdog protivljenja Mađarske.
Camille Cerise Gessant, zamjenica glavnog i odgovornog urednika u evropskoj novinskoj agenciji Agence Europe, koja pokriva pitanja proširenja također smatra problematičnom činjenicu da u EU nema jedinstvenog stava kada su u pitanju sankcije.
„Ako se Njemačka založi za mjere, Mađarska je već rekla da će glasati kontra mera protiv Dodika. Sankcionisanje manje važnih ljudi bilo bi neefikasno. Evropska komisija bi sama po sebi mogla da smanji neka sredstva pomoći, ali pošto su sredstva za cijelu zemlju, mislim da bi moglo biti komplikovano ciljati samo jedan dio i da će oštetiti ljude a ne političare”, rekla je za RSE Gessant.
Ona je mišljenja da Evropljani već razgovaraju o situaciji u Bosni, ali „kao što je poznato EU uvijek treba vremena da odluči”, a posebno kada je riječ o susjedstvu.
„Već postoji pravni osnov da se usvoje sankcije, ali ne znam da li je dovoljna retorika da se donesu mjere ili su im potrebne i činjenice”, smatra Gessant.
Koje mjere EU su na stolu?
U saopštenju koje je u ponedjeljak 10 januara izdala Evropska služba za spoljne poslove (EEAS) upozorava se da, ako se situacija dodatno pogorša, „EU ima širok raspon mjera na raspolaganju, uključujući postojeći okvir sankcija, kao i reviziju ukupne (financijske) pomoći EU”.
Peter Stano je novinarima izjavio da EU ima na raspolaganju „širok obim mjera” a ne samo dva segmenta koja se tiču ukidanja financijske pomoći ili sankcija.
„Možemo sa opredijeliti za potpunu izolaciju – za ignorisanje. Pobrinuti se da ova osoba (Dodik) bude potpuno po strani. Možemo ciljati ljude ili institucije oko njega”, kaže za RSE jedan evropski izvor upućen u proces. Ovaj izvor podvlači da u bilo kakvom odlučivanju treba imati na umu koje mjere mogu uticati na ljude u BiH jer se ne želi kažnjavati građane.
Za mnoge u Briselu konkretne sankcije bi bile najadekvatniji odgovor na akcije, međutim, radi se o veoma komplikovanom procesu u odlučivanju, pogotovo kada se sve države EU ne slažu za ovom idejom.
Ukidanje financijske pomoći, prema zvaničnicima EU, je najmanje poželjna opcija za Brisel, jer bi se time pogodili građani Bosne i Hercegovine a ne lično Milorad Dodik.
Okvir sankcija i bez konsenzusa u EU?
Postojeći okvir sankcija koji je na snazi od 2011. godine je praktično prazan papir na koji se eventualno mogu dodati imena onih osoba za koje se smatra da ugrožavaju funkcionisanje državnih institucija BiH i aktivno rade na destabilizaciji zemlje.
Međutim, u tekstu usvojenog okvira iz prošle dekade nije konkretno navedeno na koji način bi se eventualno dodavala imena sankcionisanih osoba, odnosno, da li bi za to bio neophodan konsenzus država članica ili moguće glasanje kvalifikovanom većinom u EU. Kvalifikovana većina u procedurama EU podrazumijeva glasanje 55 odsto država članica koje predstavljaju 65 odsto ukupnog broja populacije EU.
Tekst ovog okvira sankcija, koji je usvojen, kako kažu naši sagovornici, u potpuno drugačijem kontekstu i drugačijoj situaciji koja je tada vladala, sada je tema rasprave na nivou pravnih eksperata, koji razmatraju mogućnosti kako bi se moglo ići dalje.
„Pravno je moguće da se izglasaju sankcije samo sa kvalifikovanom većinom jer tekst okvira je u ovom smislu nejasan: ne spominje niti konsenzus niti kvalifikovanu većinu”, tvrdi jedan pravni ekspert.
Izvori iz EU ne negiraju da je ova opcija, u pravno smislu moguća ali podsjećaju da u paksi, kada postoje ovakvi nejasni tekstovi dokumenata, države članice uvijek nastoje da postignu konsenzus.
Odluka o načinu glasanja o mogućim sankcijama u okviru postojećeg okvira sada je na zemljama članicama EU.
Više evropskih izvora na isključuju mogućnost da se ide ka glasanju sa kvalifikovanom većinom, ako Mađarska nastavi da prijeti vetom.
Njemačka, kako je rečeno za RSE, je tvrdo pri stavu da se Dodik mora sankcionisati, te radi na ubjeđivanju ostalih zemalja članica koje nisu potpuno sigurne da su sankcije najbolji odgovor na krizu. Osim Mađarske koja je najglasnija, kako se saznaje, ima još nekoliko država članica EU koje i dalje oklijevaju.
See all News Updates of the Day
Američki mediji u 2024: Izazovi i pobjede
Hapšenja medijskih radnika na prosvjedima, izabrani dužnosnik osuđen na zatvorsku kaznu zbog ubojstva novinara i historijski dogovor o oslobađanju američkih novinara iz ruskog zatvora. Cristina Caicedo Smit se osvrće na medijska događanja 2024. godine.
SAD: Veliki broj sjevernokorejskih žrtava u Kursku
Veliki broj sjevernokorejskih vojnika stradao je na linijama fronta ruskog rata u Ukrajini, a samo prošle nedelje je u ruskoj Kurskoj oblasti poginulo ili ranjeno hiljadu pripadnika trupa koje je Pjongjang poslao u Rusiju, rekao je u petak portparol Bijele kuće John Kirby.
Cifra, koju je Kirby iznio, daleko je veća od one koju su američki zvaničnici prethodno objavili.
"Jasno je da ruski i sjevernokorejski vojni lideri tretiraju te vojnike kao nebitne i da ih šalju u beznadežne napade na ukrajinsku odbranu", rekao je Kirby.
Sjevernokorejska misija pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku nije odgovorila na zahtjev agencije Rojters za komentar. Ruska ambasada pri UN-u odbila je da komentariše vijest o sjevernokorejskim žrtvama.
Kirby je rekao da će predsjednik Joe Biden narednih dana vjerovatno odobriti novu vojnu pomoć Ukrajini. Biden je ove nedjelje osudio ruski napad na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i neke gradove na Božić, i od Pentagona zatražio da nastavi da šalje oružje Kijevu.
Jedan američki vojni zvaničnik rekao je sredinom decembra da je nekoliko stotina sjevernokorejskih vojnika poginulo ili ranjeno u borbama protiv ukrajinskih snaga u Kursku.
Zvaničnik, koji je govorio za medije pod uslovom da ostane anoniman, rekao je da su među žrtvama vojnici nižeg ranga do onih "pri samom vrhu".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u ponedjeljak da je više od 3.000 sjevernokorejskih vojnika poginulo ili ranjeno u Kursku, pozivajući se na preliminarne podatke. Reuters nije mogao da to potvrdi iz nezavisnih izvora.
Anketa: Amerikanci za smrt direktora zdravstvenog osiguranja krive i sistem i optuženog za ubistvo
Većina Amerikanaca vjeruje da je sistem zdravstvenog osiguranja, kojem je cilj profit i koji pacijentima odbija da pokrije troškove liječenja, jednako odgovoran za smrt direktora osiguravajuće kuće UnitedHealthcare - kao i optuženi za njegovo ubistvo.
To su rezultati ankete koju je sproveo Centar za istraživanje javnog mnijenja (NORC) Univerziteta u Chicagu.
Oko 8 od 10 odraslih Amerikanaca je reklo da optuženi za ubistvo, Luigi Mangione, snosi "veliki ili dobar deo odgovornosti" za smrt direktora osiguravajuće kuće Briana Thompsona, koji je ubijen u centru Njujorka 4. decembra.
Uprkos tome, mnogi 26-godišnjeg Mangionea vide kao heroja i sve više ljudi javno iskazuje svoje nezadovoljstvo kompanijama za zdravstveno osiguranje. Policija je objavila da su na čahurama od metaka, koje su pronađene na licu mjesta, bile urezane reči "odloži", "odbij" i "ukloni" koje se često koriste da opišu taktike osiguravajućih kuća da odbiju da pokriju troškove liječenja.
UnitedHealthcare je saopštio da Luigi Mangione nije bio njihov klijent.
Oko 7 od 10 ispitanika u anketi kaže da su odbijanje osiguranja da pokrije troškove i profit koji te kompanije zarađuju, također u određenoj meri odgovorni za smrt Thomsona. Mlađi Amerikanci su posebno skloni tome da misle da je ubistvo rezultat nekoliko faktora, a ne akcija jedne osobe.
Koji su faktori doveli do ubistva?
Istraživanje pokazuje da se priča intenzivno pratila u javnosti. Čak 7 od 10 ispitanika je reklo da je čitalo "mnogo" ili "ponešto" o Thomsonovom ubistvu.
U igri su mnogi faktori, smatraju ispitanici. Polovina smatra da "određen dio" odgovornosti leži u bogatstvu i nejednakosti u primanjima, dok političke podele u SAD ne vide kao jednako važan faktor u ovom slučaju.
Pacijenti i ljekari se često žale na to da osiguranje odbija da pokrije troškove liječenja, ili na druge komplikacije u vezi sa medicinskom njegom - posebno kada je riječ o ozbiljnim bolestima poput raka ili ALS-a. Kritičari industrije zdravstvenog osiguranja često pitaju da li je profit osiguravajuće kuće iznad dobrobiti pacijenata.
Kompanija UnitedHealthcare je prošle godine imala ukupno 281 milijardu dolara prihoda, i 16 milijardi dolara profita. Osiguravajuće kuće, međutim, tvrde da im profit uglavnom ode na pokrivanje troškova liječenja pacijenata. UnitedHealthcare je nedavno saopštio da pokriva oko 90 odsto troškova pacijenata, ali nije rečeno o kom broju pacijenata i njihovih faktura je riječ.
Mladi misle da krivicu dijele sistem i ubica
Amerikanci mlađi od 30 godina su skloniji da misle da je za Thompsonovu smrt odgovoran skup faktora.
Smatraju da su odbijanja osiguravajućih kuća da plate troškove liječenja, kao i njihov profit, većinom krivi za njegovo ubistvo. Oko 7 od 10 Amerikanaca starosti između 18 i 29 godina smatra da "u velikoj ili određenoj mjeri" odgovornost pada na profit koji zarađuju velike osiguravajuće kuće i na to što odbijaju da plate liječenje.
Mladi su također manje skloni da misle da "veliki dio" odgovornosti pada na ubicu - samo 4 od 10 ispitanika tako misli, u poređenju sa 6 od 10 ispitanika u starosnoj grupi od 30 do 59 godina. Oko 8 od 10 ispitanika starijih od 60 godina smatra da optuženi za ubistvo snosi "veliki dio" odgovornosti.
Oko dvije trećine mladih ljudi smatra da bar "umjerenu odgovornost" snosi i ekonomska nejednakost.
Ispitanici mlađi od 3o godina su skloniji da krive medije - čak 54 odsto njih u odnosu na trećinu starijih ispitanika.
Koliko ljudi ima problem sa zdravstvenim osiguranjem?
Frustracija osiguravajućim kućama i pokrivanjem troškova liječenja, kao i komplikovanim američkim zdravstvenim sistemom, među pacijentima postoji već godinama.
Oko 3 od 10 Amerikanaca kaže da su u protekloj godini imali problem sa pokrivanjem troškova liječenja - bilo da im je bilo teško da nađu zdravstvenu ustanovu koja prima njihovo osiguranje, ili da im je odbijeno da se pokrije liječenje, ili da nisu unaprijed dobili odobrenje od osiguranja da će pokriti troškove neke procedure. Većinom su navedene probleme imali Amerikanci stariji od 60 godina.
Oko 3 od 10 ispitanika kaže da je u protekloj godini njihov član porodice ili neko od bliskih prijatelja imao problem sa osiguranjem jer mu nije pokrilo troškove liječenja. Ispitanici mlađi od 30 godina u najvećoj mjeri kažu da nemaju osiguranje.
Većina Amerikanaca ima osiguranje preko poslodavca ili kupuju individualne polise od privatnih osiguravajućih kuća. Programi koje finansira vlada pokrivaju osiguranje za najsiromašnije, starije od 65 godina i one sa teškim bolestima ili invaliditetom.
U istraživanju NORC-a, sprovedenom od 12-16. decembra, učestovao je 1.001 ispitanik. Margina greške, kako se navodi, je 4,2 procenta.
Preživjeli u padu aviona Azerbejdžan Airlinesa dijele potresne priče
Dva putnika aviona Azerbejdžan Airlinesa koji se srušio u Kazahstanu rekli su Reutersu da su čuli najmanje jedan glasan prasak dok se približavao svom prvobitnom odredištu Grozni u južnoj Rusiji.
Let J2-8243 srušio se u srijedu u blizini grada Aktau u Kazahstanu nakon skretanja s područja južne Rusije gdje je Moskva više puta koristila sisteme protivvazdušne odbrane protiv ukrajinskih dronova. Najmanje 38 ljudi je poginulo, dok je 29 preživjelo.
"Nakon praska... Mislio sam da će se avion raspasti", rekao je za Reuters iz bolnice Subhonkul Rakhimov, jedan od putnika.
Rekao je da je počeo da čita molitve i da se priprema za kraj nakon što je čuo prasak.
"Bilo je očigledno da je avion na neki način oštećen", rekao je on. "Kao da je bio pijan - više nije isti avion."
Druga putnica u avionu rekla je Reutersu da je čula i glasan prasak.
"Bila sam veoma uplašena", rekla je Vafa Šabanova i dodala da je došlo i do drugog praska.
Tada joj je stjuardesa rekla da se preseli u zadnji dio aviona. Oba putnika su izjavila da se činilo da postoji problem sa nivoom kiseonika u kabini nakon praska.
Azerbejdžan Airliness obustavio je u petak niz letova za ruske gradove i saopštio da smatra da je nesreću izazvalo ono što je nazvao "fizičkim i tehničkim spoljnim smetnjama".
Četiri izvora koji poznaju preliminarne nalaze azerbejdžanske istrage o katastrofi rekli su Reutersu u četvrtak da ju je ruska protivvazdušna odbrana greškom oborila.
Rusija je rekla da je važno sačekati da zvanična istraga završi svoj posao kako bi se shvatilo šta se dogodilo.
Embraer (EMBR3.SA) je odletio iz glavnog grada Azerbejdžana Bakua do Groznog, u ruskoj južnoj Čečeniji, prije nego što je skrenuo stotinama kilometara preko Kaspijskog mora.
Srušio se na suprotnoj obali Kaspijskog mora nakon što je, kako je ruska agencija za nadzor vazduhoplovstva rekla da je riječ o hitnom slučaju mozda uzrokovanom udarom ptice.
Ruska agencija za nadzor avijacije saopštila je u petak da je avion odlučio da se preusmjeri sa svog prvobitnog odredišta u Čečeniji usred guste magle i lokalnog upozorenja zbog ukrajinskih dronova.
Rosaviatsia je rekla da su kapetanu ponuđeni drugi aerodromi za slijetanje, ali je odabrao kazahstanski Aktau. Kažu e da će pružiti sveobuhvatnu podršku kazahstanskim i azerbejdžanskim istragama koje se bave nesrećom.
Upitan o izvještajima da je ruska protivvazdušna odbrana greškom oborila letjelicu, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u petak da nema šta da doda i da ne želi da daje bilo kakve procjene dok zvanična istraga ne donese svoje zaključke.
Japan traži bolje veze s Kinom uoči drugog Trumpovog mandata
Japan i Kina nastoje poboljšati odnose uoči povratka novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa u Bijelu kuću, ali analitičari kažu da će agresivne vojne aktivnosti Pekinga širom indo-pacifičke regije otežati stranama da smanje dugotrajne tenzije.
"Tokio zaista želi da ima glađe veze s Pekingom, s obzirom na vjerovatne burne odnose između SAD-a i Kine, kao i globalnu situaciju u širem smislu kada Trump dođe na dužnost", rekao je Ian Chong, politikolog sa Nacionalnog univerziteta u Singapuru.
"Međutim, osnovni stavovi obje zemlje su previše udaljeni, i sve dok Peking nastavlja s polaganjima prava na Istočno kinesko more i demonstrira svoju sposobnost da koristi vojnu silu za postizanje tih ciljeva, Kini i Japanu je teško ostvariti fundamentalno resetovanje bilateralnih odnosa", rekao je on za Glas Amerike telefonom.
Japanski ministar vanjskih poslova Takeshi Iwaya sastao se u srijedu u Pekingu sa kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem i kineskim premijerom Li Qiangom. Obje strane su se složile da će olakšati Wangovu posjetu Japanu 2025. i poboljšati odnose na osnovnom društvenom nivou.
"Kina i Japan bi također trebali ojačati razmjenu ljudi, konsolidirati javnu podršku kinesko-japanskom prijateljstvu i pravilno rješavati sporove i razlike", rekao je Wang u srijedu, dodajući da bi Tokio trebao "kalibrirati svoju stratešku percepciju" i "nastaviti pozitivna politika prema Kini.”
Dok se Peking uglavnom fokusirao na pozitivan aspekt sastanka, Iwaya je tokom sastanka sa Wangom ponovio zabrinutost Tokija zbog pojačanih kineskih vojnih aktivnosti u područjima u blizini Japana i sigurnosti japanskih građana u Kini.
Iwaya je "izrazio ozbiljnu zabrinutost Japana zbog situacije u Istočnom kineskom moru, uključujući situaciju oko ostrva Senkaku, i intenziviranje kineskih vojnih aktivnosti", navodi se u saopćenju japanskog Ministarstva vanjskih poslova objavljenom u srijedu.
Uprkos ovim zabrinutostima, Iwaya i Wang su se složili da održe ekonomski dijalog na visokom nivou i organiziraju sigurnosni dijalog između Japana i Kine kako bi poboljšali komunikaciju u odnosu na sigurnosna pitanja.
Stručnjaci kažu da Japan vjeruje da može izvući "neka pozitivna dobra" iz Kine zbog sve veće zabrinutosti Pekinga za dolazeću Trumpovu administraciju.
"Tokio vidi da je Trumpova administracija vjerovatno veoma teška za Kinu u pogledu carina i bezbjednosnih pitanja, i razumiju da sada možda imaju malo više utjecaja", rekao je za Glas Amerike Stephen Nagy, profesor politike i međunarodnih studija na Međunarodnom hrišćanskom univerzitetu u Tokiju.
On je rekao kako je Kina i dalje posvećena preoblikovanju sigurnosnog okruženja u svom okruženju, Japan se fokusira na osiguravanje kratkoročnih dobitaka u poboljšanju veza, a ne na ponovno postavljanje odnosa.
"Oni vjeruju da bi mogla postojati prilika da se iz Kine izvuku neka pozitivna dobra, bilo da se radi o poslu ili povećanju protoka ljudi između zemalja", dodao je Nagy.
Jedan od glavnih sporova između Kine i Japana je tokijsko ispuštanje prečišćene radioaktivne otpadne vode iz oštećene nuklearne elektrane Fukushima. Peking se više puta protivio potezu Tokija i uveo zabranu na uvoz japanskih morskih plodova.
"Wang je ponovio kinesko protivljenje japanskom ispuštanju vode kontaminirane nuklearnom energijom iz Fukushime u okean, naglašavajući da bi Japan trebao ispuniti svoje međunarodne obaveze i obaveze prema Kini, uspostaviti dugoročni međunarodni mehanizam za praćenje i omogućiti Kini da samostalno uzorkuje i testira", izvijestio je u srijedu kineski tabloid Global Times.
Uprkos kineskom nastavku zabrane japanske morske hrane, Nagy je rekao da će Kina i dalje pokušati da iskoristi ovu šansu da ojača odnose sa Japanom i eventualno oslabi veze Washingtona i Tokija.
Japan će dati prioritet američkim vezama, kaže politikolog
Dok Japan nastoji da izgladi odnose s Kinom, Chong u Singapuru je rekao da će odnos sa SAD-a i dalje biti prioritet Tokija nakon što se Trump vrati u Bijelu kuću u januaru.
"Tokio će se uskladiti [sa SAD-om] koliko god može jer je japanska ekonomija veoma povezana sa ekonomijom SAD-a", rekao je za Glas Amerike.
Tokom konferencije za novinare u utorak, japanski premijer Shigeru Ishiba rekao je da želi da Japan ojača svoj savez sa SAD-om.
"Mislim da je važno još više ojačati američko-japanski savez... i dijeliti zajedničko razumijevanje situacije u sjeveroistočnoj Aziji", rekao je.
Iako je odnos sa SAD-om i dalje prioritet za Japan, Nagy je rekao da će Tokio i dalje pokušati utjecati na američko-kinesku konkurenciju pod drugom Trumpovom administracijom.
"Japan će pokušati da prenese Washingtonu da njihov odnos sa Kinom nije jednostavan jer ne mogu jednostavno da prekinu odnose i pretjerano obezbjeđuju odnos pošto Peking ostaje susjed koji ne nestaje“, rekao je za Glas Amerike.
"Kada se Tokio sarađuje sa SAD-om, to je odnos saradnje, koordinacije i pokušaja da se utiče na proces donošenja odluka u Washingtonu kako ne bi zauzeli pretjerano sekuritiziran pristup konkurenciji s Kinom", dodao je Nagy.
