Najnovije
Može li Trump pomilovati samog sebe prije nego što napusti funkciju?
Nekada ograničena na naučne krugove, debata o tome može li se predsjednik pomilovati, postala je hitna nakon prošlonedjeljnog nasilnog napada pristalica predsjednika Donalda Trumpa na Capitol.
Neredi su doveli do drugog istorijskog opoziva Trumpa ove nedjelje i podstakli pozive demokrata na federalnu istragu o Trumpovoj ulozi u podsticanju na nasilje.
To je zauzvrat obnovilo pitanje da li Trump može iskoristiti moć predsjedničkog pomilovanja na sebe kako bi izbjegao buduće krivično gonjenje.
Tu temu je Trump pokrenuo u prošlosti. 2018. godine, suočavajući se sa istragom specijalnog istražitelja o vezama svoje kampanje 2016. godine sa Rusijom. Trump je tada rekao da ima "apsolutno pravo" da pomiluje samog sebe.
Ali koliko god to zvučalo pretjerano, samopomilovanje ne mora nužno biti u Trumpovom najboljem interesu, a savjetnici su, kako se izvještava, pokušali da ga od toga odgovore.
Samopomilovanje se može smatrati priznanjem krivice, rekli su. Štaviše, to bi se moglo da ima kontraefekat i da podstakne inače nevoljan Sekretarijat za pravosuđe pod rukovodstvom Joe Bidena, da ospori pomilovanje i podigne optužnicu protiv Trumpa, tvrde pravni stručnjaci.
Slijede detalji za raspravu o tome da li Trump može da se pomiluje prije nego što napusti funkciju.
Da li predsjednik može da pomiluje samog sebe?
Sam Ustav SAD je nijem po tom pitanju.
Član II povelje daje predsjedniku moć da "odobri odštetu i pomilovanje za prijestupe protiv Sjedinjenih Država, osim u slučajevima opoziva".
Taj široko sročen tekst ostavio ga je otvorenim za tumačenje.
"Nijedan predsjednik nikada nije pokušao da pomiluje samog sebe, tako da nemamo nikakav presedan", rekao je Jeffrey Crouch, profesor prava na Američkom univerzitetu i autor knjige o predsjedničkom pomilovanju. "Predsjednik Nixon je razmišljao o tome, ali se na kraju odlučio da to ne učini."
Oni koji vjeruju da se predsjednik može samooprostiti tvrde da u Ustavu nema ništa u surptonosti sa tim. Lider Amerike, kažu, ima moć pomilovanja federalnih zločina, a ako i sam počini federalni zločin, onda bi trebalo da bude u mogućnosti da se pomiluje za to djelo.
Ali oni koji zastupaju suprotno gledište - a oni su u većini - tvrde da sam čin "davanja pomilovanja" podrazumijeva bilateralni potez koji uključuje dvoje ljudi.
"Upotreba riječi pomilovanje obično označava da jedna osoba pomiluje drugu. To je način na koji se to u istoriji shvatalo", rekao je Steve Mulroy, profesor prava na Univerzitetu u Memphisu.
Štaviše, rekao je on, samopomilovanje je u suprotnosti sa dugogodišnjim američkim pravnim principom, ukorijenjenim u engleskom pravu, da čovjek ne može biti sudija u svom slučaju.
"Iz tog razloga, iako je moć pomilovanja vrlo široka, a Vrhovni sud nikada nije definitivno presudio, većina ustavnih eksperata rekla bi da ne možete sami da se pomilujete", rekao je Mulroy.
Godine 1974. Sekretarijat za pravosuđe pravde razmotrao je to pitanje. Odgovor do kojeg je došao bio je - ne.
Samopomilovanje bilo bi u suprotnosti sa "osnovnim pravilom da niko ne smije biti sudija u njegovom slučaju", napisano je u bilješci Odjeljenja Kancelarije pravnog savjetnika (link na dokument na engleskom jeziku).
Dopis ostaje politika Sekretarijata za pravosuđe.
Kako bi izgledalo samopomilovanje?
Naravno, to ne znači da predsjednik možda neće pokušati da samog sebe pomiluje.
Ako se odluči za samopomilovanje, vjerovatno bi sebi izdao "potpuno i bezuslovno pomilovanje", procjenjuju pravni stručnjaci.
Po prvilu, kada predsjednik pomiluje nekoga, u dokumentu o pomilovanju preciziraju se optužbe zbog kojih je taj neko pomilovan, kao što je bio slučaj sa Trumpovim nedavnim pomilovanjem nekoliko bivših saradnika.
Trump bi se, u svom slučaju, vjerovatno odlučio za pomilovanje, po uzoru na pomilovanje bivšeg predsjednika Richarda Nixona, za sve zločine protiv Sjedinjenih Država, rekla je Caroline Mala Corbin, profesorica prava na Univerzitetu u Miamiju.
Kakve su implikacije predsjedničkog samopraštanja?
Nikada ranije pokušano, Trumpovo samopomilovanje moglo bi da stvori potencijalno opasan presedan za buduće ponašanje predsjednika, smatraju neki pravni stručnjaci.
"Predsjednička samopomilovanja bila bi užasan presedan i omogućila bi predsjednicima da počine najgroznija federana krivična djela i jednostavno se pomiluju", rekla je Corbin.
Oni koji misle da se predsjednik može pomilovati, međutim, ne slažu se sa tim i podsjećaju da postoje druge provjere predsjedničke moći, poput opoziva koji sprovodi Kongres.
Osim toga, pomilovanje ne štiti predsjednika od državnog gonjenja.
Može li se samopolimovanje pravno osporiti?
Iako su predsjednička pomilovanja trajna i ne mogu se poništiti, Trumpovo evetntualno pomilovanje moglo bi da se u budućnosti suoči sa pravnim izazovima.
Biden je jasno rekao da ne podržava da Sekrerarijat za pravosuđe istražuje njegovog prethodnika.
Ali ako bi se Trump pomilovao, to bi moglo podstaći Sekreratijat da podigne optužnicu protiv njega, makar samo da bi testirao ustavnost samopomilovanja.
Osporavanje bi moglo ići do Vrhovnog suda, koji nikada nije odmjeravao tako pitanje, kažu stručnjaci.
"Moglo bi se tvrditi da je ovo pitanje ustavnog zakona koje su morali da riješe sudovi, a ne oni politički motivisani", rekla je Corbin.
Pretnja akcijom Sekretarijata za pravosuđe kao odgovor na samopomilovanje moglo bi odvratiti Trumpa od razmišljanja o pomilovanju, prije svega, dodala je ona.
Može li Trump podnijeti ostavku, pa da ga pomiluje popredsjednik Pence?
Ovo ostaje mogućnost iako Trump nije nagovijestio da planira da podnese ostavku prije isteka mandata 20. januara.
Postoji presedan da predsjednik dobije pomilovanje od svog nasljednika.
Godine 1974., nakon što je Nixon podnio ostavku zbog skandala Watergate, njegov potpredsjednik i nasljednik, Gerald Ford, izdao mu je pomilovanje za sve zločine nad Sjedinjenim Državama.
Dok je Ford insistirao da to čini u nacionalnom interesu, kritičari su pomilovanje uvijek smatrali Niksonovim samopomilovanjem.
See all News Updates of the Day
Tužilaštvo BiH predložilo pritvor za ministra Nešića i još dvojicu osumnjičenih za korupciju
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) predložilo je pritvor za ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića, osumnjičenog za korupciju, saopšteno je 28. decembra.
U saopštenju Tužilaštva dodaje se da je, nakon ispitivanja, Sudu BiH dostavljen prijedlog da se trojici osumnjičenih odredi pritvor.
Osim Nešića, imena druge dvojice osumnjičenih nisu navedena u saopštenju.
Nešić je uhapšen 26. decembra, u zajedničkoj akciji Tužilaštva BiH i MUP-a Republike Srpske (RS).
Sumnjiči se za visoku korupciju i pranje novca.
Osim Nešića, uhapšeni su i Milan Dakić, direktor javnog preduzeća "Putevi RS", Mladen Lučić, brat bivšeg ministra u Vijeću ministara BiH Miloša Lučića, i još četiri osobe.
Oni su osumnjičeni da su na poziciji rukovodilaca u "Putevima RS" i neimenovanog preduzeća počinili više krivičnih djela, među kojima su pranje novca, zloupotreba službenog položaja i primanje mita.
Kako je navelo Tužilaštvo, javnom preduzeću "Putevi RS" naneta je višemilionska šteta.
Nenad Nešić je od 2022. godine na funkciji ministra sigurnosti BiH, a direktor "Puteva RS" je bio od 2016. do 2020. godine.
NATO će pojačati prisustvo u Baltičkom moru poslije novog incidenta sa prekinutim kablom
NATO će pojačati vojno prisustvo u Baltičkom moru poslije navodne sabotaže podmorskog kabla za napajanje električnom energijom koji povezuje Finsku i Estoniju, izjavio je šef zapadne vojne alijanse Mark Rutte.
Na Božić, podmorski kabl Estlink 2 koji prenosi struju od Finske do Estonije isključen je iz mreže, nešto više od mjesec dana nakon što su dva telekomunikaciona kabla prekinuta u švedskim teritorijalnim vodama na Baltiku.
Finske vlasti saopštile su da istražuju naftni tanker Eagle S, koji je isplovio iz ruske luke, u okviru istrage o "teškoj sabotaži".
Finski predsjednik Alexander Stubb rekao je: "Situaciju imamo pod kontrolom i moramo da nastavimo da budno radimo zajedno kako bismo bili sigurni da našu kritičnu infrastrukturu neće oštete oni sa druge strane".
Zvaničnici sumnjaju da je tanker dio ruske "flote u sjenci", što se odnosi na brodove koji prevoze rusku naftu i naftne derivate pod embargom koji je uveden zbog ruske invazije na Ukrajinu 2022.
Brod Eagle S, koji plovi pod zastavom Kukovih ostrva u južnom Pacifiku, bio je na putu za Port Said u Egiptu. Policija sumnja da je sidro naftnog tankera možda oštetilo kabl za napajanje.
Rutte je rekao da je razgovarao sa predsednikom Stubbom o istrazi Finske, dodajući u postu na X-u: "Izrazio sam punu solidarnost i podršku. NATO će pojačati svoje vojno prisustvo u Baltičkom moru".
Estonski ministar odbrane Hanno Pevkur rekao je ranije u petak da je ta zemlja započela pomorske patrole kako bi zaštitila podmorski kabl koji snabdeva strujom iz Finske.
On je u odvojenoj izjavi rekao da Talin želi da pošalje jasnu poruku da je spreman da zaštiti svoje veze sa Finskom vojnim i nevojnim sredstvima.
Rutte je obećao podršku NATO-a Estoniji i Finskoj i osudio napade na kritičnu infrastrukturu nakon razgovora sa estonskim premijerom Kristen Michal.
Dodatne sankcije EU
Evropska unija je također zaprijetila daljim sankcijama protiv ruske flote u senci nakon ovonedeljnog incidenta.
Članice bloka, njih 27, složilo se ranije ovog mjeseca da stavi na crnu listu još oko 50 naftnih tankera iz ruske flote u sjenci korištenih da se zaobiđu sankcije Zapada, čime se ciljani broj popeo na oko 80.
Međunarodne organizacije koje podržavaju Ukrajinu željele su da obuzdaju sredstva koja idu u ratnu mašinu Kremlja uvođenjem ograničenja cena i ograničenja na ključni ruski izvoz nafte.
Da bi zaobišla mjere, Rusija je pribegla korištenju takozvane "flote u sjenci" sačinjene često od starih plovila koja posluju pod sumnjivim vlasništvom ili bez odgovarajućeg osiguranja.
Tenzije su porasle oko Baltika nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.
U septembru 2022. godine, serija podvodnih eksplozija pokidala je gasovod Sjevernog toka koji je prenosio ruski gas u Evropu, čiji uzrok tek treba da se utvrdi.
U oktobru 2023, podmorski gasovod između Finske i Estonije je zatvoren nakon što ga je oštetilo sidro kineskog teretnog broda.
Sredinom novembra ove godine presječene su sekcije dva telekom kabla u švedskim teritorijalnim vodama. Sumnje su upućene na Ii Peng 3, koji je prema lokacijama za praćenje brodova plovio preko kablova otprilike u vrijeme kada su presječeni.
Trgovine rješavaju problem jednokratne plastične ambalaže
UN procjenjuje da se u svijetu godišnje proizvede više od 430 milijuna metričkih tona plastičnog otpada, a najveći izvor je ambalaža za jednokratnu upotrebu. Valdya Baraputri izvještava o pokretu za smanjenje takvog otpada.
SAD: Veliki broj sjevernokorejskih žrtava u Kursku
Veliki broj sjevernokorejskih vojnika stradao je na linijama fronta ruskog rata u Ukrajini, a samo prošle nedelje je u ruskoj Kurskoj oblasti poginulo ili ranjeno hiljadu pripadnika trupa koje je Pjongjang poslao u Rusiju, rekao je u petak portparol Bijele kuće John Kirby.
Cifra, koju je Kirby iznio, daleko je veća od one koju su američki zvaničnici prethodno objavili.
"Jasno je da ruski i sjevernokorejski vojni lideri tretiraju te vojnike kao nebitne i da ih šalju u beznadežne napade na ukrajinsku odbranu", rekao je Kirby.
Sjevernokorejska misija pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku nije odgovorila na zahtjev agencije Rojters za komentar. Ruska ambasada pri UN-u odbila je da komentariše vijest o sjevernokorejskim žrtvama.
Kirby je rekao da će predsjednik Joe Biden narednih dana vjerovatno odobriti novu vojnu pomoć Ukrajini. Biden je ove nedjelje osudio ruski napad na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i neke gradove na Božić, i od Pentagona zatražio da nastavi da šalje oružje Kijevu.
Jedan američki vojni zvaničnik rekao je sredinom decembra da je nekoliko stotina sjevernokorejskih vojnika poginulo ili ranjeno u borbama protiv ukrajinskih snaga u Kursku.
Zvaničnik, koji je govorio za medije pod uslovom da ostane anoniman, rekao je da su među žrtvama vojnici nižeg ranga do onih "pri samom vrhu".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u ponedjeljak da je više od 3.000 sjevernokorejskih vojnika poginulo ili ranjeno u Kursku, pozivajući se na preliminarne podatke. Reuters nije mogao da to potvrdi iz nezavisnih izvora.
Anketa: Amerikanci za smrt direktora zdravstvenog osiguranja krive i sistem i optuženog za ubistvo
Većina Amerikanaca vjeruje da je sistem zdravstvenog osiguranja, kojem je cilj profit i koji pacijentima odbija da pokrije troškove liječenja, jednako odgovoran za smrt direktora osiguravajuće kuće UnitedHealthcare - kao i optuženi za njegovo ubistvo.
To su rezultati ankete koju je sproveo Centar za istraživanje javnog mnijenja (NORC) Univerziteta u Chicagu.
Oko 8 od 10 odraslih Amerikanaca je reklo da optuženi za ubistvo, Luigi Mangione, snosi "veliki ili dobar deo odgovornosti" za smrt direktora osiguravajuće kuće Briana Thompsona, koji je ubijen u centru Njujorka 4. decembra.
Uprkos tome, mnogi 26-godišnjeg Mangionea vide kao heroja i sve više ljudi javno iskazuje svoje nezadovoljstvo kompanijama za zdravstveno osiguranje. Policija je objavila da su na čahurama od metaka, koje su pronađene na licu mjesta, bile urezane reči "odloži", "odbij" i "ukloni" koje se često koriste da opišu taktike osiguravajućih kuća da odbiju da pokriju troškove liječenja.
UnitedHealthcare je saopštio da Luigi Mangione nije bio njihov klijent.
Oko 7 od 10 ispitanika u anketi kaže da su odbijanje osiguranja da pokrije troškove i profit koji te kompanije zarađuju, također u određenoj meri odgovorni za smrt Thomsona. Mlađi Amerikanci su posebno skloni tome da misle da je ubistvo rezultat nekoliko faktora, a ne akcija jedne osobe.
Koji su faktori doveli do ubistva?
Istraživanje pokazuje da se priča intenzivno pratila u javnosti. Čak 7 od 10 ispitanika je reklo da je čitalo "mnogo" ili "ponešto" o Thomsonovom ubistvu.
U igri su mnogi faktori, smatraju ispitanici. Polovina smatra da "određen dio" odgovornosti leži u bogatstvu i nejednakosti u primanjima, dok političke podele u SAD ne vide kao jednako važan faktor u ovom slučaju.
Pacijenti i ljekari se često žale na to da osiguranje odbija da pokrije troškove liječenja, ili na druge komplikacije u vezi sa medicinskom njegom - posebno kada je riječ o ozbiljnim bolestima poput raka ili ALS-a. Kritičari industrije zdravstvenog osiguranja često pitaju da li je profit osiguravajuće kuće iznad dobrobiti pacijenata.
Kompanija UnitedHealthcare je prošle godine imala ukupno 281 milijardu dolara prihoda, i 16 milijardi dolara profita. Osiguravajuće kuće, međutim, tvrde da im profit uglavnom ode na pokrivanje troškova liječenja pacijenata. UnitedHealthcare je nedavno saopštio da pokriva oko 90 odsto troškova pacijenata, ali nije rečeno o kom broju pacijenata i njihovih faktura je riječ.
Mladi misle da krivicu dijele sistem i ubica
Amerikanci mlađi od 30 godina su skloniji da misle da je za Thompsonovu smrt odgovoran skup faktora.
Smatraju da su odbijanja osiguravajućih kuća da plate troškove liječenja, kao i njihov profit, većinom krivi za njegovo ubistvo. Oko 7 od 10 Amerikanaca starosti između 18 i 29 godina smatra da "u velikoj ili određenoj mjeri" odgovornost pada na profit koji zarađuju velike osiguravajuće kuće i na to što odbijaju da plate liječenje.
Mladi su također manje skloni da misle da "veliki dio" odgovornosti pada na ubicu - samo 4 od 10 ispitanika tako misli, u poređenju sa 6 od 10 ispitanika u starosnoj grupi od 30 do 59 godina. Oko 8 od 10 ispitanika starijih od 60 godina smatra da optuženi za ubistvo snosi "veliki dio" odgovornosti.
Oko dvije trećine mladih ljudi smatra da bar "umjerenu odgovornost" snosi i ekonomska nejednakost.
Ispitanici mlađi od 3o godina su skloniji da krive medije - čak 54 odsto njih u odnosu na trećinu starijih ispitanika.
Koliko ljudi ima problem sa zdravstvenim osiguranjem?
Frustracija osiguravajućim kućama i pokrivanjem troškova liječenja, kao i komplikovanim američkim zdravstvenim sistemom, među pacijentima postoji već godinama.
Oko 3 od 10 Amerikanaca kaže da su u protekloj godini imali problem sa pokrivanjem troškova liječenja - bilo da im je bilo teško da nađu zdravstvenu ustanovu koja prima njihovo osiguranje, ili da im je odbijeno da se pokrije liječenje, ili da nisu unaprijed dobili odobrenje od osiguranja da će pokriti troškove neke procedure. Većinom su navedene probleme imali Amerikanci stariji od 60 godina.
Oko 3 od 10 ispitanika kaže da je u protekloj godini njihov član porodice ili neko od bliskih prijatelja imao problem sa osiguranjem jer mu nije pokrilo troškove liječenja. Ispitanici mlađi od 30 godina u najvećoj mjeri kažu da nemaju osiguranje.
Većina Amerikanaca ima osiguranje preko poslodavca ili kupuju individualne polise od privatnih osiguravajućih kuća. Programi koje finansira vlada pokrivaju osiguranje za najsiromašnije, starije od 65 godina i one sa teškim bolestima ili invaliditetom.
U istraživanju NORC-a, sprovedenom od 12-16. decembra, učestovao je 1.001 ispitanik. Margina greške, kako se navodi, je 4,2 procenta.
