Kada je zvanično imenovana na funkciju glavne državne tužiteljice Gordana Tadić je u januaru 2019. godine najavila preustroj odjela Tužilaštva Bosne i Hercegovine, piše BIRN BiH.

Već tada se Državnog tužilaštvo suočavalo sa kritikama da ne radi dovoljno dobro na procesuiranju korupcije a izvještaji o lošem procesuiranju korucpije samo su povećali pritisak na ovu pravosudnu instituciju u posljednje dvije godine.

“Spojit ćemo ova dva odjela da bi se povećala efikasnost i rad Tužilaštva jer se radi o sličnim predmetima. Imamo povećan broj predmeta za trgovinu ljudima i ilegalne migracije”, rekla je nakon imenovanja Tadić, iznoseći program svog rada na sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).

U četvrtak 22. aprila 2021. godine iz Tužilaštva je saopšteno da je Kolegij tužilaca dao suglasnost za izmjenu i dopunu Pravilnika o unutarnjoj organizaciji, kojom će se omogućiti spajanje Posebnog odjela za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju i Odjela III. Ove izmjene predviđaju i formiranje zasebnog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja ljudi i trgovine ljudima, “sa ciljem efikasnijeg rada Tužiteljstva BiH i ostvarivanja što boljih rezultata u radu”.

Iz Tužilaštva još uvijek nije saopšteno više detalja o novom načinu rada, imenu ili vremenu kada će novi odjel početi sa radom a iz ove institucije nisu odgovorili na upit za komentar Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Branko Perić, sudija Suda BiH kaže da je spajenje odjela „mač sa dvije oštrice“ jer će sa jedne strane omogućiti tužiocima da na sitnim predmetima prave dobru statistiku, ali da je sa druge spajanje dobar razlog da se ravnopravno na tužioce rasporedi teret posla.

„Tužioci u Odjelu III duplo lakši posao imaju, a primaju istu platu. Tako da je s te strane razumno da se podijeli ravnomjerno posao na sve sa Odjela II i III. S jedne strane je dobra stvar, a sa druge strane loša zbog toga što će neko to zlupotrebljavati pa će samo na lakšim predmetima praviti statisiku”, kaže Perić.

Iako je Odjel III prema posljednjem javno dostupnom izvještaju o radu na stranici Tužilaštva za 2018. godinu imao manje podignutih optužnica od Odjela II, u ostvarenu normu su ušla riješena 284 predmeta protiv 523 osobe, predmeta protiv poznatih počinilaca.

Preme izvještaju, Odjel za sva ostala krivična djela iz nadležnosti Suda BiH ima veću ostvarenu normu od drugih odjela i prosjeka Tužilaštva. Ovaj je Odjel 2018. godine imao normu od 194 posto dok je norma Odjela za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju 144 posto.

Advokatica Vasvija Vidović kaže da je njeno duboko uvjerenje da spajanje odjela ne doprinosi efikasnosti gonjenja za najteža krivična djela korupcije i organizovanog kriminala.

„Odjel III se bavi predmetima koji su po svojoj prirodi jednostavni, kratko traju i brzo se završavaju i na taj način, kada se ta dva odjela stope, imat ćemo u izvještajima objedinjene rezultate oba odjela i time se otvara mogućnost da se pokazuje bolje stanje u radu Tužilaštva nego što ono objektivno jeste”, kaže Vidović.

Tužilaštvo kao najslabija tačka pravosudnog sistema

Kako je BIRN BiH ranije pisao, Tužilaštvo BiH je u prošloj godini podiglo svega 12 optužnica protiv 22 osobe koje se terete za koruptivna krivična djela, od čega je više od polovine podignuto u decembru. U optužnicama gdje je naveden takav iznos, ukupna pribavljena korist, prema saopštenjima najvišeg tužilaštva u državi, iznosi je tek nešto više od 15.000 KM i 40 eura.

Vidović pojašnjava da će se spajanjem odjela pokazati koliko ima zajedničkih predmeta iz obje oblasti i time se “zamagliti” slabi rezultati rada Državnog tužilaštva na najtežim krivičnim djelima zbog kojih je i osnovan Državni sud.

„Umjesto da se vrši čak raslojavanje u okviru samog Odjela organizovanog kriminala i da se korupcija posebno vodi, čime bi se Tužilaštvo fokusiralo na gorući problem, a i samo društvo vidjelo rezultate u vezi s tim gorućim problemom društva, ovako postoji velika mogućnost da se rad na tome zamagli”, dodaje ona.

U izvještaju stručnjaka kojeg je u Briselu u decembru 2019. Evropskoj komisiji predstavio Reinhard Priebe, navedeno je da pravosudni sistem u BiH ne uspijeva da se bori protiv ozbiljnog kriminala i korupcije a niti jedna od četiri postojeće pravosudne nadležnosti ne funkcionišu adekvatno.

Posebno je naglašeno da su “specijalizirani odjeli ključni u složenim predmetima korupcije”.

„Posebni odjeli u Tužilaštvu BiH i Tužilaštvu Republike Srpske postoje ali ne postižu bilo kakve rezultate u predmetima na visokom nivou”, navodi se u izvještaju stručnjaka.

Esad Fejzagić, advokat i bivši sudija Suda BiH smatra da je Tužilaštvo BiH najslabija tačka pravosudnog sistema u BiH. On naglašava da su u Odjelu III najednostavniji predmeti sa najmanjom zaprijećenom kaznom, te smatra da bi Odjel III trebao biti potpuno izmješten iz Tužilaštva BiH odnosno iz nadležbosti Suda BiH.

Spajanjem dva odjela se, smatra Fejzagić, “još više na neki način snižava rejting Tužilaštva BiH”.

„Na ovaj način će se udrobiti ta zajednička dva Odjela i nešto po svojoj težini kompleksnosti, zahtjevnosti ni u kojem slučaju nije nivo tužilaca koji rade na državnom nivou. Što se tiče složenosti, kantonalni tužioci u privrednim odjelima svi rade neuporedivo složenije predmete nego što recimo rade u odjelu III Državnog tužilaštva u mnogim slučajevima i u Odjelu II”, kaže on.

„Mislim da su pokazatelji rada Tužilaštva BiH takvi da ih nikakva statistika ne može previše oprati ako će se ući zbilja u suštinu i analitički pristupiti onome šta je Tužilaštvo BiH“, zaključuje Fejzagić.

Miješanje statistike

U izvještaju Transparency Internationala u BiH objavljenom početkom aprila zaključuje se da u BiH nema procesuiranja korupcije na visokom nivou. Prema izvještaju, posljednjih godina BiH potresle su velike korupcijske afere o čijoj većini se izvještavalo samo u medijima, a nikada nisu stigle do suda. Većina velikih korupcijskih afera završava se ili u istražnoj fazi ili se pretvaraju u dugogodišnje sudske postupke, urušavajući značaj blagovremenog i efektivnog procesuiranja.

Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparencyja u BiH naglašava kako je Tužilaštvo BiH u posljednjem periodu pokazalo neefikasnost.

„Ne znam na koji način će spajanje u jedan odjel povećati efikasnost jer smo vidjeli već i dosad neefikasnost Tužilaštva, posebno kada je riječ o procesuiranju korupcije i organiziranog kriminala za visoko profilirane slučajeve. Postoji vrlo neuravnotežen pristup Tužilaštva i vrlo proizvoljan pristup u tome šta će uzeti, šta neće i za koje prijave će donijeti naredbu o sprovođenju istrage, a za koje neće i to je neko suštinsko pitanje, a ne u kojem će to odjelu biti”, kaže ona.

Ističe da je suštinsko pitanje na koji način se uopšte koristi tužilačka diskrecija pri donošenju odluka i na koji način se raspoređuju predmeti.

„Vidjeli smo ogroman problem sa načinom raspodjele predmeta prema pojedinačnim tužiocima zbog čega je podnesena diciplinska tužba protiv glavne tužiteljice Gordane Tadić. Mislim da se zapravo ovi problemi pokušavaju zakamuflirati pričom o osnivanju nekakvog zajedničkog odjela i još jedan dodatni PR potez koji ne donosi suštinski nikakve promjene”, kaže Korajlić.

Advokat Miodrag Stojanović kaže da želi da vjeruje da je izmjena unutrašnje organizacije Tužilaštva BiH u funkciji efikasnijeg, uspješnijeg i produktivnijeg rada.

„Međutim nisam siguran da ovo vodi ka takvom mom zaključku iz prostog razloga što ne vidim da će se išta značajno promijeniti u pogledu ljudi i resursa koji rade taj posao, onih pratećih službi koje servisiraju Tužilaštvo u otkrivanju i procesuiranju krivičnih djela iz Odjela II i Odjela III dosadašnje organizacije Tužilaštva, a to su entiteska ministrastva unutrašnjih poslova, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), Granična policija”, kaže Stojanović.

Ne vidim da se tu nešto spektakularno novo dobija, kaže on.

„Neću da budem maliciozan pa da pomislim da bi ovo moglo da bude u funkciji bolje statistike za Tužilaštvo jer kad spojite Odjel II i Odjel III – kada toplu vodu pomiješate sa super hladnom vodom dobit ćete ipak neku ublaženu vodu – zato što sada imate ove predmete kao što su trgovina ljudima, migranti, falsifikovanje novca. Sve češće su ti predmeti koji onda nose dobru statistiku, a u stvari kriju iza sebe mnogo ozbiljnih predmeta koruptivne prirode i predmeta odganizovanog kriminala i onoga sa čim se država susreće kao prioritetnim problemima rješavanja kriminala”, kaže Stojanović.

U izvještaju OSCE-a za 2019. godinu, poređenje rezultata i nalaza za 2017. i 2018. sa nalazima iz 2019. godine ukazuje na ukupno pogoršanje učinka sudija i tužilaca u procesuiranju teških predmeta korupcije.

Novi razvoj događaja uslijedio je dva dana nakon eksplozivnog sastanka u Washingtonu između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskyyja u petak koji se pretvorio u intenzivnu konfrontaciju dok je američki lider naredio svom kolegi da napusti Bijelu kuću, a potencijalni sporazum između SAD-a i Ukrajine o rijetkim zemnim mineralima ostao je nepotpisan.

"Potrebno nam je veoma radikalno resetovanje", rekao je lord Peter Mandelson, britanski ambasador u Sjedinjenim Državama, za emisiju ABC "Ova sedmica". Nisu zakazani mirovni pregovori.

Mandelsonova procjena došla je kada je britanski premijer Keir Starmer sazvao grupu od više od deset evropskih lidera, zajedno sa Zelenskim, da obećaju svoju stalnu podršku u naoružanju ukrajinskim borcima čak i kada se SAD pokolebaju.

Starmer je, dok je sjedio pored Zelenskog i ispred zastava Ukrajine i evropskih naroda, rekao da je to "trenutak koji se dešava jednom u generaciji za bezbjednost Evrope i da svi moramo da se pojačamo".

"Nadam se da znate da smo svi uz vas i narod Ukrajine koliko god je potrebno, svi za ovim stolom", rekao je Starmer ukrajinskom lideru. "Moramo se dogovoriti o tome koji koraci proizlaze iz ovog sastanka da se uspostavi mir kroz snagu za dobrobit svih."

Međutim, Trump je u petak rekao Zelenskom da je dobrodošao da se vrati u Bijelu kuću "kada bude spreman za mir".

Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Waltz, govoreći o Zelenskom, rekao je za CNN-ovu emisiju “State of the Union”: “Ono što nam nije bilo jasno je da li dijeli naš cilj da okončamo ovaj rat. Nije bilo jasno da je spreman da ide u mir.”

Waltz je rekao da će na kraju Rusija i Ukrajina morati napraviti pregovaračke ustupke kako bi postigli mirovni sporazum. „Biće svih mrkve i štapa da se ovo uradi“, rekao je.

Američki državni sekretar Marko Rubio također je naglasio važnost dolaska obje strane za pregovarački sto.

"Pokušavamo da okončamo rat," rekao je Rubio. "Ne možete okončati rat osim ako obje strane ne dođu za sto, počevši od Rusa. I to je poenta koju je predsjednik rekao. I moramo da učinimo sve što možemo da pokušamo da ih dovedemo za sto da vidimo da li je to uopšte moguće."

"Ne obećavam vam da je moguće", dodao je. “Ne kažem vam da je 90% vjerovatno. Kažem da je vjerovatnoća 0% ako ih ne dovedemo za pregovarački sto. I što prije svi ovdje odrastu i shvate da je ovo loš rat koji ide u lošem smjeru sa smrću i uništenjem i svim vrstama opasnosti koje ga okružuju, a koje bi mogle prerasti u širi sukob, to prije ljudi odrastu i shvate da mislim da ćemo moći više napredovati."

Starmer je rekao da su se Britanija, Francuska i Ukrajina dogovorile da rade na planu prekida vatre koji će biti predstavljen Sjedinjenim Državama. Neke evropske zemlje rekle su da su spremne poslati mirovne trupe u Ukrajinu kako bi pomogle u provedbi potencijalnog mirovnog sporazuma, ali trebaju SAD da pruže rezervnu vojnu podršku kako bi se suprotstavili Rusiji u slučaju da predsjednik Vladimir Putin pristane na prekid vatre, a zatim ga prekrši ili pokrene novu invaziju.

Trump je odbio slanje takve podrške SAD-u i rekao da vjeruje da će Putin ispoštovati svako rješenje rata na koje pristane.

Starmerov samit zasjenjen je izvanrednim sastankom u Ovalnoj kancelariji u petak koji se pretvorio u žestoku razmjenu, jer su Trump i američki potpredsjednik JD Vance napali Zelenskog, optužujući ga da je nezahvalan za podršku SAD u ratu.

Zelenskyy se u više navrata zahvalio Sjedinjenim Državama, njihovom glavnom ratnom dobrotvoru. Ponovo je to učinio na društvenim mrežama nakon sastanka u petak.

Uoči razgovora sa svojim evropskim kolegama, Starmer je rekao da je fokusiran na pokušaj ponovnog angažmana s Trumpom, Zelenskim i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, umjesto da "pojača retoriku".

"Sada smo se složili da će Ujedinjeno Kraljevstvo, zajedno s Francuskom i možda još jednom ili dvije države, raditi s Ukrajinom na planu za zaustavljanje borbi, a zatim ćemo o tom planu razgovarati sa Sjedinjenim Državama", rekao je Starmer za BBC. Starmer i Macron su razgovarali s Trumpom od petka.

Starmer je rekao da ne vjeruje Putinu, ali vjeruje Trumpu.

„Da li verujem Donaldu Trampu kada kaže da želi trajni mir? Odgovor na to je da”, rekao je.

Starmer je rekao da se vode "intenzivne rasprave" da se dobije sigurnosna garancija od SAD kao jedna od nekoliko komponenti za trajni mir.

"Ako treba da dođe do dogovora, ako treba da dođe do prekida borbi, onda se taj sporazum mora braniti, jer je najgori od svih ishoda da dođe do privremene pauze i onda ponovo dođe Putin", rekao je Starmer. “To se dešavalo u prošlosti, mislim da je to pravi rizik, i zato moramo osigurati da ako postoji dogovor, to je trajni dogovor, a ne privremena pauza.”

Samit u Londonu uključuje i lidere Francuske, Njemačke, Danske, Italije, Holandije, Norveške, Poljske, Španije, Kanade, Finske, Švedske, Češke.

Neki materijali u ovom izvještaju došli su od Associated Pressa i agencije France-Presse.

Hamas je optužio Izrael da pokušava poremetiti primirje i rekao da je njegova odluka o prekidu pomoći "jeftina iznuda, ratni zločin i eklatantan napad" na sporazum o primirju. Obje strane kažu da je prekid vatre okončan.

Prva faza prekida vatre, koja je uključivala povećanje humanitarne pomoći, istekla je u subotu. Dvije strane tek treba da pregovaraju o drugoj fazi, u kojoj je Hamas trebao osloboditi desetine preostalih talaca u zamjenu za izraelsko povlačenje i trajni prekid vatre.

Izraelski zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman u skladu sa propisima, rekao je da je odluka o obustavi pomoći donijeta u koordinaciji sa Trumpovom administracijom.

Izrael kaže da novi prijedlog podržavaju SAD

Izrael je u nedjelju saopćio da podržava ono što je opisao kao prijedlog američkog izaslanika za Bliski istok Stevea Witkoffa da se produži prva faza primirja kroz Ramazan - muslimanski sveti mjesec posta koji je počeo tokom vikenda - i jevrejski praznik Pashe, koji se završava 20. aprila.

Prema tom prijedlogu, Hamas bi oslobodio polovinu talaca prvog dana, a ostatak kada se postigne sporazum o trajnom prekidu vatre, saopćeno je iz ureda izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

Hamas je upozorio da bi svaki pokušaj odgode ili otkazivanja postojećeg sporazuma o prekidu vatre imao "humanitarne posljedice" za taoce i ponovio da je jedini način da se oslobode provedba sporazuma i pregovaranje o drugoj fazi.

Hamas je rekao da je voljan osloboditi preostale taoce odjednom u Fazi 2, ali samo u zamjenu za oslobađanje još palestinskih zatvorenika, trajni prekid vatre i potpuno povlačenje izraelskih snaga.

Egipatski zvaničnik rekao je da Hamas i Egipat neće prihvatiti novi prijedlog koji ima za cilj vraćanje preostalih talaca bez okončanja rata. Zvaničnik je napomenuo da je sporazum pozvao dvije strane da počnu pregovore o Fazi 2 početkom februara.

Zvaničnik, koji nije bio ovlašten da izvještava medije i govorio je pod uvjetom anonimnosti, rekao je da posrednici pokušavaju riješiti spor. Nije bilo trenutačnog komentara iz Sjedinjenih Država ili Katara, koji su zajedno s Egiptom bili ključni posrednik s Hamasom.

Prekid vatre poremećen sporovima

U okviru prve, šestosedmične faze primirja, Hamas je oslobodio 25 izraelskih talaca i tijela osam drugih u zamjenu za oslobađanje skoro 2.000 Palestinaca koje je Izrael zatvorio. Izraelske snage koje su se povukle iz većine Gaze, a Izrael je dozvolio navalu humanitarne pomoći.

Ali prva faza je bila poremećena uzastopnim sporovima, pri čemu je svaka strana optuživala drugu za kršenje.

U izraelskim udarima ubijeno je desetine Palestinaca za koje je vojska rekla da su se približili njenim snagama ili ušli u područja kršenje primirja. Hamas je paradirao sa zarobljenicima - od kojih su neki bili iscrpljeni - pred gomilom u javnim spektaklima za koje su Izrael i Ujedinjene nacije rekli da su okrutni i ponižavajući.

Hamas je rekao da je obustava pomoći Izraela još jedan prekršaj, rekavši da bi se isporuke trebale nastaviti dok su strane pregovarale o drugoj fazi sporazuma.

Izrael je optužen za blokiranje pomoći tokom cijelog rata

Izrael je nametnuo potpunu opsadu Gaze u prvim danima rata, a kasnije ju je ublažio pod pritiskom SAD-a.

Agencije UN-a i humanitarne grupe optužile su Izrael da nije pružio dovoljno pomoći tokom 15 mjeseci rata, a Bidenova administracija ga je više puta pritiskala da učini više. Stručnjaci su u nekoliko navrata upozoravali da je glad u Gazi rasprostranjena i da postoji opasnost od gladi.

Međunarodni krivični sud saopćio je da postoji razlog za vjerovanje da je Izrael koristio "gladovanje kao metodu ratovanja", kada je prošle godine izdao nalog za hapšenje Netanyahua. Optužba je također ključna za slučaj Južne Afrike pred Međunarodnim sudom pravde koji optužuje Izrael za genocid.

Izrael je negirao optužbe i odbacio obje sudske akcije kao pristrasne protiv njega. Izrael kaže da je dozvolio ulazak dovoljno pomoći i okrivio je za nestašice, kako je rekao, nesposobnost UN-a da je distribuira. Također je optužio Hamas za izvlačenje pomoći.

Rat je počeo kada su teroristi predvođeni Hamasom upali u južni Izrael 7. oktobra 2023. godine, ubivši oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, i uzevši 251 taoca. Hamas trenutno drži 59 talaca, od kojih se vjeruje da su 32 mrtva, nakon što je većinu ostalih oslobodio u dva sporazuma o prekidu vatre.

Izraelska ofanziva je ubila više od 48.000 Palestinaca, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze. U njemu se navodi da su više od polovine ubijenih bile žene i djeca, ali se ne precizira koliko je poginulih bilo boraca.

Izraelsko bombardovanje i kopnene operacije razbile su velike površine pojasa do ruševina a vrhunac sukoba raselio je oko 90% stanovništva od 2,3 miliona Palestinaca. Rat je ostavio većinu stanovništva Gaze ovisnom o međunarodnoj pomoći za hranu i druge osnovne potrepštine.

Sporazum uključuje odredbe za suvlasništvo i upravljanje poslijeratnim fondom za obnovu Ukrajine, kojem će Ukrajina dodijeliti 50% budućih prihoda od prirodnih resursa zemlje.

Trump je sporazum o mineralima okarakterizirao kao vrstu "backstopa" umjesto sigurnosnih garancija u kojima SAD podržavaju evropske mirovne snage u Ukrajini nakon završetka rata s Rusijom.

„Moglo bi se reći da je to. Mislim da se niko neće igrati ako smo tamo sa puno radnika,” rekao je novinarima u četvrtak u Ovalnom kabinetu.

U sporazumu se navodi da će SAD zadržati "dugoročnu finansijsku posvećenost razvoju stabilne i ekonomski prosperitetne Ukrajine". Ne spominje se izravno na napore da se okonča ruska invazija na Ukrajinu ili o budućim sigurnosnim aranžmanima, osim jedne linije: “Vlada Sjedinjenih Američkih Država podržava napore Ukrajine da dobije sigurnosne garancije potrebne za uspostavljanje trajnog mira.”

Zelenskyy zna da treba potpisati kako bi Washington ostao na strani Kijeva, iako su konture sporazuma i dalje nejasne, rekao je Charles Kupchan, viši saradnik Vijeća za vanjske odnose.

„Je li ovo fond za vraćanje Sjedinjenim Državama za ekonomsku i vojnu pomoć koja je već stigla? Je li ovo fond za plaćanje Sjedinjenim Državama za buduće isporuke vojne i ekonomske pomoći?" rekao je za Glas Amerike. “Kakve obaveze Sjedinjene Države imaju prema Ukrajini kao posljedicu ovog sporazuma?”

Osim sporazuma o mineralima, Trump je bio nepovezan u pružanju bilo kakvih sigurnosnih garancija za podršku evropskim mirovnim snagama u provedbi budućeg primirja između Ukrajine i Rusije - zahtjeva Francuske, Britanije i drugih NATO saveznika.

"Ne volim da pričam o očuvanju mira dok ne postignemo dogovor", rekao je Trump u četvrtak tokom zajedničke konferencije za novinare sa britanskim premijerom Kierom Starmerom u Beloj kući.

Prvi sastanak u Bijeloj kući

Trump i Zelenskyy su imali različite lične angažmane u prošlosti, ali u petak je njihov prvi angažman u Bijeloj kući. Ranije ovog mjeseca, razgovarali su telefonom, nakon Trumpovog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Od dolaska na funkciju, Trump je pojačao svoju kampanju pritiska na Ukrajinu, lažno tvrdeći da je Kijev započeo rat s Rusijom i nazivajući Zelenskog “diktatorom”.

U četvrtak se činilo da je Trump ublažio svoj stav. Na pitanje novinara da li i dalje vjeruje da je Zelenski diktator, Trump je odgovorio: „Jesam li to rekao? Ne mogu da vjerujem da sam to rekao.”

On je također ponovio tvrdnju da su SAD potrošile 350 milijardi dolara na ukrajinski rat - brojka koja nadmašuje iznos koji su zabilježili Ministarstvo odbrane i međuagencijska nadzorna grupa koja prati izdvajanja SAD za Ukrajinu.

U međuvremenu, Trump vodi direktne pregovore s Rusijom bez uključivanja Kijeva ili evropskih saveznika, braneći bilateralne interakcije tokom svoje konferencije za novinare u četvrtak kao "zdrav razum".

On je pregovore opisao kao "veoma napredne", ali je upozorio da postoji samo uzak prozor za postizanje dogovora za okončanje rata. Izrazio je uvjerenje da će Putin "održati svoju riječ" i da neće pokrenuti dalju agresiju na Ukrajinu ukoliko se postigne mirovni sporazum između Moskve i Kijeva.

Myroslava Gongadze i Kim Lewis dali su svoj doprinos ovom izvještaju.