Kompanija je bila pod ogromnim pritiskom javnosti da nešto preduzme poslije upada Trampovih pristalica u Kongres.

Predsjednik je odgovorio da je potez Tvitera bio predvidiv i da sa drugim kompanijama radi na tome da izgradi platformu na kojoj on i njegovi pratioci neće biti ušutkivani.

Zvanični Tviter nalog predsjednika SAD @potus i dalje postoji.

Tviter je najprije suspendovao Trampov nalog na 12 sati, pošto je predsjednik SAD tvrdio da su izbori pokradeni i podržao one koji su upali na Kapitol tokom sjednice Kongresa na kojoj je trebalo da bude potvđen rezultat izbora, odnosno pobjeda Džozefa Bajdena.

Trampu je sada oduzeto sredstvo pomoću kojeg je više od decenije komunicirao direktno sa svojim pristalicama. Na Tviteru je objavljivao i političke odluke, svađao se sa protivnicima, vrijeđao neprijatelje i hvalio sebe svoje saveznike, ali je i širio dezinformacije i koketirao sa nasiljem.

Tviter je dugo Trampu i drugim liderima gledao kroz prste dok krše pravila te mreže o ličnim napadima, govoru mržnje. Ali, u objašnjenju zašto suspenduje Trampov nalog, Tviter navodi da predsjednik SAD glorifikuje nasilje u trenutku kada kruže priče o oružanim protestima oko inauguracije Bajdena, 20. januara.

Tramp je rekao da neće prisustvovati Bajdenovoj inauguraciji, a svoje pristalice je nazvao "američkim patriotama" čiji će se glas "dobro čuti" u budućnosti. Tviter je ocijenio da bi ovakve izjave mogle da inspirišu druge da ponove nasilje koje se desilo 7. januara 2021, te da ima "mnogo pokazatelja da se to tako i tumači".

Tviter je saopštio da su najave novih napada 17. januara cirkulisale i na toj mreži.

Facebookk i Instagram suspendovali su Trampove naloge na najmanje dvije nedjelje, a moguće i definitivno.

Tviter je takođe suspendovao naloge bivšeg savjetnika za nacionalnu bezbjednost Majkla Flina, advoatice Sidni Pauel i drugih Trampovih saradnika koji su promovisali teoriju zavere QAnon.

"Uzimajući u obzir mogućnost izbijanja nasilja u narednim danima, ugasili smo naloge koji promovišu QAnon", piše u saopštenju Twittera.

Google privremeno zabranio Parler, Apple izdao upozorenje

Kompanija Google privremeno je ukinula opciju skidanja iz Play prodavnice aplikacije Parler, društvene mreže koju koriste pristalice teorija zavjere, desničari i podržavaoci Donalda Trampa.

Google od Parlera traži da uvede promjene u moderaciji sadržaja, dok je Apple toj mreži dao 24-sat o upozorenje da iznese plan za promjene.

Google tvrdi da sadržaj Parlera podstiče na nasilje SAD.

Parler je mreža na koju su se prebacile pristalice Donalda Trampa, nakon što mu je ukinut nalog na Tviteru i suspendovan na Facebooku i Instagramu.

Nije poznat termin sjednice.

Skupština RS je prošle sedmice, nakon prvostepene presude predsjedniku RS Miloradu Dodiku u Sudu BiH, usvojila četiri neustavna zakona. Među njima su zakon o zabrani djelovanja Suda i Tužilaštva BiH, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, te Državne agencije za istrage (SIPA)i zaštitu na teritoriji RS.

Usvojene su i izmjene Krivičnog zakonika, kojim se predviđa krivično gonjenje zaposlenih u institucijama BiH, a koji žive u RS, ukoliko ne budu provodili odluke entitetskih vlasti, te zakon o "stranim agentima", koji dodatno ograničava rad civilnog društva.

U utorak, 4. marta su i članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić uputili zahtjev za održavanje vanredne sjednice Predsjedništva BiH povodom napada organa vlasti entiteta Republika Srpska na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz kabineta Bećirovića.

Bećirović i Komšić ističu kako je potrebno da Predsjedništvo BiH sagleda najnovije unutrašnjopolitičke okolnosti u državi, imajući u vidu napade organa vlasti entiteta Republika Srpska na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, kao i dužnost državnih institucija da zaštite ustavni poredak Bosne i Hercegovine, mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini.

Ona je rekla da će krajem nedjelje objaviti koje proizvode će Meksiko ciljati, što možda ukazuje na to da se Meksiko i dalje nada deeskalaciji trgovinskog rata koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump.

„Ne postoji motiv ili razlog, niti opravdanje koje podržava ovu odluku koja će uticati na naše ljude i naše nacije”, rekla je ona.

Carine koje je najavio Trump protiv Kanade i Meksika stupile su na snagu u utorak povećavajući rizik od osvete sjevernoameričkih saveznika Sjedinjenih Država.

Od 4. marta, uvoz iz Kanade i Meksika sada će se oporezovati po stopi od 25 odsto, a kanadski energenti podliježu uvoznim carinama od 10 odsto.

Američki predsjednik je takođe rekao da će tarife na proizvode iz Kine, od 10 procenata, povećati za još toliko. Dodao je i da će 2. aprila stupiti na snagu recipročne tarife zemljama koje uvedu carine na američke proizvode.

"Predsjednik je bio jasan da je usredsređen na mir. Potrebno je da i naši partneri budu posvećeni tom cilju. Privremeno obustavljamo i razmatramo našu pomoć da bi osigurali da doprinosi rješenju", rekao je visoki zvaničnik administracije za Glas Amerike.

Agencija Reuters prenijela je, pozivajući se na izveštaj Bloomberga, da će biti obustavljeno slanje sve američke vojne opreme, uključujući oružje u tranzitu u avionima ili na brodovima ili koje se nalazi u tranzitnim područjima u Poljskoj.

Trump je prethodno novinarima u Beloj kući rekao da nije razgovarano o suspendovanju vojne pomoći Ukrajini, ali je dodao da bi Zelenski "trebalo da više cijeni" podršku Washingtona. Amerika je do sada izdvojila milijarde dolara vojne pomoći za Kijev.

Američki predsjednik je također u ponedeljak, na svojoj mreži "Truth social" ponovo oštro kritikovao Zelenskog zbog njegove izjave u nedjelju veče da je dogovor o kraju rata sa Rusijom "i dalje veoma daleko".

Trump je ocenio da je to "najgora izjava" i da "Amerika to neće još dugo tolerisati". Ponovio je i da Zelenski ne želi mir "dok god ima američku podršku".

"Evropa je na sastanku sa Zelenskim otvoreno poručila da ne mogu da obave posao bez SAD-a", napisao je Trump.

Zelenski je u ponedjeljak na X-u napisao da Ukrajina mora da bude angažovana "u sadržajnoj" diplomatiji da bi se rat brzo okončao.

"Radimo sa Amerikom i našim evropskim partnerima i veoma se nadamo američkoj podršci na putu do mira. Mir je potreban što je prije moguće", naveo je Zelenski.

Ukrajinski predsednik je ranije više puta istakao da primirje moraju da prate eksplicitne bezbjednosne garancije Zapada da bi se osiguralo da Rusija, koja je izvršila invaziju na Ukrajinu prije tri godine i kontroliše oko 20 odsto njene teritorije, ne krene u novi napad.

Naredba je bila dio sveukupne ponovne procjene američkih operacija protiv Moskve, prema New York Timesu, sa nejasnim trajanjem ili obimom pauze.

Pentagon je odbio da komentariše ove tvrdnje na upit AFP-a.

"Zbog operativnih zabrinutosti za bezbjednost, ne komentarišemo niti razgovaramo o cyber obavještajnim podacima, planovima ili operacijama", rekao je visoki zvaničnik odbrane.

"Za sekretara Hegsetha nema većeg prioriteta od bezbjednosti borca u ratu u svim operacijama, uključujući i cyber domen", dodao je on.

Izvještavanje medija o ovoj promjeni dolazi u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump insistira na pregovorima o okončanju rata u Ukrajini i nekoliko dana nakon što je američki lider vodio žustru raspravu sa svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim na sastanku u Bijeloj kući.

Zapadne zemlje optužuju Kremlj da je organizovao niz incidenata sa ciljem da se potkopa podrška Ukrajini dok se ta zemlja bori protiv ruske invazije.

Trump se, u međuvremenu, predstavio kao posrednik između ruskog predsjednika Vladimira Putina i Zelenskog, sklanjajući Kijev i Evropu po strani dok se trudi da se približi Putinu.

Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Mike Waltz, govoreći u nedelju za CNN o ponovnom otvaranju veza sa Rusijom, demantovao je izvještaje o promeni cyber politike.

"To nije bio dio naših diskusija", rekao je on. "Biće svih vrsta šargarepe i štapa da se ovaj rat okonča."