"Šaljemo pripadnike organa za sprovođenje reda. Ne možemo da dozvolimo da se to događa u gradovima", rekao je Trump i pomenuo New York, Chicago, Philadelphiju, Detroit, Baltimore i Oakland u Californiji kao moguća mjesta gdje bi bile poslate federalne snage.

Napomenuo je i da su gradonačelnici tih gradova "liberalne demokrate". Gradonačelnica Chicaga Lori Lightfoot​ često kritikuje Trumpa na Twitteru, prenosi agencija Reuters.

Državni i lokalni lideri u Oregonu, kao i članovi Kongresa, traže od Trumpa da povuče pripadnike nove jedinice Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost iz Portlanda.

"Tamo su tri dana i uradili su fantastičan posao za veoma kratko vrijeme, bez problema. Grabe puno ljudi i zatvaraju lidere. To su anarhisti", poručio je američki lider.

Federalni agenti su prošle nedjelje počeli da se obračunavaju sa demonstrantima koji gotovo dva mjeseca, od policijskog ubistva Afroamerikanca Georgea Floyda, na ulicama Portlanda protestuju zbog policijske brutalnosti i rasizma. Agenti, u kamuflažnim odjelima i u vozilima bez obilježja, više puta su upotrijebili suzavac i privodili pojedine aktiviste bez objašnjenja.

Oko 1.500 demonstranata okupilo se i u nedjelju veče ispred zgrade federalnog suda. Nakon što su počeli da ruše dijelove velike čelične ograde, federalni agenti ispalili su suzavac da bi rastjerali okupljene. Učesnici protesta su zapalili i ulaz u zgradu.

Policija Portlanda saopštila je u ponedjeljak da lokalni policajci nisu učestvovali u rastjerivanju učesnika protesta i da nisu upotrijebili suzavac.

Demokrate u Predstavničkom domu zatražile su sprovođenje istrage da bi se utvrdilo da li su Sekretarijati za pravosuđe i unutrašnju bezbjednost "zloupotrijebili ovlaštenja" tokom odgovora na proteste u Portlandu.

Gradonačenik tog grada rekao da intervencija federalnih snaga predstavlja zloupotrebu ovlaštenja i da je doprinijela eskalaciji nasilja, dok je državni tužilac Oregona podnio tužbu protiv federalnih agencija, navodeći da su hapsile ljude bez osnova.

Uprkos žestokim kritikama i tužbama, zvaničnici Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost saopštili su u ponedjeljak da ne planiraju da povuku snage iz Portlanda.

"Sekretarijat neće odustati od svoje odgovornosti. Ne doprinosimo eskalaciji, nego štitimo", rekao je vršilac dužnosti sekretara za unutrašnju bezbjednost Chad Wolf​ za kablovsku mrežu Fox News.

Njegov zamjenik Ken Cuccinelli​ rekao je za CNN da su federalni agenti nosili iste uniforme svakog dana i da su okupljeni znali o kome je riječ. Pravdao je i upotrebu vozila bez obilježja, tvrdeći da je riječ o rutinskoj proceduri "koja nije vrijedna razgovora".

Zvaničnik američke odbrane potvrdio je za Glas Amerike da je vojni teretni avion C-130 koji je prevozio migrante napustio Fort Bliss u Teksasu i stigao u Guantanamo Bay u nedjelju.

Drugi zvaničnik odbrane rekao je da je za svih 17 migranata procijenjeno da predstavljaju "visoku prijetnju" i da se nalaze u zatočeničkom objektu baze.

Oba zvaničnika su razgovarala sa Glasom Amerike pod uslovom anonimnosti kako bi razgovarali o operacijama deportacije.

Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS), koje predvodi napore za deportaciju SAD-a, zajedno sa imigracionom i carinskom službom (ICE), još nije odgovorilo na pitanja o identitetu posljednje runde pritvorenika poslanih u Guantanamo Bay, njihovim zemljama porijekla ili zločinima za koje se terete.

Najnoviji let s migrantima za Guantanamo Bay dolazi u trenutku kada bi američki ministar odbrane Pete Hegseth trebao posjetiti bazu u utorak kako bi razmotrio napore vojske da podrži masovne deportacije koje je naredio američki predsjednik Donald Trump.

Hegseth će, prema saopćenju Pentagona, “primiti brifinge o svim operacijama misije u bazi, uključujući Operativni centar za migrante i zatvor u Guantanamo Bayu”.

„Putovanje sekretara naglašava posvećenost Ministarstva da osigura bezbjednost i operativnu efikasnost pomorske stanice u zalivu Guantanamo“, dodaje se u saopštenju.

ICE je prošlog četvrtka objavio da je prevezao 177 migranata koji su držani u Guantanamu Bayu u Honduras, gdje ih je trebala pokupiti vlada Venecuele.

Američki zvaničnici su ranije rekli da je više od 120 tih pritvorenih opasnih kriminalaca, uključujući članove Tren de Aragua, venecuelanske ulične bande koju su SAD označile kao stranu terorističku organizaciju.

Otprilike 50 drugih osoba koje su deportovane u četvrtak držano je u objektu za migrante u bazi, dizajniranom za držanje nenasilnih pojedinaca.

Ranije ovog mjeseca, komandant Južne komande SAD-a, koja nadgleda operacije u pomorskoj bazi u Guantanamo Bayu, rekao je zakonodavcima da migrantski objekat baze ima kapacitet da primi oko 2.500 nenasilnih zatočenika. U toku su napori da se omogući smještaj za čak 30.000 nenasilnih migranata predviđenih za deportaciju.

Američka unija za građanske slobode, zajedno s nekoliko grupa za prava imigracije, ranije ovog mjeseca podnijela je tužbu protiv DHS-a, navodeći da je zatočenicima koji su držani u zatvoru Guantanamo Bay prije deportacije nepropisno odbijen pristup advokatima.

DHS je odbacio navode tužbe.

„Tamo će početi proces sanacije za uklanjanje svih opasnih materijala koji bi mogli ostati na brodu, za uklanjanje olovne boje, za pripremu da postane koral za otprilike godinu dana“, kaže Warren Jones iz Odbora direktora za konzervaciju broda “SS United States”.

Nakon Alabame, brod će biti odvučen do obale Floride. Plan je da ga tamo potope i da postane najveći vještački koral na svijetu.

Brod je dugačak više od 300 metara, a na svom prvom putovanju 1952. je postavio rekord za najveću prosječnu prekookeansku brzinu za takve brodove, koji drži i danas. U oba pravca je prosječno vozio nešto više od 66 kilometara na sat. Atlantski okean je tada prešao za tri dana, deset sati i 40 minuta.

“Brod je prevozio četiri američka predsjednika, više od milion putnika, diplomate. Zaista je bio ambasador u svijetu za Sjedinjene Države”, navodi Jones koji je i sam kao osmogodišnjak ovim plovilom putovao iz SAD za Evropu. „To je bilo nezaboravno iskustvo.“

Brod je bio ponos američke brodogradnje, a imao je i vojnu namjenu zbog sposobnosti da preveze hiljade vojnika. Kasnije je promijenio brojne vlasnike koji su imali planove za restauraciju, ali ništa od toga nije realizovano, nakon čega je godinama bio usidren u Filadelfiji na rijeci Delaver.

Zvaničnici Okruga Okulusa na Floridi se nadaju da će brod pod vodom pomoći u očuvanju životne sredine i da će postati atrakcija koja će donositi milone dolara zarade. U tom okrugu već postoji više od 500 vještačkih korala.

Američki okružni sudija Trevor McFadden, Trumpovo imenovanje, odbio je zahtjev AP-a za privremenu zabranu vraćanja pristupa Ovalnoj kancelariji, Air Force One-u i događajima održanim u Bijeloj kući.

McFadden je rekao da se ograničenje na "privatnije oblasti" koje koristi predsjednik razlikuje od ranijih slučajeva u kojima su sudovi blokirali vladine službenike da ukinu pristup novinarima.

"Ne mogu reći da je AP pokazao izglede za uspjeh ovdje", rekao je McFadden tokom sudske rasprave.

Sudija je odredio ubrzani raspored za razmatranje dugoročnijeg naloga u predmetu. McFadden je rekao da se čini da je Bijela kuća diskriminirala AP na osnovu izbora izvještavanja.

"To se ovdje osjeća nekako problematično", rekao je.

Nakon presude, Bijela kuća je u saopćenju navela da je "postavljanje pitanja predsjedniku Sjedinjenih Država u Ovalnoj kancelariji i na avionu Air Force One privilegija koja se daje novinarima, a ne zakonsko pravo".

Portparol AP-a rekao je da će novinska agencija "nastaviti da se zalaže za pravo štampe i javnosti da govore slobodno bez odmazde vlade".

AP je u petak tužio tri visoka Trumpova pomoćnika, tvrdeći da odluka o blokiranju njegovih novinara na određenim lokacijama krši zaštitu Prvog amandmana američkog Ustava protiv vladinog skraćivanja govora pokušavajući da diktira jezik koji koriste u izvještavanju o vijestima.

"Ustav sprječava predsjednika Sjedinjenih Država ili bilo kog drugog vladinog zvaničnika da prisiljava novinare ili bilo koga drugog da koristi službeni vladin vokabular za izvještavanje o vijestima", rekao je Charles Tobin, advokat AP-a tokom sudske rasprave.

Advokati Trumpove administracije tvrde da AP nema ustavno pravo na ono što su nazvali "poseban pristup predsjedniku".

"Oni nemaju ustavno pravo da nastave taj pristup zauvijek", rekao je Brian Hudak, advokat Ministarstva pravde koji brani Trumpove zvaničnike.

U tužbi se kao optuženi navode tri zvaničnika Bijele kuće: šefica osoblja Susan Wiles, zamjenik šefa osoblja Taylor Budovič i sekretarica za štampu Bijele kuće Karoline Leavitt. Leavitt je prošle sedmice rekla "osjećamo da smo u pravu." Wiles i Budowich nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.

Trump je prošlog mjeseca potpisao izvršnu naredbu kojom se nalaže američkom Ministarstvu unutrašnjih poslova da promijeni ime Meksičkog zaljeva u Američki zaljev.

AP je u januaru rekao da će nastaviti da koristi davno uvriježeno ime zaljeva u pričama, a istovremeno je priznao Trumpove napore da ga promijeni.

Bijela kuća je kao odgovor zabranila novinare AP-a. Zabrana sprječava novinare AP-a da vide i čuju Trumpa i druge visoke zvaničnike Bijele kuće dok preduzimaju radnje vrijedne veijsti ili odgovaraju u realnom vremenu na vijesti.

Udruženje dopisnika Bijele kuće navelo je u pravnom izvještaju koji podržava AP da će zabrana "zahladiti i iskriviti vijesti o predsjedniku na štetu javnosti". Reuters je objavio saopštenje u prilog AP-u.

Pitanje je kako i kada donijeti predloženo produženje smanjenja poreza za 2017. i kako isplatiti američki deficit bez rezanja ključnih sigurnosnih programa koji pomažu američkim biračima.

Predsjednik Donald Trump pozvao je poslanike da usvoje "jedan veliki, lijep zakon" koji će biti ključni dio njegove unutrašnje politike.

Unatoč tome što je Trump izrazio preferenciju za verziju budžeta Predstavničkog doma, Senat je u petak usvojio rezoluciju o finansiranju koja predviđa 150 milijardi dolara vojnog finansiranja i 175 milijardi dolara za sigurnost granica. Ovom mjerom se također izbjegavaju kontroverzna smanjenja Medicaid-a u verziji Predsatvničkog doma.

Rukovodstvo Senata predložilo je usvajanje smanjenja poreza u posebnom zakonu kasnije ove godine.

"Republikanci napreduju u zakonodavstvu kako bi finansirali stalne napore za deportaciju stranaca kriminalaca, kao i da obezbijede druge neophodne resurse za osiguranje naše granice, obeshrabrivanje ilegalne imigracije i vraćanje poštovanja vladavine prava", rekao je u ponedjeljak u Senatu vođa većine u Senatu John Thune.

No, lider manjine u Senatu Chuck Schumer okarakterizirao je glasanje kao prvi korak ka produženju smanjenja poreza.

„Šta rade republikanci? Oni troše dragocjeno vrijeme pokušavajući da udovolje željama apsolutno najbogatijih ljudi u Americi, umjesto da rade na izbjegavanju katastrofalnog zaustavljanja usluga koje pomažu desetinama miliona američkih porodica srednje klase”, rekao je Schumer u ponedjeljak.

Senat je krenuo naprijed s glasanjem o svojoj verziji budžeta zbog neizvjesnosti oko potencijalnog uspjeha glasanja o verziji Predstavničkog doma. Dvije verzije će morati da budu pomirene da bi bile potpisane u zakonu.

Zastupnički dom bi trebao održati proceduralno glasanje u utorak, ali predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson ima tanku republikansku većinu i ne može sebi priuštiti da izgubi nijednog člana kako bi usvojio svoju verziju budžeta.

Republikanski predstavnik Tony Gonzales predvodio je grupu od sedam drugih republikanaca u Predstavničkom domu koji su upozorili na potencijalno smanjenje programa zdravstvene zaštite Medicaid, finansiranja pomoći u hrani i drugih programa socijalne zaštite.

"Ukidanje Medicaida imalo bi ozbiljne posljedice, posebno u ruralnim i pretežno latinoameričkim zajednicama gdje se bolnice i starački domovi već bore da svoja vrata drže otvorenim", rekli su zakonodavci u pismu Johnsonu poslanom prošle sedmice.

Republikanski predstavnik Thomas Massie, član konzervativnog Kluba slobode, također je izrazio zabrinutost zbog verzije budžeta za glasanje, zajedno s nekoliko drugih neodlučnih republikanaca u Predstavničkom domu koji još nisu objavili svoje glasove.

Kongresni demokrati također se protive republikanskom prijedlogu smanjenja poreza, tvrdeći da će naštetiti Amerikancima s nižim prihodima i srednjom klasom koji su već zabrinuti zbog troškova života i inflacije.

U pismu “Drage kolege” poslanom u ponedjeljak ujutro, demokratski vođa Hakeem Jeffries napisao je: “Krajnje desničarski ekstremisti su odlučni u namjeri da proguraju 4,5 biliona dolara poreznih olakšica za bogate republikanske donatore i dobro povezane korporacije, eksplodirajući dug i opterećujući svakodnevne Amerikance ukidanjem Medicaida. Moramo biti u punoj snazi da poboljšamo našu priliku da zaustavimo poreznu prevaru GOP-a.”

Trump je prošle sedmice na Truth Social objavio da “Dom i Senat rade SPEKTAKULARAN posao radeći zajedno kao jedan jedinstven i nepobjediv TIM, međutim, za razliku od verzije vrlo važnog zakonodavstva o kojem se trenutno raspravlja, Rezolucija Doma implementira moju PUNU Agendu na prvom mjestu, SVE, a ne samo dijelove!”

Ako zakonodavci ne budu mogli postići kompromis do 14. marta, doći će do djelimičnog zatvaranja vlade, ostavljajući milione federalnih službenika privremeno bez plate i obustavu nekih nebitnijih državnih usluga.