Linkovi

Najnovije

Trump se sastaje sa potencijalnim kandidatima za Vrhovni sud

Donald Trump
Donald Trump

Američki predsjednik Donald Trump sastao se u ponedjeljak u Bijeloj kući s jednom od pet žena s njegovog popisa koje će zamijeniti sutkinju Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg, tvrde izvori.

87-godišnja liberalna ikona preminula je prošlog petka nakon dugotrajne borbe s rakom.

Trump je rekao da će nakon njene sahrane, kasnije ove sedmice, objaviti ime svog kandidata.

Amy Coney Barrett
Amy Coney Barrett

Predsjednik je spomenuo ime Amy Coney Barrett, zajedno s Barbarom Lagoa, dok je razgovarao s novinarima prije nego što se ukrcao na svoj helikopter Marine One na južnom travnjaku. Nije potvrdio sastanak s Barrettovom.

Kasnije, tokom obraćanja u Daytonu, na sjeverozapadu države Ohio, Trump je rekao da će svoj izbor objaviti vjerojatno u subotu, ali možda i dan ranije.

"Biće to briljantna osoba", rekao je predsjednik. "I biće žena."

Barrettova, 48-godišnja katolkinja sa Srednjeg zapada, kao i Lagoa, 52-godišnja Amerikanka kubanskog porijekla s Floride, konzervativke su koje je Trump posljednjih godina imenovao za sutkinje saveznih apelacionih sudova.

Barbara Lagoa
Barbara Lagoa

Predsjednik je rekao novinarima da bi se mogao sastati s Lagoovom kasnije ove sedmice kada putuje u Miami.

"Ne poznajem je, ali čujem da je izvanredna", dodao je.

Prema izvještajima, na užem Trumpovom spisku nalaze se i sutkinja Apelacionog suda šestog kruga Joan Larsen, sutkinja četvrtog kruga Allison Jones Rushing i zamjenica savjetnika Bijele kuće Kate Todd.

Vrijeme glasanja

Predsjednik je, obraćajući se novinarima u ponedjeljak popodne, pozvao Senat pod kontrolom republikanaca da glasa o potvrdi prije izbora 3. novembra.

"Radije bih da imamo glasanje prije izbora", rekao je Trump. "Imamo dovoljno vremena za to."

To je preokret u odnosu na stav koji je zauzeo prije četiri godine kada se upraznilo mjesto Vrhovnog suda u posljednjoj godini drugog mandata bivšeg predsjednika Baracka Obame.

"Mislim da bi sljedeći predsjednik trebao napraviti izbor", rekao je 2016. godine.

Bivši potpredsjednik Joe Biden, demokratski kandidat koji se nada da će spriječiti Trumpov ponovni izbor, rekao je da bi pobjednik na izborima u novembru trebao napraviti izbor u sudu, nakon što u januaru bude inaugurisan za novi mandat u Bijeloj kući.

Trump je u ponedjeljak rekao da nema šanse da demokrati ne bi pokušali popuniti upražnjeno mjesto Vrhovnog suda da kontrolišu i predsjedništvo i Senat, kao što to republikanci trenutačno čine.

Tijelo sutkinje Ginsburg biće izloženo u Vrhovnom sudu u srijedu i četvrtak, dok je predsjednica Predstavničkog doma SAD Nancy Pelosi rekla da će tijelo sutkinje Ginsburg biti izloženo u američkom Capitolu u petak.

Trumpov izbor još jednog konzervativca u Vrhovni sud, njegov treći izbor nakon što je u Senatu dobio potvrdu za Neila Gorsucha i Bretta Kavanaugha, će trenutnu prednost konzervativaca od 5-4 u najvišem sudu zemlje povećati na 6-3.

Novi izbor mogao bi uticati na odluke o legalizaciji pobačaja u SAD-u, imigraciji, zdravstvenoj zaštiti, biračkim pravima, ograničenjima za posjedovanje oružja, vjerskoj slobodi i nizu drugih problema za buduće generacije.

Posljednja želja sutkinje Ginsburg

Ruth Bader Ginsburg
Ruth Bader Ginsburg

Trumpova očekivana selekcija potaknula je oštru političku raspravu u Washingtonu: treba li nominaciju razmatrati prije izbora ili nakon? Ukoliko bi se to dogodilo nakon izbora učinkovito bi bilo dozvoljeno američkom biračkom tijelu da odluči o predsjedničkim izborima, što bi omogućilo pobjedniku - bilo Bidenu ili Trumpu - da napravi izbor na početku novog četvorogodišnjeg mandata.

2016. godine republikanci nisu dopustili razmatranje konačnog Obaminog kandidata za Vrhovni sud, Merricka Garlanda, nakon smrti sudije Antonina Scalije u februaru te godine. Tvrdili su da bi upražnjena radna mjesta na visokim funkcijama suda trebala biti nepopunjena tokom izborne godine kako bi američki narod mogao biti "tas na vagi" za izbor.

Predstavnik demokratske manjine u Senatu Chuck Schumer kritikovao je promjenu stava Republikanske stranke i rekao da se glasanje ne bi trebalo održati do sljedeće godine.

"To je bila posljednja želja sutkinje Ginsburg. I to je Senatu možda jedina, posljednja nada", rekao je Schumer.

Trump ispituje je li Ginsburgova doista prije smrti rekla svojoj unuci da se nada da će njezino mjesto biti popunjeno tek nakon predsjedničkih izbora.

"Samo mi zvuči kao da bi to mogao biti neko drugi. Moglo bi biti, a možda i ne bi. Jednostavno je previše pogodno", rekao je predsjednik novinarima.

2016. vs. 2020.

"Nije ni čudo što Amerikanci imaju tako malo povjerenja u vladu i ovaj Senat, na čelu s republikanskom većinom," rekao je Schumer u ponedjeljak u Senatu.

Vođa republikanske većine u Senatu Mitch McConnell branio je svoje stavove iz 2016. i 2020. godine, rekavši da je razlika u tome što su prije četiri godine različite stranke kontrolisale Senat i Bijelu kuću, dok sada ista stranka kontroliše oboje. Rekao je kako je istorijski presedan bio na njegovoj strani u oba slučaja.

"Postojao je jasan presedan, iza predvidljivog ishoda koji je proizašao 2016. godine. A postoji još nadmoćniji presedan iza činjenice da će ovaj Senat ove godine glasati o ovoj nominaciji", rekao je McConnell.

Republikanski senator Lindsey Graham, koji predsjedava Pravosudnim odborom, rekao je u ponedjeljak da su birači izabrali republikance da vode Senat na izborima 2018. godine dijelom i zato što su bili predani tome da će podržati Trumpove kandidate za Vrhovni sud.

"Morali bismo poštovati taj mandat", rekao je govoreći sa senatske govornice.

Republikanci imaju većinu od 53-47 u Senatu, ali dvije republikanke - Susan Collins iz Mainea i Lisa Murkowski s Aljaske - izjavile su tokom vikenda da će se usprotiviti glasanju o Trumpovom eventualnom kandidatu prije izbora.

Trump je kritikovao obje zakonodavke, tvrdeći da su politički "jako teško povrijeđeni" njihovim izjavama.

Ukoliko još dva republikanca odbiju predizborno glasanje, razmatranje kandidata bilo bi odgođeno barem do sjednice Kongresa nakon izbora. Ako još jedan republikanac bude protiv, potpredsjednik Mike Pence bi u slučaju 50-50 u Senatu mogao prelomiti u korist razmatranja Trumpovog kandidata.

See all News Updates of the Day

update

U izraelskom vazdušnom napadu na Bejrut ubijen visoki vojni zvaničnik Hezbolaha

Ljudi se okupljaju na mjestu izraelskog napada u južnim dijelu Bejruta, 20. septembar 2024.
Ljudi se okupljaju na mjestu izraelskog napada u južnim dijelu Bejruta, 20. septembar 2024.

Izrael je u petak ubio visokog komandanta Hezbolaha u vazdušnom napadu na južni dio Bejruta, saopštila su Reutersu dva sigurnosna izvora u Libanu.

U izraelskom vazdušnom napadu je poginulo osam osoba i povrijeđeno 59, prema libanonskim zdravstvenim zvaničnicima.

Zvaničnik blizak militantnoj grupi Hezbolah, pod uvjetom da ostane anoniman, jer nije bio ovlašten da informiše medije, potvrdio je za Associated Press da je Akil trebao biti u zgradi kada je napad izveden.

Akil je služio kao šef Hezbolahovih elitnih Radwan snaga i Vijeća za džihad, najvišeg vojnog tijela grupe.

Američki State Department je sankcionisao Akila zbog njegove navodne uloge u u bombardovanju američke ambasade u Bejrutu 1983. i da je rukovodio akcijom uzimanjem Amerikanaca i Nijemaca za toce u Libanu i držao ih tamo tokom 1980-ih.

Izvještaj Memorijalnog centra: Neprocesuiranje i Rezolucija motiv za povećanje negiranja genocida

Predstavljanje Izvještaja Memorijalnog centra Srebrenica. (Foto: BIRN BiH)
Predstavljanje Izvještaja Memorijalnog centra Srebrenica. (Foto: BIRN BiH)

Povratak na 305 slučajeva negiranja, sa specifičnim porastom u aprilu i maju, pokazuje da su negatori genocida donošenje Rezolucije o Srebrenici u UN-u iskoristili da u većem broju negiraju genocid, a drugi razlog je i neprocesuiranje negatora iz ranijeg perioda, navodi se u petom Izvještaju Memorijalnog centra Srebrenica.

Edin Ikanović, koautor Izvještaja o negiranju genocida za 2024. godinu, rekao je da se BiH vraća na zabrinjavajuće brojeve koje smo imali prije nego što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

“Razlog tome je neprocesuiranje onih koji su u proteklom periodu negirali genocid. Onog trenutka kada su stupile na snagu izmjene Krivičnog zakona, vidjeli smo da vrlo mali broj aktera se usuđuje da negira genocid, a ranije su to stalno činili. Sada kada su vidjeli da nema sankcija, nastavili su opet po starom. I zato imamo ovo što imamo”, kazao je Ikanović za Detektor.

U Izvještaju, predstavljenom na godišnjicu otvaranja Memorijalnog centra, navodi se da je negiranje povećano za više od tri puta u odnosu na godinu ranije.

Od jula 2021., kada je bivši visoki predstavnik u BiH nametnuo izmjene Krivičnog zakona prema kojima je kažnjivo negiranje genocida, zločina i veličanje zločinaca, podignute su tri optužnice, od čega su dvije dokaz ranije prakse Tužilaštva BiH o cjepkanju optužnica protiv jedne osobe na više njih, a treća je odbijena. Naknadno, Sud BiH je spojio dvije optužnice protiv Vojina Pavlovića za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti u jedan predmet, koji se trenutno vodi u Sarajevu, navodi Izvještaj.

Profesor Muamer Džananović, direktor Instituta za istraživanje zločina pri Univerzitetu u Sarajevu i koautor prošlogodišnjeg Izvještaja o negiranju genocida u BiH, smatra također da je pravosuđe odgovorno za povećanje negiranja, koje je, naveo je, posljednja faza genocida.

“Ono što vidimo jeste da pravosudni sistem u BiH, kao ni institucije države nisu adekvatno reagirale i one su zapravo na taj način motivirale negatore genocida da nastave s negiranjem”, rekao je Džananović i dodao da mu nije jasan ni izostanak reakcije međunarodne zajednice u BiH.

“Ako međunarodna zajednica i pravosudne institucije BiH ne budu reagirali na ovu pojavu, u perspektivi ćemo se vratiti i na 700 slučajeva negiranja genocida na godišnjem nivou, kako je to bilo prije izmjena Krivičnog zakona. Ono što je činjenica jeste da je bosanskohercegovačko društvo duboko podijeljeno, da se negiranje genocida koristi u dnevnopolitičke svrhe, u ideološke svrhe, koje su i dovele do genocida nad Bošnjacima u Srebrenici”, naveo je.

Denis Džidić, izvršni direktor Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) i koautor ovogodišnjeg Izvještaja, naveo je kako je, nakon što je pri Ujedinjenim nacijama 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, došlo do korištenja cijele političke mašinerije u propagiranju revizionističkih narativa.

“U Srbiji je za vrijeme njihovih lokalnih izbora uvećano negiranje, uvećan narativ negiranja genocida, i to se sada koristi kao oružje u smislu da je to izdaja srpskog naroda. U medijskim tekstovima, osim samih negiranja, postoje i drugi narativi govora mržnje kao što je nazivanje Bošnjaka muslimanima, da se tabuti kopaju prazni i drugi elementi koje bi Tužilaštvo BiH, da hoće, moglo koristiti”, istakao je Džidić.

Rekao je da je Tužilaštvo BiH odbacilo najmanje deset krivičnih prijava protiv Milorada Dodika, koji je negirao genocid, iako su utvrđena 23 njegova negiranja genocida u javnom prostoru, a čak 50 mrzilačkih elemenata koje je javno iznio za Srebrenicu.

Među pojedincima najveći negatori genocida u Srebrenici bili su, pored Dodika, i predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenice i uposlenik Općine u ovom gradu Branimir Kojić, potom Radovan Višković, premijer Vlade RS-a, Staša Košarac, zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara BiH i državni ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, i Nenad Stevandić, SNSD-ovac i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske. Na listi su, prema podacima Memorijalnog centra, i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, biša premijerka Srbije Ana Brnabić, potpredsjednik Vlade Srbije Ivica Dačić i narodni poslanik u Skupštini Srbije Miodrag Linta.

Amra Begić Fazlić, pomoćnica direktora Memorijalnog centra Potočari Srebrenica, kaže da su, nažalost, očekivali povećanje negiranja kada je izglasana Rezolucija.

“Mi smo svjesni da će biti jako teško doći do faze da negiranja neće biti, ali mi ćemo stalno govoriti javnosti i nosiocima javnih i pravosudnih funkcija o istini koja se ovdje dogodila, da se dogodio genocid u Srebrenici”, poručuje Begić Fazlić.

Prema Izvještaju, mediji su igrali ključnu ulogu u kampanji protiv usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici, posebno u entitetu Republika Srpska i Srbiji, gdje su režimski mediji koristili svaki raspoloživi kanal za relativizaciju ili negiranje genocida. Ubedljivo najveći broj slučajeva negiranja genocida zabilježen je u Novinskoj agenciji “Srna”, zatim srpskom Informeru, RTRS-u i srpskoj Politici.

Šuhra Sinanović, predsjednica Udruženja “Žena Podrinja” – Bratunac, zamjerila je što nijedan predstavnik institucija BiH nije bio na predstavljanju petog Izvještaja Memorijalnog centra.

“Meni je žao što danas ovdje nema nikoga s državnog nivoa, nema nikoga iz Vijeća ministara, nema čak ni ministara za boračka pitanja. Samo smo mi žrtve ovdje koje još uvijek ovo podržavamo i čuvamo”, rekla je.

Nura Begović iz Udruženja “Žene Srebrenice” podsjetila je da, osim negiranja, žrtve najviše boli spor proces traženja nestalih osoba.

“Imamo majke koje su uspjele samo ukopati po jednu ili dvije koščice. Imamo majke koje su ukopale dva sina, a trećeg nikada nisu pronašle. Poručujem odavde neka to ubrzaju”, navela je ona prilikom obilježavanja 21. godišnjice Memorijalnog centra Potočari – Srebrenica.

Haški tribunal, Sud BiH te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora – za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine.

Zelenski: Uspjeh plana za pobjedu Ukrajine zavisi od poteza Zapada

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski prisustvuju zajedničkoj konferenciji za novinare, u Kijevu, Ukrajina, 20. septembra 2024.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski prisustvuju zajedničkoj konferenciji za novinare, u Kijevu, Ukrajina, 20. septembra 2024.

EU će odobriti zajam do 35 milijardi eura Ukrajini kako bi joj pomogla u teškom ratu sa Rusijom, saopštila je u petak predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula von der Leyen.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je rekao da pobjeda njegove zemlje zavisi od odluka koje zapadni saveznici budu donosili do kraja ove godine.

Zajam, koji je najavljen dok je šefica EK boravila u Kijevu, dio je šireg plana među zemljama G7 da prikupe sredstva koristeći prihode od zamrznute ruske imovine, kako bi se ta zemlja sankcionisala zbog invazije na suseda.

Zelenski je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa von der Leyen rekao da Ukrajina planira da iskoristi predloženi zajam Evropske unije vrijedan više milijardi dolara za kupovinu protivvazdušne odbrane, energenata i proizvodnju domaćeg oružja.

Zelenski je istakao važnost uloge američkog predsjednika Joea Biden za uspjeh plana za pobjedu, o čemu će, kako je rekao, dvojica lidera razgovarati kada se sastanu. Ukrajinski lider sljedeće nedjelje putuje u SAD.

"Većina odluka iz plana zavisi upravo od njega. I od drugih saveznika, ali postoje određene tačke koje zavise od dobre volje i podrške Sjedinjenih Država", rekao je Zelenski.

Zelenski je dao nekoliko naznaka o sadržaju plana, ukazujući samo na to da on ima za cilj da stvori uslove prihvatljive za Ukrajinu nakon više od dvije i po godine rata nakon ruske invazije u punom obimu.

"Cijeli plan je zasnovan na brzim odlukama naših partnera. Plan je zasnovan na odlukama koje bi trebalo da se dese od oktobra do decembra, a ne odlaganju ovih procesa", rekao je on na konferenciji za novinare.

U izvještaju su korištene neke informacie agencija AP-a, Reutersa i AFP-a.

Reuters: Hezbolah dijelio pejdžere par sati prije eksplozija

Pejdžeri u kancelariji Gold Apolo na Tajvanu, 18. septembar 2024. (Foto: REUTERS/Ann Wang)
Pejdžeri u kancelariji Gold Apolo na Tajvanu, 18. septembar 2024. (Foto: REUTERS/Ann Wang)

Libanski Hezbolah je dijelio svojim članovima nove pejdžere sa brendom Gold Apolo nekoliko sati prije nego što je hiljade uređaja eksplodiralo ove nedjelje, navela su dva bezbjednosna izvora.

Izvori Reutersa tvrde da je Hezbolah bio siguran da su pejdžeri bezbjedni jer se stalno kontroliše elektronska oprema.

Jedan pripadnik Hezbolaha dobio je u ponedjeljak novi pejdžer koji je eksplodirao sljedećeg dana dok je još bio u kutiji, rekao je jedan od izvora.

Pejdžer koji je dat jednom članu Hezbolaha samo nekoliko dana ranije je povrijedio drugog kada je eksplodirao, rekao je drugi izvor.

U očito koordinisanom napadu, uređaji sa brendom Gold Apolo eksplodirali su u utorak širom Hezbolahovih uporišta u južnom Libanu, predgrađu Bejruta i doline Beka.

U srijedu su eksplodirale stotine voki-tokija Hezbolaha. U uzastopnim napadima poginulo je 37 ljudi, uključujući najmanje dvoje djece, a povređeno je više od 3.000 ljudi.

Liban i Hezbolah tvrde da Izrael stoji iza napada. Tajna izraelska vojna obavještajna Jedinica 8200 bila je uključena u planiranje, rekao je Reutersu jedan zapadni bezbjednosni izvor. Izrael, koji je od tada pojačao vazdušne napade na Liban, nije ni demantovao ni potvrdio umiješanost.

U baterijama voki-tokija bilo je eksplozivnog jedinjenja poznatog kao PETN, rekao je Reutersu jedan libanski izvor upoznat sa komponentama uređaja. Hezbolah mjesecima nije otkrio da je do tri grama eksploziva sakriveno u pejdžerima, prenio je ranije Rojters.

Jedan od bezbjednosnih izvora rekao je da je veoma teško otkriti eksploziv bilo kojim uređajem ili skenerom. Izvor nije precizirao kroz koju vrstu skenera je Hezbolah koristio da bi provjerio pejdžere.

Hezbolah je provjeravao pejdžere nakon što su isporučeni u Liban, počevši od 2022. godine, i to od putovanja kroz aerodrome sa njima kako bi se uvjerili da neće pokrenuti alarme, rekla su dva dodatna izvora Reutersu. Ova agencija razgovarala je sa šest izvora upoznatih sa detaljima eksplozivnih naprava u toku rada na ovoj ekskluzivi.

Izvori nisu precizirali na kojim aerodromima su testirali uređaje. Provjere su bila rutinska pretraga opreme pejžera kako bi se našle bilo kakve indikacije da imaju eksploziva ili mehanizama za praćenje, rekao je jedan od bezbjednosnih izvora.

U televizijskom obraćanju, generalni sekretar Hezbolaha Hasan Nasralah rekao je da su napadi bez presedana u istoriji grupe. Biro za medije Hezbolaha i izraelske oružane snage nisu odmah odgovorile na zahtjeve za komentar na ovu priču priče.

Kompanija Gold Apolo sa sjedištem u Tajvanu saopštila je da nije proizvodila uređaje korištene u napadu, i navela da ih je napravila kompanija u Evropi koja ima dozvolu za korištenje brenda te firme. Reuters nije uspio da utvrdi gdje su napravljeni niti u kom trenutku su sabotirani.

Pošiljka od 5.000 pejdžera unijeta je u Liban ranije ove godine. Reuters je ranije izvijestio da se Hezbolah okrenuo pejdžerima u pokušaju da izbjegne da Izrael prati mobilne telefone, nakon ubistva visokih komandanata u ciljanim vazdušnim napadima tokom prošle godine.

Nakon što su pejdžeri eksplodirali u utorak, Hezbolah je sumnjao da je više njegovih uređaja kompromitovano, rekla su Reutersu dva bezbjednosna izvora, kao i jedan obavještajni izvor. Kao odgovor, pojačali su konotrolu komunikacionih sistema, pažljivo ispitujući sve uređaje.

Također su počeli da istražuju lance snabdijevanja kroz koje su pejdžeri došli, rekla su dva bezbjednosna izvora. Kontrola nije bila gotova do srijede popodne, kada su voki-tokiji eksplodirali.

Hezbolah vjeruje da je Izrael odlučio da detonira ručne radio-uređaje jer se plašio da će Hezbolah uskoro otkriti da su voki-tokiji također opremljeni eksplozivom, rekao je jedan od izvora za Reuters. U eksplozijama voki-tokija poginulo je 25 ljudi, a povrijeđeno najmanje 650, prema libanskom Ministarstvu zdravlja, što je mnogo veća stopa smrtnosti nego u eksplozijama pejdžera prethodnog dana, u kojima je poginulo 12, a ranjeno skoro 3.000.

To je zato što su nosili više eksploziva od pejdžera, rekao je jedan od bezbjednosnih izvora i obavještajni izvor. Istraga Hezbolaha o tome gdje, kada i kako je u uređaj ubačen eksploziv je toku, rekla su tri izvora. Nasrala je rekao isto to u govoru u četvrtak.

Jedan od bezbjednosnih izvora rekao je da je Hezbolah osujetio prethodne izraelske operacije usmjerene na uređaje koje je grupa uvezla iz inostranstva, od privatnih fiksnih telefona do ventilacionih jedinica u kancelarijama grupe.

"Postoji nekoliko elektronskih problema koje smo uspjeli da otkrijemo, ali ne i za pejdžere. Prevarili su nas, kapa dole dušmanu", naveo je izvor Reutersa.

Hezbolah ispalio 140 raketa na sjever Izraela

Dim se diže iz južnog libanskog sela Kfar Kila, blizu granice sa Izraelom, 20. septembra 2024.
Dim se diže iz južnog libanskog sela Kfar Kila, blizu granice sa Izraelom, 20. septembra 2024.

Hezbolah je pogodio sjever Izraela sa 140 raketa u petak, dan nakon što je vođa militantne grupe Hassan Nasrallah obećao da će uzvratiti Izraelu nakon eksplozije komunikacijskih uređaja, saopštila je izraelska vojska i militantna grupa.

Izraelska vojska je saopćila da su rakete došle u tri talasa u petak popodne i gađale lokacije duž razorene granice s Libanom.

Nakon napada, izraelska vojska je rekla da je napala područja širom južnog Libana ciljajući na infrastrukturu Hezbolaha.

Hezbolah je rekao da su njegovi napadi bili ciljani na nekoliko lokacija duž granice s raketama Katjuša, uključujući više baza protuzračne odbrane, kao i štab izraelske oklopne brigade za koju su rekli da su prvi put pogodili.

Izraelska vojska je saopštila da je 120 projektila lansirano na područja Golanske visoravni, Safeda i Gornje Galileje, od kojih su neke presretnute.

Vojska nije rekla da li je neki projektil pogodio metu, kao ni da li je bilo žrtava.

Još 20 projektila ispaljeno je na područja Meron i Netua, saopštila je vojska, dodajući da nema izvještaja o povrijeđenima.

Hezbolah je rekao da su rakete odmazda za izraelske napade na sela i kuće u južnom Libanu, a ne za dvodnevni napade za koje se široko optužuje Izrael da je aktivirao eksploziv u hiljadama pejdžera i voki-tokija Hezbolaha.

Hezbolah i Izrael razmjenjivali su gotovo svakodnevnu vatru od 8. oktobra, dan nakon početka rata između Izraela i Hamasa, ali su raketni baraži u petak bili jači nego inače.

Nasralah je u četvrtak obećao da će nastaviti sa svakodnevnim udarima na Izrael.

Najmanje 20 je ubijeno u napadima, a hiljade je ranjeno kada su pejdžeri, voki-toki i drugi uređaji eksplodirali u Libanu u utorak i srijedu.

Sofisticirani napadi pojačali su strah da će prekogranična razmjena vatre eskalirati u sveopšti rat. Izrael nije ni potvrdio ni negirao umiješanost u napade.

Proteklih dana, Izrael je premjestio moćne borbene snage do sjeverne granice.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG