Tokom protekle godine tužioci Tužilaštva Bosne i Hercegovine podigli su samo jednu optužnicu za koruptivna djela visoke korupcije i to protiv Selme Cikotića, sadašnjeg ministra sigurnosti. Sud BiH je optužnicu potvrdio početkom decembra, piše BIRN BiH.

Njega optužnica tereti za zloupotrebu položaja i prema njoj je od 2009. do 2011. godine, kada je obnašao funkciju državnog ministra odbrane, oštetio budžet BiH za iznos od oko 9,7 miliona konvertibilnih maraka (KM).

Prema podacima Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), Državno tužilaštvo je od januara do sredine decembra ove godine podiglo deset optužnica za koruptivna krivična djela, od kojih je potvrđeno devet, protiv ukupno 17 osoba. To je manje nego tokom 2020. godine, kada je Tužilaštvo BiH kritikovano za loše rezultate u procesuiranju korupcije.

Bivši sudija i tužilac Esad Fejzagić prvi razlog ovakvih rezultata vidi u nedoraslosti ove pravosudne institucije.

“Moje uvjerenje je da je Tužilaštvo BiH, bez obzira na broj tužilaca, u pogledu kvalitete daleko ispod onoga što takav jedan nivo tužilaštva zahtijeva”, kaže Fejzagić, danas advokat, i nastavlja: “Drugi [razlog] jeste čisto zbog organizacione prirode, radi se o tome da, po mom mišljenju, ne postoji institucionalna kontrola optužnica niti se vode sistemski kontrolni postupci u vezi istraga koje se vode, posebno kada je u pitanju visoka korupcija.”

Glavni tužioci bi trebali kontrolisati kvalitet optužnica, smatra on i dodaje da dosadašnji nisu bili dorasli “nivou imenovanja”. S pozicije glavne tužiteljice u oktobru je smijenjena Gordana Tadić, a za vršioca dužnosti imenovan je Milanko Kajganić.

Fejzagić kao treći razlog loših rezultata vidi u sistemu vrednovanja i normiranja rada Tužilaštva. On smatra da bi se svako od tužilaca radije upustio u jednostavnije predmete koji mu donose ispunjenje norme nego da se upušta u kompleksne i rizične predmete.

Od 17 osoba optuženih za koruptivna djela, petorica su policijski službenici Granične policije, a dvojica su carinski službenici. Među optužbama su i one za koruptivna djela povezana s prometom akciznih proizvoda.

Jedan od policijskih službenika Granične policije BiH, Mile Lukić, za kojeg je Državni sud potvrdio optužnicu početkom oktobra, optužen je da je zahtijevao i primio dar u iznosu od 50 eura da u okviru svoje funkcije izvrši što ne bi smio izvršiti.

Ovo je ujedno i najmanji iznos pribavljene koristi za koji je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu, prema podacima do kojih je BIRN BiH mogao doći.

Odnedavni vršilac dužnosti glavnog državnog tužioca predmete protiv službenika, poput onoga protiv inspektora Ureda za veterinarstvo BiH, smatra važnim jer predstavljaju ozbiljan oblik zloupotrebe položaja.

“Upravo činjenica da su optužbama za korupciju obuhvaćeni ovlašteni službenici policijskih, carinskih ili drugih državnih organa, daje specifičnu težinu ovim predmetima jer se radi o korupciji koja se detektira u tijelima koja se trebaju boriti za vladavinu prava”, kaže Kajganić.

Prema njegovim riječima, u ovakvim predmetima Tužilaštvo će u budućnosti tražiti udaljenje optuženih osoba iz službe na period od pet ili više godina ako se njihova krivica dokaže, što on vidi kao proces koji vodi ka ozdravljenju društva i smanjivanju stope korupcije.

Ovo tužilaštvo je tokom 2020. godine podiglo samo 12 optužnica protiv 22 osobe koje se terete za koruptivna krivična djela, od čega je više od polovine podignuto u decembru. U optužnicama gdje je naveden takav iznos, ukupna pribavljena korist, prema saopćenjima, iznosila je tek nešto više od 15.000 KM i 40 eura.

U velikom broju saopćenja ove godine Tužilaštvo nije navodilo iznose koristi pribavljene od korupcije. Tužilaštvo BiH je do 27. decembra ove godine podiglo dvije optužnice manje nego godinu ranije i optužilo pet osoba manje.

Kajganić najavljuje da se za nekoliko vrlo ozbiljnih predmeta visoke korupcije u narednim mjesecima očekuje donošenje tužilačkih odluka i podizanje optužnica.

BIRN BiH je ranije pisao da su iz Tužilaštva BiH potvrdili kako će do kraja 2021. godine donijeti tužilačku odluku u istrazi potencijalne korupcije u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) koju je prije tri godine prijavio “zviždač”, odnosno prijavitelj korupcije, Emir Mešić. On se nakon ove prijave suočava s disciplinskim postupkom u kojem mu prijeti otkaz.

Glasnogovornik Delegacije Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH Ferdinand Koenig kaže da je u posljednjem izvještaju Evropske komisije navedeno da su napori da se postignu odgovarajući rezultati kroz proaktivne istrage, krivično gonjenje i pravosnažne presude za korupciju i dalje nedovoljni.

Kako je naveo, nosioci pravosudnih funkcija ni politički lideri nisu uspjeli da se, u okviru svojih nadležnosti, pozabave generalizovanim fenomenom korupcije i aktivno su opstruirali napredak, što je dovelo do dugoročne stagnacije i ozbiljnog rizika od nazadovanja u ovoj oblasti.

“Ostvarivanje napretka ka uspostavljanju evidencije proaktivnih istraga, potvrđenih optužnica, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda protiv organiziranog kriminala i korupcije, uključujući i one na visokom nivou, navedeno je u 14 ključnih prioriteta i uslov je o kojem zemlje koje teže da postanu članice EU ne mogu pregovarati”, naveo je Koenig za BIRN BiH.

Velike korupcijske afere bez sudskog epiloga

Dvojicu optuženih carinskih službenika – Špiru Subotića i Ahmeda Beširevića – Tužilaštvo BiH tereti za izvršenje koruptivnih djela povezanih s krijumčarenjem akciznih proizvoda u BiH, čime je, kako je ova institucija okarakterizovala, budžet BiH oštećen za više od pola miliona maraka.

U izvještaju koji je objavio Transparency International “Sprečavanje nekažnjivosti u slučajevima korupcije na visokom nivou” navodi se da su posljednjih godina BiH potresle velike korupcijske afere, o kojima se u većini izvještavalo u medijima a nikada nisu stigle do suda.

Prema ovom izvještaju, samo pogledom na broj optužnica podignutih za djela korupcije i broj otkrivenih slučajeva krupne korupcije može se zaključiti da u BiH nema procesuiranja korupcije na visokom nivou.

Većina velikih korupcijskih afera završava se ili u istražnoj fazi ili se pretvaraju u dugogodišnje sudske postupke, urušavajući značaj blagovremenog i efektivnog procesuiranja.

Uglješa Vuković iz Transparencyja kaže da je manjak procesuiranja visoke korupcije nastavak negativnog trenda u radu Tužilaštva BiH koji su prepoznale domaće i međunarodne organizacije.

Nalazi do kojih je došao Transparency pokazuju da, osim izostajanja procesuiranja visoke korupcije, i kada dođe do suđenja, postupci traju dugo.

“Neka prosječna dužina trajanja postupka do koje smo mi došli u predmetima visoke korupcije u BiH jeste četiri godine i jedan mjesec, što je zaista dugo”, kaže Vuković i navodi primjer “Bobar banke”, u kojem još uvijek nije donesena prvostepena presuda, a istraga je pokrenuta 2016. godine.

U novom izvještaju Evropske komisije o napretku BiH u procesu pristupanja Evropskoj uniji navodi se da je BiH u ranoj fazi, odnosno da ima određeni nivo pripremljenosti za sprečavanje i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

“Pokazatelji korupcije su se dodatno pogoršali, a svi nivoi vlasti pokazuju znakove političke zarobljenosti, što direktno utiče na svakodnevni život građana. Nastavljeno je selektivno i netransparentno krivično gonjenje i postupanje po predmetima za krivična djela korupcije od strane sudova, što utiče na javni interes, ali i na poslovne subjekte i investitore”, stoji u izvještaju o napretku.

Podatak da je ove godine podignuta samo jedna optužnica za visoku korupciju, Mervan Miraščija iz Fonda za otvoreno društvo vidi kao potvrdu o “zarobljenom pravosuđu” i da to više nije pitanje norme.

Kako kaže, ekonomske i političke elite upravljaju pravosuđem, a jedan od najvećih problema društva je pitanje nekažnjivosti.

“Sve zvanične informacije koje dolaze sa sudova o broju procesuiranih slučajeva, prvenstveno visoke korupcije, ali i generalno korupcije u BiH, ukazuju samo na još jedan elemenat da je pravosuđe u BiH zarobljeno. Radi se o uticaju ekonomskih i političkih elita na rad pravosuđa, prvenstveno tužilaštava u ovoj državi”, navodi Miraščija za BIRN BiH.

Prema njegovim riječima, ne može se čak dovoditi u pitanje ocjenjivanje, imenovanje sudija i tužilaca na osnovu urađene norme, iz razloga što se pitanje norme više ne gleda, jer nije jedan od uslova za postavljenje na funkcije. Može se vidjeti imenovanje i postavljenje sudija koji su bili disciplinski kažnjavani a napredovali su u poslu, dodaje Miraščija.

On kaže da neprocesuiranje djela korupcije šalje jasnu poruku svim građanima u BiH da se korupcija isplati, da je korupcija legalizovana u BiH i u konačnici spušta stepen povjerenja građana u ove institucije.

U Misiji OSCE-a u BiH ističu zabrinjavajući pad broja novih optužnica u predmetima visokog i srednjeg nivoa koje su podigli tužioci u prethodnim godinama, a ovaj trend se nastavio i 2021. godine.

“Pogrešne i nedosljedne prakse koje je Misija uočila sugerišu da vansudski faktori ometaju sudske procese i izazivaju ozbiljne sumnje da bi se varijacije u primjeni zakona mogle odnositi na status i moć optuženog, a ne na činjenice u konkretnim slučajevima”, navodi Misija.

Od pravosuđa koje ne može ili neće zahtijevati i pokazati integritet u svojim redovima, ne može se razumno očekivati da će se nepristrasno i djelotvorno baviti osjetljivim i politički opterećenim predmetima.

“Nalazi Misije izazivaju zabrinutost i ukazuju na nedostatak nadzora nad radom pojedinačnih tužilaštava u predmetima korupcije, uključujući i skoro isključivu diskreciju glavnih tužilaca u istražnoj fazi”, dodaju iz OSCE-a.

Najveća nepravosnažna kazna Suda BiH devet godina

Prema podacima BIRN-a BiH, Sud BiH je tokom 2021. godine za koruptivna krivična djela donio 14 presuda protiv 19 osoba.

Sud BiH je donio pravosnažne presude za 11 osoba, od kojih su četiri oslobođene, dok je sedam osoba osuđeno na ukupno pet godina i četiri mjeseca zatvora. Sud BiH je u ovoj godini odbio jednu optužnicu.

Najveća, nepravosnažna presuda koju je Sud BiH donio ove godine jeste ona izrečena Kemalu Čauševiću, bivšem direktoru Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), za primanje dara i drugih oblika koristi, te pranje novca, a istom presudom Anes Sadiković je osuđen na dvije godine zatvora za davanje dara pri uvozu tekstila.

Ove godine bile su tri najmanje pravosnažne zatvorske presude od šest mjeseci. Jedna od ove tri je izrečena Sadiku Ahmetoviću, bivšem državnom ministru sigurnosti, za zloupotrebu službenog položaja ili ovlaštenja.

U predmetu protiv Orhana Bolobana, optuženog za nesavjestan rad u službi, Tužilaštvo BiH je odustalo od optužnice, te je Sud BiH odbio optužbu.

Državni sud je u junu ove godine, usljed nedostatka dokaza, oslobodio Marka Pandžu i Nermina Aleševića. Oni su bili optuženi za primanje, odnosno davanje dara.

Ove godine je Sud BiH pravosnažno oslobodio Osmana Mehmedagića, direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA), i Muhameda Pekića, zaposlenika ove agencije, zbog zloupotrebe položaja.

Također, Sud BiH odbio je optužnice Tužilaštva BiH protiv Mehmedagića, Cikotića i Muriza Druškića zbog zloupotrebe položaja.

Kajganić kaže da u narednoj godini očekuje značajan pomak u procesuiranju visoke korupcije.

“Tužilaštvo BiH i Odsjek za korupciju pokrenuli su ozbiljan zamajac u svom radu, a ti rezultati će se još bolje vidjeti u budućnosti”, kaže Kajganić.

Na vanrednom sastanku koji je u petak emitiran uživo, Trump je optužio Zelenskog da je nezahvalan za američku pomoć, da pokazuje nepoštovanje i da riskira Treći svjetski rat, dovodeći u sumnju stalnu podršku Washingtona Ukrajini.

Zelenski je, razgovarajući s novinarima nakon samita s europskim liderima u nedjelju u Londonu, rekao da ne misli da će SAD prestati pomagati Ukrajini, jer kao „lideri civiliziranog svijeta” ne bi željeli pomoći ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Međutim, Zelenski je rekao da ostaje spreman za sve izazove koji se mogu pojaviti.

„Što se tiče spašavanja odnosa, mislim da će se naš odnos nastaviti”, rekao je novinarima preko prevodioca nakon sastanka u Londonu.

No dodao je: „Mislim da nije u redu kada su takve rasprave potpuno otvorene... Format onoga što se dogodilo, ne mislim da je donio nešto pozitivno ili dodatno nama kao partnerima.”

Zelenski je dodao da je i dalje spreman potpisati predloženi ugovor o mineralima sa SAD-om, te da vjeruje da će i SAD biti spremne.

Novi razvoj događaja uslijedio je dva dana nakon eksplozivnog sastanka u Washingtonu između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskyyja u petak koji se pretvorio u intenzivnu konfrontaciju dok je američki lider naredio svom kolegi da napusti Bijelu kuću, a potencijalni sporazum između SAD-a i Ukrajine o rijetkim zemnim mineralima ostao je nepotpisan.

"Potrebno nam je veoma radikalno resetovanje", rekao je lord Peter Mandelson, britanski ambasador u Sjedinjenim Državama, za emisiju ABC "Ova sedmica". Nisu zakazani mirovni pregovori.

Mandelsonova procjena došla je kada je britanski premijer Keir Starmer sazvao grupu od više od deset evropskih lidera, zajedno sa Zelenskim, da obećaju svoju stalnu podršku u naoružanju ukrajinskim borcima čak i kada se SAD pokolebaju.

Starmer je, dok je sjedio pored Zelenskog i ispred zastava Ukrajine i evropskih naroda, rekao da je to "trenutak koji se dešava jednom u generaciji za bezbjednost Evrope i da svi moramo da se pojačamo".

"Nadam se da znate da smo svi uz vas i narod Ukrajine koliko god je potrebno, svi za ovim stolom", rekao je Starmer ukrajinskom lideru. "Moramo se dogovoriti o tome koji koraci proizlaze iz ovog sastanka da se uspostavi mir kroz snagu za dobrobit svih."

Međutim, Trump je u petak rekao Zelenskom da je dobrodošao da se vrati u Bijelu kuću "kada bude spreman za mir".

Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Waltz, govoreći o Zelenskom, rekao je za CNN-ovu emisiju “State of the Union”: “Ono što nam nije bilo jasno je da li dijeli naš cilj da okončamo ovaj rat. Nije bilo jasno da je spreman da ide u mir.”

Waltz je rekao da će na kraju Rusija i Ukrajina morati napraviti pregovaračke ustupke kako bi postigli mirovni sporazum. „Biće svih mrkve i štapa da se ovo uradi“, rekao je.

Američki državni sekretar Marko Rubio također je naglasio važnost dolaska obje strane za pregovarački sto.

"Pokušavamo da okončamo rat," rekao je Rubio. "Ne možete okončati rat osim ako obje strane ne dođu za sto, počevši od Rusa. I to je poenta koju je predsjednik rekao. I moramo da učinimo sve što možemo da pokušamo da ih dovedemo za sto da vidimo da li je to uopšte moguće."

"Ne obećavam vam da je moguće", dodao je. “Ne kažem vam da je 90% vjerovatno. Kažem da je vjerovatnoća 0% ako ih ne dovedemo za pregovarački sto. I što prije svi ovdje odrastu i shvate da je ovo loš rat koji ide u lošem smjeru sa smrću i uništenjem i svim vrstama opasnosti koje ga okružuju, a koje bi mogle prerasti u širi sukob, to prije ljudi odrastu i shvate da mislim da ćemo moći više napredovati."

Starmer je rekao da su se Britanija, Francuska i Ukrajina dogovorile da rade na planu prekida vatre koji će biti predstavljen Sjedinjenim Državama. Neke evropske zemlje rekle su da su spremne poslati mirovne trupe u Ukrajinu kako bi pomogle u provedbi potencijalnog mirovnog sporazuma, ali trebaju SAD da pruže rezervnu vojnu podršku kako bi se suprotstavili Rusiji u slučaju da predsjednik Vladimir Putin pristane na prekid vatre, a zatim ga prekrši ili pokrene novu invaziju.

Trump je odbio slanje takve podrške SAD-u i rekao da vjeruje da će Putin ispoštovati svako rješenje rata na koje pristane.

Starmerov samit zasjenjen je izvanrednim sastankom u Ovalnoj kancelariji u petak koji se pretvorio u žestoku razmjenu, jer su Trump i američki potpredsjednik JD Vance napali Zelenskog, optužujući ga da je nezahvalan za podršku SAD u ratu.

Zelenskyy se u više navrata zahvalio Sjedinjenim Državama, njihovom glavnom ratnom dobrotvoru. Ponovo je to učinio na društvenim mrežama nakon sastanka u petak.

Uoči razgovora sa svojim evropskim kolegama, Starmer je rekao da je fokusiran na pokušaj ponovnog angažmana s Trumpom, Zelenskim i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, umjesto da "pojača retoriku".

"Sada smo se složili da će Ujedinjeno Kraljevstvo, zajedno s Francuskom i možda još jednom ili dvije države, raditi s Ukrajinom na planu za zaustavljanje borbi, a zatim ćemo o tom planu razgovarati sa Sjedinjenim Državama", rekao je Starmer za BBC. Starmer i Macron su razgovarali s Trumpom od petka.

Starmer je rekao da ne vjeruje Putinu, ali vjeruje Trumpu.

„Da li verujem Donaldu Trampu kada kaže da želi trajni mir? Odgovor na to je da”, rekao je.

Starmer je rekao da se vode "intenzivne rasprave" da se dobije sigurnosna garancija od SAD kao jedna od nekoliko komponenti za trajni mir.

"Ako treba da dođe do dogovora, ako treba da dođe do prekida borbi, onda se taj sporazum mora braniti, jer je najgori od svih ishoda da dođe do privremene pauze i onda ponovo dođe Putin", rekao je Starmer. “To se dešavalo u prošlosti, mislim da je to pravi rizik, i zato moramo osigurati da ako postoji dogovor, to je trajni dogovor, a ne privremena pauza.”

Samit u Londonu uključuje i lidere Francuske, Njemačke, Danske, Italije, Holandije, Norveške, Poljske, Španije, Kanade, Finske, Švedske, Češke.

Neki materijali u ovom izvještaju došli su od Associated Pressa i agencije France-Presse.

TEL AVIV, ISRAEL — 

Hamas je optužio Izrael da pokušava poremetiti primirje i rekao da je njegova odluka o prekidu pomoći "jeftina iznuda, ratni zločin i eklatantan napad" na sporazum o primirju. Obje strane kažu da je prekid vatre okončan.

Prva faza prekida vatre, koja je uključivala povećanje humanitarne pomoći, istekla je u subotu. Dvije strane tek treba da pregovaraju o drugoj fazi, u kojoj je Hamas trebao osloboditi desetine preostalih talaca u zamjenu za izraelsko povlačenje i trajni prekid vatre.

Izraelski zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman u skladu sa propisima, rekao je da je odluka o obustavi pomoći donijeta u koordinaciji sa Trumpovom administracijom.

Izrael kaže da novi prijedlog podržavaju SAD

Izrael je u nedjelju saopćio da podržava ono što je opisao kao prijedlog američkog izaslanika za Bliski istok Stevea Witkoffa da se produži prva faza primirja kroz Ramazan - muslimanski sveti mjesec posta koji je počeo tokom vikenda - i jevrejski praznik Pashe, koji se završava 20. aprila.

Prema tom prijedlogu, Hamas bi oslobodio polovinu talaca prvog dana, a ostatak kada se postigne sporazum o trajnom prekidu vatre, saopćeno je iz ureda izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

Hamas je upozorio da bi svaki pokušaj odgode ili otkazivanja postojećeg sporazuma o prekidu vatre imao "humanitarne posljedice" za taoce i ponovio da je jedini način da se oslobode provedba sporazuma i pregovaranje o drugoj fazi.

Hamas je rekao da je voljan osloboditi preostale taoce odjednom u Fazi 2, ali samo u zamjenu za oslobađanje još palestinskih zatvorenika, trajni prekid vatre i potpuno povlačenje izraelskih snaga.

Egipatski zvaničnik rekao je da Hamas i Egipat neće prihvatiti novi prijedlog koji ima za cilj vraćanje preostalih talaca bez okončanja rata. Zvaničnik je napomenuo da je sporazum pozvao dvije strane da počnu pregovore o Fazi 2 početkom februara.

Zvaničnik, koji nije bio ovlašten da izvještava medije i govorio je pod uvjetom anonimnosti, rekao je da posrednici pokušavaju riješiti spor. Nije bilo trenutačnog komentara iz Sjedinjenih Država ili Katara, koji su zajedno s Egiptom bili ključni posrednik s Hamasom.

Prekid vatre poremećen sporovima

U okviru prve, šestosedmične faze primirja, Hamas je oslobodio 25 izraelskih talaca i tijela osam drugih u zamjenu za oslobađanje skoro 2.000 Palestinaca koje je Izrael zatvorio. Izraelske snage koje su se povukle iz većine Gaze, a Izrael je dozvolio navalu humanitarne pomoći.

Ali prva faza je bila poremećena uzastopnim sporovima, pri čemu je svaka strana optuživala drugu za kršenje.

U izraelskim udarima ubijeno je desetine Palestinaca za koje je vojska rekla da su se približili njenim snagama ili ušli u područja kršenje primirja. Hamas je paradirao sa zarobljenicima - od kojih su neki bili iscrpljeni - pred gomilom u javnim spektaklima za koje su Izrael i Ujedinjene nacije rekli da su okrutni i ponižavajući.

Hamas je rekao da je obustava pomoći Izraela još jedan prekršaj, rekavši da bi se isporuke trebale nastaviti dok su strane pregovarale o drugoj fazi sporazuma.

Izrael je optužen za blokiranje pomoći tokom cijelog rata

Izrael je nametnuo potpunu opsadu Gaze u prvim danima rata, a kasnije ju je ublažio pod pritiskom SAD-a.

Agencije UN-a i humanitarne grupe optužile su Izrael da nije pružio dovoljno pomoći tokom 15 mjeseci rata, a Bidenova administracija ga je više puta pritiskala da učini više. Stručnjaci su u nekoliko navrata upozoravali da je glad u Gazi rasprostranjena i da postoji opasnost od gladi.

Međunarodni krivični sud saopćio je da postoji razlog za vjerovanje da je Izrael koristio "gladovanje kao metodu ratovanja", kada je prošle godine izdao nalog za hapšenje Netanyahua. Optužba je također ključna za slučaj Južne Afrike pred Međunarodnim sudom pravde koji optužuje Izrael za genocid.

Izrael je negirao optužbe i odbacio obje sudske akcije kao pristrasne protiv njega. Izrael kaže da je dozvolio ulazak dovoljno pomoći i okrivio je za nestašice, kako je rekao, nesposobnost UN-a da je distribuira. Također je optužio Hamas za izvlačenje pomoći.

Rat je počeo kada su teroristi predvođeni Hamasom upali u južni Izrael 7. oktobra 2023. godine, ubivši oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, i uzevši 251 taoca. Hamas trenutno drži 59 talaca, od kojih se vjeruje da su 32 mrtva, nakon što je većinu ostalih oslobodio u dva sporazuma o prekidu vatre.

Izraelska ofanziva je ubila više od 48.000 Palestinaca, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze. U njemu se navodi da su više od polovine ubijenih bile žene i djeca, ali se ne precizira koliko je poginulih bilo boraca.

Izraelsko bombardovanje i kopnene operacije razbile su velike površine pojasa do ruševina a vrhunac sukoba raselio je oko 90% stanovništva od 2,3 miliona Palestinaca. Rat je ostavio većinu stanovništva Gaze ovisnom o međunarodnoj pomoći za hranu i druge osnovne potrepštine.

WHITE HOUSE — 

Sporazum uključuje odredbe za suvlasništvo i upravljanje poslijeratnim fondom za obnovu Ukrajine, kojem će Ukrajina dodijeliti 50% budućih prihoda od prirodnih resursa zemlje.

Trump je sporazum o mineralima okarakterizirao kao vrstu "backstopa" umjesto sigurnosnih garancija u kojima SAD podržavaju evropske mirovne snage u Ukrajini nakon završetka rata s Rusijom.

„Moglo bi se reći da je to. Mislim da se niko neće igrati ako smo tamo sa puno radnika,” rekao je novinarima u četvrtak u Ovalnom kabinetu.

U sporazumu se navodi da će SAD zadržati "dugoročnu finansijsku posvećenost razvoju stabilne i ekonomski prosperitetne Ukrajine". Ne spominje se izravno na napore da se okonča ruska invazija na Ukrajinu ili o budućim sigurnosnim aranžmanima, osim jedne linije: “Vlada Sjedinjenih Američkih Država podržava napore Ukrajine da dobije sigurnosne garancije potrebne za uspostavljanje trajnog mira.”

Zelenskyy zna da treba potpisati kako bi Washington ostao na strani Kijeva, iako su konture sporazuma i dalje nejasne, rekao je Charles Kupchan, viši saradnik Vijeća za vanjske odnose.

„Je li ovo fond za vraćanje Sjedinjenim Državama za ekonomsku i vojnu pomoć koja je već stigla? Je li ovo fond za plaćanje Sjedinjenim Državama za buduće isporuke vojne i ekonomske pomoći?" rekao je za Glas Amerike. “Kakve obaveze Sjedinjene Države imaju prema Ukrajini kao posljedicu ovog sporazuma?”

Osim sporazuma o mineralima, Trump je bio nepovezan u pružanju bilo kakvih sigurnosnih garancija za podršku evropskim mirovnim snagama u provedbi budućeg primirja između Ukrajine i Rusije - zahtjeva Francuske, Britanije i drugih NATO saveznika.

"Ne volim da pričam o očuvanju mira dok ne postignemo dogovor", rekao je Trump u četvrtak tokom zajedničke konferencije za novinare sa britanskim premijerom Kierom Starmerom u Beloj kući.

Prvi sastanak u Bijeloj kući

Trump i Zelenskyy su imali različite lične angažmane u prošlosti, ali u petak je njihov prvi angažman u Bijeloj kući. Ranije ovog mjeseca, razgovarali su telefonom, nakon Trumpovog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Od dolaska na funkciju, Trump je pojačao svoju kampanju pritiska na Ukrajinu, lažno tvrdeći da je Kijev započeo rat s Rusijom i nazivajući Zelenskog “diktatorom”.

U četvrtak se činilo da je Trump ublažio svoj stav. Na pitanje novinara da li i dalje vjeruje da je Zelenski diktator, Trump je odgovorio: „Jesam li to rekao? Ne mogu da vjerujem da sam to rekao.”

On je također ponovio tvrdnju da su SAD potrošile 350 milijardi dolara na ukrajinski rat - brojka koja nadmašuje iznos koji su zabilježili Ministarstvo odbrane i međuagencijska nadzorna grupa koja prati izdvajanja SAD za Ukrajinu.

U međuvremenu, Trump vodi direktne pregovore s Rusijom bez uključivanja Kijeva ili evropskih saveznika, braneći bilateralne interakcije tokom svoje konferencije za novinare u četvrtak kao "zdrav razum".

On je pregovore opisao kao "veoma napredne", ali je upozorio da postoji samo uzak prozor za postizanje dogovora za okončanje rata. Izrazio je uvjerenje da će Putin "održati svoju riječ" i da neće pokrenuti dalju agresiju na Ukrajinu ukoliko se postigne mirovni sporazum između Moskve i Kijeva.

Myroslava Gongadze i Kim Lewis dali su svoj doprinos ovom izvještaju.