Tokom tri godine rata, početno jedinstvo Ukrajine počelo je da se gubi, kako su se ponovo pojavila stara trvenja i političke prepirke. Ali nakon Trumpovih tvrdnji da Ukrajinu vodi „diktator” koji je započeo rat sa Rusijom, čak su se i neki od najžešćih kritičara podržali predsjednika Volodimira Zelenskog i osjećanje jedinstva je ponovo poraslo.
„Da, on nije savršen predsjednik, ali nije ni diktator”, rekla je Katerina Karauš, radnica iz Kijeva koja ima 25 godina i koja se, kao i mnogi Ukrajinci, pa čak i neki republikanci u Kongresu muči da shvati kako Trump vidi Rusiju.
„Čini se kao da je cijeli svijet protiv nas“, rekla je Karauš.
Ukrajinci su uz ogromnu vojnu podršku SAD spriječili Rusiju da preuzme njihovu zemlju, čak i ako je otprilike jedna petina sada pod kontrolom ruskih snaga. Poslije tri godine rata, i civili i vojnici su iscrpljeni. Stotine hiljada je ubijeno ili ranjeno, desetine hiljada se vode kao nestali, a milioni su pobjegli iz zemlje.
Raspoloženje je samo postalo depresivnije posljednjih dana kada je Trump signalizirao želju da brzo privede kraju borbe pod uslovima za koje Zelenski i mnogi na Zapadu kažu da su previše naklonjeni Rusiji. Nakon što je Trump nazvao Zelenskog diktatorom zbog legalnog odlaganja izbora prošle godine, i kako su se pojavili izvještaji o razgovorima američkih i ruskih zvaničnika u Saudijskoj Arabiji o mogućem prekidu vatre bez učešća Ukrajine, čak su i neki od domaćih protivnika Zelenskog počeli da ga brane.
„Možda imamo različita mišljenja o Zelenskom, ali samo građani Ukrajine imaju pravo da sude o tome koliku podršku ima. I da ga javno kritikujemo, jer je on, na kraju krajeva, naš izabrani lider”, rekao je Jaroslav Železnjak, poslanik opozicione stranke Holos.
Trumpove oštre riječi upućene Zelenskom izazvale su kritike demokrata, pa čak i nekih republikanaca u američkom Kongresu, gdje je odbrana Ukrajine od Rusije desetinama milijardi dolara vojne pomoći imala podršku obje stranke.
Međutim, potpredsjednik JD Vance je opomenuo Zelenskog zbog toga što je javno upozorio Trumpa da je pao na ruske dezinformacije. Produbljivanje tenzija dovelo je do otkazivanja konferencije za novinare poslije razgovora Zelenskog i Trumpovog izaslanika za Ukrajinu o tome kako da se okonča rat.
Prema anketi koju je u srijedu objavio Kijevski međunarodni institut za sociologiju, povjerenje javnosti u Zelenskog iznosi 57%. Istraživanje je sprovedeno od 4. do 9. februara među 1.000 ljudi koji žive širom Ukrajine, u regionima i teritorijama koje kontroliše ukrajinska vlada.
„Imamo predsjednika koga podržavamo. Tokom rata, mi smo ujedinjeni”, rekla je Larisa, iz Harkova na sjeveroistoku zemlje, koja ima 52 godine i odbila je da kaže svoje prezime iz bezbjednosnih razloga.
Politički razdor sa SAD dolazi kada se ukrajinske snage, brojčano i oružano nadjačane, sve više bore da obustave sporo, ali stabilno napredovanje Rusije. Pojedini ukrajinski vojnici sa prve linije fronta rekli su da još nisu u panici i da nisu spremni da odustanu od borbe.
„Čak i ako ne dobijemo dovoljno oružja ili ako se finansiranje smanji, to ne mijenja našu dužnost da se borimo”, rekao je ukrajinski oficir koji je govorio pod uslovom anonimnosti u skladu sa vojnim pravilima.
„Nema municije? Uzećemo puške. Nema pušaka? Zgrabićemo lopate.”
Trump je u sredu ponovio jednu od Putinovih čestih tvrdnji da Zelenski, kome je mandat istekao prošle godine, mora da održi izbore. Ta ideja ima malo pažnje u Ukrajini čak i među opozicionim političarima, koji priznaju pravo Zelenskog da odloži izbore tokom rata.
„Izbori trenutno nisu potrebni jer bi trebalo da se održe tek kada budemo dosegli okvir mirovnog sporazuma sa Rusijom. Održavanje izbora sada bi samo koristilo Kremlju, dodatno bi podijelilo Ukrajince i postavilo novog predsjednika koji bi mogao da potpiše sporazum povoljan za Moskvu”, rekao je Volodimir Arijev, poslanik opozicione partije „Evropska solidarnost”.
Savjetnik Zelenskog, Mihail Podoljak, dao je dodatni razlog za odlaganje bilo kakvih izbora dok ne bude mira: Rusija bi mogla da pokuša da se umiješa u izborni proces koji bi već imao velike probleme.
Milioni raseljenih Ukrajinaca koji žive u inostranstvu teško bi učestvovali na izborima, a tek je teško za stotine hiljada Ukrajinaca koji žive na teritorijama koje je okupirala Rusija, čija bi mogućnost glasanja bila praktično nemoguća.
Oko 800.000 Ukrajinaca trenutno služi u oružanim snagama, što otežava glasanje bez slabljenja vojske. Oni koji se bore ne bi mogli da se kandiduju za funkcije, pravo zagarantovano ukrajinskim zakonom.
„Održavanje izbora prije potpisivanja mirovnog sporazuma sa bezbjednosnim garancijama bilo bi pogubno za Ukrajinu. SAD i Rusija su sada ujedinjene u promovisanju ideje 'prvo izbori, pa mir' — što je najbrži i najjeftiniji način da se Ukrajina sruši”, rekao je Valerij Pekar, profesor na Kijevsko-Mohiljanskoj poslovnoj školi.
