"Ako ne sklopimo 'dogovor' i to uskoro, nemam drugog izbora osim da stavim visoke nivoe poreza, carina i sankcija na bilo šta što Rusija prodaje Sjedinjenim Državama i raznim drugim zemljama", Trump je napisao na svojoj platformi za društvene mreže Truth Social.
Sljedećeg dana Trump je rekao novinarima da mu je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da je spreman pregovarati o okončanju rata. U intervjuu za Fox News emitovanom istog dana, Trump je rekao da Zelenski nije "nikakav anđeo" i da "nije trebao dozvoliti da se ovaj rat dogodi".
Ima li nova američka administracija dovoljnu ekonomsku polugu nad Rusijom da je natjera da sklopi mir, ili barem da razgovara o miru?
Prema Konstantinu Soninu, John Deweyju istaknutom profesoru usluga na Univerzitetu Chicago Harris School of Public Policy i bivšem prorektoru moskovske Visoke škole ekonomije, SAD imaju ekonomsku polugu, ali su neke od njenih poluga očigledno slabije od drugih.
"Ruska trgovina sa SAD je veoma mala - manje od 3 milijarde dolara godišnje", rekao je Danili Galperovič iz ruske službe Glasa Amerike. „Prema tome, čak i ako se u potpunosti zatvori bilo kakva mogućnost za američke kompanije da trguju sa Rusijom, šteta za Rusiju će biti mala. Postoji mogućnost da se pojačaju sekundarne sankcije — odnosno dodatni pritisak, prije svega, na Kinu, na Indiju. , na druge zemlje, tako da se strože pridržavaju primarnih sankcija.
"Postoji i prilika da se nastavi ono što je [bivši američki predsjednik Joe] Biden učinio sa sankcijama protiv ruske flote tankera u sjeni", dodao je Sonin, misleći na brodove koje Rusija koristi za prodaju nafte i izbjegavanje zapadnih sankcija.
"Za to je potrebna velika međunarodna saradnja, ali, u principu, to je moguće", rekao je Sonin.
Ekonomista Vladislav Inozemtsev, specijalni savjetnik Projekta ruskih medijskih studija u MEMRI, istraživačkom centru sa sjedištem u Washingtonu, DC, i direktor Centra za postindustrijske studije sa sjedištem u Moskvi, također je naglasio značaj sekundarnih sankcija zemljama koje posluju sa Rusijom.
"Trump može nekako uticati na druge zemlje da ne kupuju ruske proizvode", rekao je Inozemcev za Glas Amerike. "Na primjer, recimo da može reći da ako Indija kupi rusku naftu, onda će Sjedinjene Države uvesti carine od 15% na svu robu iz Indije i to bi imalo najradikalnije posledice ako bi zemlje koje trguju sa Rusijom dobijale ozbiljne probleme u Sjedinjenim Državama, mislim da će ovo biti veoma otrežnjujući trenutak, moguće je uvesti praktički potpunu trgovinsku blokadu putem američkih sankcija, onda će to, naravno, biti razorne sankcije."
Sonin je rekao da bi, dugoročno gledano, deregulacija proizvodnje nafte na međunarodnom planu smanjila svjetske cijene nafte i time ometala sposobnost Moskve da financira svoje vojne operacije protiv Ukrajine.
Trump je poznat po dobrim odnosima sa Saudijskom Arabijom, iako je malo vjerovatno da će oni biti toliko dobri da će na njegov zahtjev sniziti cijene nafte, rekao je. "Ali ipak, moguće je raditi na snižavanju cijena nafte, što će čak i bez sankcija smanjiti prihode Rusije."
Trump je razgovarao sa saudijskim prijestolonasljednikom princom Mohamedom bin Salmanom u telefonskom razgovoru 22. januara.
Ipak, Sonin je rekao da ekonomske poluge, same po sebi, ne mogu natjerati Putina ni na šta. „Rekao bih da je najdirektniji uticaj i dalje snabdijevanje Ukrajine snažnijim oružjem. Ne znam u kojoj mjeri Trump to želi da uradi, ali on je to spomenuo, i, u principu, moguće je snabdijevanje Ukrajine moćnijim oružjem u većim količinama."
Inozemcev je, međutim, rekao da bi Putin, koji ranije nije promijenio svoje ponašanje kao odgovor na ultimatume, mogao to da učini ovog puta.
Trump je osoba čiji stepen radikalnosti i nepredvidivosti odgovara Putinovom, rekao je on. "Evo, možda bi bilo bolje da se Putin malo predomisli. Ako mu Trump ponudi: 'Vladimire, idemo, naći ćemo se tamo, sjedite za pregovarački sto, dovedite svoj tim, ja ću dovesti moj, i dogovorićemo se o nečemu, razgovaraćemo o tome dan-dva, ali to pitanje treba da se riješi", mislim da će Putin otići."
