Kako su naveli na ročištu pred Sudom BiH, pritvor je zatražen zbog bojazni da osumnjičeni Ćatić može pobjeći, utjecati na svjedoke ili ponoviti krivično djelo.
"Razlozi su dug boravak van Bosne i Hercegovine i informacije koje ukazuju da se borio u redovima terorističkih grupa u Siriji", rečeno je na ročištu.
Prema pisanju portala medija u BiH, Sud Bosne i Hercegovine uvažio je argumente tužilaštva i odredio jednomjesečni pritvor Ćatiću.
Tužitelj Dubravko Čampara je rekao da je osumnjičeni Ćatić prije odlaska u Siriju boravio u Gornjoj Maoči, lokaciji u BiH odakle su brojni bh. državljani odlazili u Siriju.
"Nije nam poznato u kojoj mjeri je osumnjičeni radikaliziran ili deradikaliziran, s obzirom na to koliko dugo je bio van BiH", rekao je Čampara.
Odbrana Adnana Ćatića je umjesto pritvora predložila mjere zabrane - napuštanja mjesta boravka i policijske kontrole dva puta dnevno.
Ćatić je Siriju napustio 2021., a do petka, 17. novembra je boravio u Turskoj.
Odbrana tvrdi da je Ćatić u Siriji "radio u školi, kao bibliotekar i u fotokopirnici te da se nije borio".
"On je radio u osnovnoj školi koju su osnovali Pakistanci s britanskim državljanstvima. Vratio se u BiH redovnim letom, uredno kupio kartu", rekao je branitelj osumnjičenog Senad Dupovac.
On smatra da ne postoji osnovana sumnja da je Ćatić počinio bilo kakvo krivično djelo jer nije ratovao na strani bilo koje formacije u Siriji.
Ipak, osumnjičeni se obratio tokom ročišta Sudu i zamolio za pomoć da "ispravi greške".
"Molim vas da mi date priliku da popravim ono što sam pogriješio", rekao je Ćatić, koji ima suprugu i dvoje djece u BiH, aludirajući na odlazak u Siriju kao grešku.
Ćatić je pod istragom i tereti se da je učestvovao na stranim ratištima Sirije i Iraka, gdje je djelovao u strukturama tzv. Islamske države, koju je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija proglasilo terorističkom organizacijom.
Osumnjičeni se tereti da je u dobi od oko 25 godina, pristupio strukturama "Islamske države", te je na području Bliskog Istoka proveo oko deset godina i jedan je od osumnjičenih s najdužim boravkom na navedenom području, navode iz Tužilaštva BiH.
Ćatić je duži vremenski period bio nedostupan pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine.
Iz BiH u Siriju otišlo između 250 i 300 bh.državljana
Adnan Ćatić je rođen 1988. godine u Zenici.
Ranije su iz Federalne uprave policije je za Radio Slobodna Evropa potvrdili da je otišao u Siriju 2013. godine.
On se nakon teritorijalnog pada "Islamske države" prebacio iz Sirije u Tursku odakle je avionom došao u Sarajevo.
Iz Bosne i Hercegovine je u Siriju ukupno otišlo "između 250 i 300" državljana ove zemlje od 2012. do 2016. godine kad je zabilježen posljednji odlazak, prema zvaničnim podacima vlasti.
Nadležni su u službenim informacijama krajem 2022. godine naveli da "smatraju" da su se u BiH dosad vratile 62 punoljetne i 22 maloljetne osobe.
Još 173 osobe mogle bi se vratiti u Bosnu i Hercegovinu, među kojima su 42 punoljetna muškarca i 30 žena, te 91 maloljetnik.
Punoljetni muškarci, koji su se do sad vratili ili su deportirani, uhapšeni su i 28 ih je osuđeno za neko od kaznenih djela povezanih s terorizmom.
Većina je osuđena "za pridruživanje stranim paravojnim i parapolicijskim skupinama", poput tzv. Islamske države ili El-Nusre koje Ujedinjeni narodi smatraju terorističkim organizacijama.
Odslužili su u prosjeku dvije godine zatvora i danas su svi na slobodi, osim dvojice koji su 2021. godine presuđeni na četiri, odnosno šest godina zatvora.
Žene i djeca vraćeni su u svoje porodice u 18 gradova širom Bosne i Hercegovine.
